NATO-OVI borbeni zrakoplovi podignuti su kako bi presreli dron koji je letio u blizini Vilniusa, objavila je litavska ministrica obrane, dok su vlasti građanima uputile hitan poziv da se odmah sklone u skloništa.
Litva je izdala upozorenje o “zračnoj opasnosti” i privremeno obustavila promet u zračnoj luci glavnog grada zbog straha od narušavanja zračnog prostora dronovima. Upozorenje je ubrzo potom ukinuto na području cijele države.
“Odmah se sklonite na sigurno mjesto, pobrinite se za svoje bližnje i čekajte nove preporuke”, poručila je litavska vojska u obavijesti poslanoj stanovnicima Vilniusa.
Nije poznato radi li se opet o ukrajinskom dronu
Upozorenje je izdano i u zgradi litavskog parlamenta, gdje je putem razglasa emitirana poruka zbog prijavljenog upada u zračni prostor. “Zbog rizika od zračnog napada molimo sve osobe u zgradi da se upute u najbliže sklonište”, glasila je poruka.
Predsjednik Gitanas Nauseda, premijerka Inga Ruginiene i članovi litavskog parlamenta su evakuirani i premješteni u skloništa, potvrdili su njihovi uredi za novinsku agenciju BNS.
Litavski Nacionalni centar za upravljanje krizama ranije je priopćio da je uzbuna proglašena nakon što je u susjednoj Bjelorusiji uočen dron koji je letio prema Litvi, uz napomenu da njegovo podrijetlo još nije potvrđeno.
Litavska ministrica obrane kazala je da zasad nije poznato radi li se o ukrajinskom dronu. Zračna luka u Vilniusu kasnije je objavila da su letovi ponovno uspostavljeni nakon ukidanja upozorenja. Incident je posljednji u nizu povreda zračnog prostora u regiji, u vrijeme sve češćih incidenata povezanih s ratom između Rusije i Ukrajine.
Jučer oboren dron iznad Estonije
Estonija je jučer objavila da je NATO-ov borbeni avion oborio sumnjivi ukrajinski dron iznad estonskog teritorija. Ukrajina se nakon toga ispričala zbog “nenamjernog incidenta”, dok je Rusija upozorila da će odgovoriti ako ukrajinskidronovi budu lansirani iz baltičkih zemalja.
“S obzirom na putanju drona, odlučili smo da ga moramo srušiti. Najvjerojatnije danas možemo reći da je riječ o dronu koji je, recimo to tako, bio namijenjen napadu na ruske ciljeve”, izjavio je estonski ministar obrane Hanno Pevkur.
Obaranje je izvršio rumunjski NATO-ov borbeni avion koji je bio na trenažnom letu, i to jednom raketom ispaljenom u 12.14 po lokalnom vremenu. Estonska vojska priopćila je da se incident dogodio u uvjetima intenzivnog elektroničkog ratovanja.
Vojska je dodala da je dron bio pod nadzorom prije nego što je ušao u estonski zračni prostor te da je odluka o rušenju donesena kako bi se “smanjio rizik za civilno stanovništvo i infrastrukturu”. Ukrajina je od veljače ove godine učetverostručila napade srednjeg dometa.
168 mladih policajaca, 52 klasa Policijske akademije F MUP-a, danas su, u Bihaću, položili zakletvu pred zamjenikom direktora Uprave policije MUP-a Unsko-sanskog kantona Suadom Prošićem i ministrom unutrašnjih poslova USK Adnanom Habibijom.
Svečanom činu zakletve prisustvovali su i predstavnici kantonalne vlasti na čelu sa premijerom Mustafom Ružnićem i predsjedavajućim Skupštine Nisvetom Jusićem.
Premijer Kantona Mustafa Ružnić ističe da je jačanje MUP-a USK jedan od strateških prioriteta kantonalne vlasti.
– Ponosni smo jer ste najbolji. Nosite uniformu policije Bosne i Hercegovine časno, kazao je, u obraćanju mladim policajcima, premijer Ružnić.
– Od danas ste pripadnici MUP- a USK. Znajte, ja ću uvijek biti uz vas, boriti se s vama i za vas. Ponoviću – krajiški je MUP čestita i profesionalna agencija pred kojom treba da strahuju svaki kriminalac i svaka osoba loših namjera, poručio je ministar unutrašnjih poslova Adnan Habibija.
Današnja sjednica Gradskog vijeća Bihać prekinuta je nakon što je, poslije nekoliko provjera prisutnosti vijećnika, utvrđeno da ne postoji dovoljan broj prisutnih za nastavak rada i odlučivanja.
Nakon što je zamjenik predsjedavajućeg Edin Goretić izvršio prozivku vijećnika i saopćio broj prisutnih, za riječ se javio drugi zamjenik predsjedavajućeg Zulfikar Handukić. Handukić je zatražio pojedinačnu prozivku svih vijećnika kako bi se precizno utvrdilo da li zaista postoji kvorum, izražavajući sumnju u prethodno prebrojavanje.
Nakon ponovljene pojedinačne prozivke pokazalo se da Handukićeve sumnje nisu bile bez osnova, jer nije bilo dovoljnog broja vijećnika za punovažno odlučivanje.
Zbog nedostatka kvoruma, Goretić je prekinuo sjednicu i najavio da će u roku od pet dana pokušati ponovo sazvati nastavak sjednice.
Prekid sjednice uslijedio je nakon niza kritika koje su tokom rasprave uputili pojedini vijećnici. Na samom početku sjednice Hasan Fatkić upozorio je da se od Vijeća pravi „lakrdija“, ukazujući na kašnjenje početka sjednice i nedostatak ažuriranih materijala. Slične primjedbe tokom sjednice iznijeli su i Sanel Havić, Irma Arifović te Armin Amidžić.
Današnji rasplet otvorio je pitanje efikasnosti i ozbiljnosti rada aktuelnog saziva Gradskog vijeća Bihać, posebno imajući u vidu da su na dnevnom redu bila brojna pitanja od značaja za građane, uključujući i temu studentskih stipendija.
Tokom današnje sjednice Gradskog vijeća Bihać, vijećnica Irma Arifović zatražila je poslovničku intervenciju kako bi dobila pojašnjenje o tome šta u praksi znači kada se za pojedine vijećnike navodi da su „opravdano odsutni“.
Obraćajući se sekretaru Gradskog vijeća Ibrahimu Begiću, Arifović je istakla da se stiče dojam kako bilo koji vijećnik može biti označen kao opravdano odsutan bez dostavljanja bilo kakvog dokaza ili dokumentacije. Zanimalo ju je da li postoji obaveza dostavljanja odgovarajuće potvrde, kao i koja je zvanična procedura u takvim slučajevima.
Nakon njenog pitanja, za govornicu je izašao sekretar Gradskog vijeća Ibrahim Begić, koji je pojasnio da za opravdavanje izostanka ne postoji formalna procedura.
Prema njegovim riječima, vijećnici nisu dužni dostavljati nikakav dokument niti dokaz, već je dovoljno da obavijeste o svom odsustvu.
„Ne treba nikakav dokument niti dokaz. Jednostavno ne postoji nikakva posebna procedura“, pojasnio je Begić.
Ova rasprava uslijedila je nakon što je predsjedavajući Gradskog vijeća Edin Goretić u više navrata tokom sjednice navodio koji su vijećnici prisutni, a koji su, kako je isticao, opravdano odsutni.
Pitanje vijećnice Arifović otvorilo je raspravu o transparentnosti i pravilima evidentiranja odsustava vijećnika, posebno u situacijama kada se na dnevnom redu nalaze teme od velikog značaja za građane Bihaća.
Tokom rasprave na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Bihać, vijećnik Sanel Havić Žile osvrnuo se na prisustvo vijećnika u sali, ističući da među prisutnima nedostaju upravo oni koji su ranije najviše insistirali na održavanju tematskih sjednica.
Havić je kazao kako se često u javnosti i unutar Vijeća stvara, kako je naveo, „halabuka“ oko određenih pitanja, posebno kada se traži organizovanje posebnih sjednica posvećenih temama od interesa za građane.
Posebno se osvrnuo na pitanje studentskih stipendija, ističući da se o toj temi proteklih dana mnogo govorilo i na društvenim mrežama. Prema njegovim riječima, upravo su pojedini vijećnici bili među najglasnijim komentatorima, ali ih danas nema u vijećnici da iznesu svoje stavove.
„I po društvenim mrežama se mnogo govorilo o stipendijama. Danas je ta tačka na dnevnom redu, a onih koji su bili glavni govornici na društvenim mrežama nema ovdje da nešto kažu“, poručio je Havić.
Dodao je da se često dešava da se oko određenih pitanja stvara velika pažnja u javnosti, ali da izostane konkretno učešće u raspravi kada se o tim temama odlučuje na sjednicama Gradskog vijeća.
„Nema onih koji su najviše tražili tematske sjednice. Pravi se halabuka, a kada sjednica dođe na red, njih nema“, rekao je Havić.
Njegova izjava skrenula je pažnju na značaj odgovornog pristupa radu Gradskog vijeća i redovnog prisustva sjednicama na kojima se raspravlja o pitanjima od značaja za građane Bihaća.
Na samom početku današnje sjednice Gradskog vijeća Bihać, vijećnik Hasan Fatkić uputio je oštre kritike na način sazivanja i organizacije sjednice, ocijenivši da se, kako je rekao, „lakrdija nastavlja“.
Fatkić je posebno ukazao na kašnjenje početka sjednice, navodeći da se dešava da sjednice kasne i po 40 minuta, što je ocijenio neozbiljnim odnosom prema radu Gradskog vijeća.
Također je istakao da vijećnici nisu na vrijeme dobili ažurirani dnevni red, iako su u međuvremenu unesene izmjene, te je izrazio nezadovoljstvo zbog očekivanja da glasaju o tačkama koje nisu imali priliku ni vidjeti.
„Nemam novi dnevni red i očekujete da glasam za nešto što ne vidim“, poručio je Fatkić.
Prema njegovim riječima, vijećnici ne bi smjeli usvajati obimne materijale bez prethodnog detaljnog uvida, upozorivši da bi se kasnije moglo dogoditi da odgovornost za eventualne propuste prebacuju na druge.
„Mi ne trebamo samo dizati ruke za ove obimne materijale i sutra govoriti da nismo znali šta smo usvojili“, rekao je Fatkić.
Na kraju svog obraćanja pozvao je rukovodstvo Vijeća da ozbiljnije pristupi organizaciji sjednica.
„Molim vas da prestanete praviti lakrdiju od Vijeća, jer je ovo sramota“, zaključio je vijećnik Hasan Fatkić.
Prema objavljenoj odluci, posao je dodijeljen kompaniji R&S d.o.o. Sarajevo, sa sjedištem u Vogošći, a vrijednost ugovora iznosi 129.985,47 KM bez PDV-a, odnosno 152.083,00 KM sa uračunatim PDV-om.
Postupak javne nabavke proveo je Ured za zajedničke poslove Vlade Unsko-sanskog kantona putem otvorenog postupka, a prema obrazloženju odluke, u predviđenom roku pristigla je samo jedna ponuda, i to upravo od kompanije R&S d.o.o.
Tender za nabavku računarske opreme objavljen je 3. aprila 2026. godine na Portalu javnih nabavki, dok je rok za dostavljanje ponuda bio 17. april 2026. godine do 12 sati.
Odluka je donesena 15. maja 2026. godine, a objavljena je i službeno na web stranici Vlade Unsko-sanskog kantona, čime je javnost upoznata sa rezultatima ovog postupka javne nabavke.
Nabavkom nove računarske opreme planira se unaprijediti tehnička opremljenost organa uprave i povećati efikasnost rada institucija Unsko-sanskog kantona.
Danas zasjeda Gradsko vijeće Bihać: Na dnevnom redu izvještaji javnih preduzeća, Turističke zajednice i analiza mogućeg poskupljenja komunalnih usluga
U Gradskoj vijećnici Bihać danas će, s početkom u 9:00 sati, biti održana 21. sjednica Gradskog vijeća Bihać. Prije same sjednice, u 8:45 sati zakazan je i Kolegij Gradskog vijeća.
Pred vijećnicima će se naći niz značajnih tačaka koje se odnose na rad i poslovanje gradskih ustanova, javnih preduzeća i institucija tokom 2025. godine, kao i planovi rada i finansijski planovi za 2026. godinu.
Posebnu pažnju javnosti mogla bi privući informacija o elaboratu i analizi mogućih modela naplate usluge prikupljanja i odvoza komunalnog otpada, koja bi mogla otvoriti pitanje eventualnih izmjena načina obračuna ili cijena komunalnih usluga.
Na dnevnom redu nalaze se i izvještaji o radu i poslovanju:
Turističke zajednice Grada Bihaća,
JU „Gradska galerija“ Bihać,
JU „Centar za socijalni rad“ Bihać,
JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać,
JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać,
JP „Aerodrom Bihać“ d.o.o.,
JU „Kulturni centar“ Bihać,
JU „Stanouprava“ Bihać,
Gradskog pravobranilaštva Bihać.
Vijećnici će također razmatrati izvještaj o realizaciji Programa rada Gradskog vijeća za 2025. godinu.
Uz to, kao informacije za vijećnike dostavljeni su i:
analiza utjecaja cijena nafte na poslovanje JKP „Komrad“ u 2026. godini,
informacija o kvaliteti vode za piće za prvi kvartal 2026. godine.
S obzirom na teme koje se odnose na komunalne usluge, kvalitet vode, poslovanje javnih preduzeća i razvoj gradskih institucija, očekuje se sadržajna sjednica sa odlukama koje mogu imati direktan utjecaj na svakodnevni život građana Bihaća.
DOK SE KRAJ srednjoškolskog obrazovanja obično pamti po suzama i zagrljajima, maturanti IV.1a razreda Srednje prometne škole u Mostaru svojoj su razrednici Danijeli Sabljić priredili potpuno drukčije iznenađenje. Učenici smjera tehničar cestovnog prometa potajno su joj uzeli stari automobil i potpuno ga obnovili, a njihova je gesta oduševila cijelu regiju.
Kako piše Hercegovina.info, dogovoru s razredničinim sinom i jednom kolegicom učenici su “posudili” njezin stari automobil, koji profesorica godinama koristi kako bi pomagala napuštenim i ozlijeđenim životinjama.
Zbog njezine brige za životinje vozilo, koje od milja naziva “krntijicom”, bilo je puno dekica, transportera i tragova svakodnevnih spašavanja. Maturanti su zaključili da žena koja nesebično pomaže drugima zaslužuje posebno iznenađenje pa su automobil temeljito očistili, uredili i obnovili.
“Izuli su me iz cipela”
Kada su joj vratili automobil, dirnuta razrednica nije skrivala emocije. “Ispratila sam još jednu generaciju, svoj IV.1a, pozitivno najluđi razred u dosadašnjem stažu. Generacija divnih mladih ljudi koji su me izuli iz cipela originalnim poklonom u koji je uložen ogroman trud. Radili su noćima”, napisala je.
Dodala je da su automobil “sredili kao bombon”. “Hvala im od srca. Ovo je iznenađenje koje nikada neću zaboraviti. Što se mene tiče, sada imam novi automobil”, poručila je.
Bilo je riječi i o kršenju odluka Ustavnog suda BiH te krivičnoj odgovornosti Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.
Davor Trlin, profesor ustavnog prava komentirao je za „Slobodnu Bosnu“ aktualnu situaciju u slučaju otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška. Bilo je riječi i o kršenju odluka Ustavnog suda BiH te krivičnoj odgovornosti Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, preciznije zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak, jer nakon smjene ministra Nenada Nešića nikada nije imenovan njegov nasljednik, donijelo je rješenje da dozvoli preusmjeravanje prometa na novi granični prijelaz Gradiška, a nakon što je došlo do oštećenja zaštitne ograde i pješačke staze na mostu koji vodi na trenutni GP Gradiška. Odluka je donesena bez suglasnosti Vijeća ministara BiH, unatoč odluci Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koje nije podržao odluku o otvaranju novog GP Gradiška jer nije postojao konsenzus. Je li zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak donio protuzakonitu odluku i što kaže pravo u ovom slučaju?
-Prema Zakon o graničnoj kontroli BiH, granični prijelazi se u pravilu određuju međunarodnim ugovorom ili odlukom Vijeća ministara. Za privremeno otvaranje prijelaza potrebno je da prvo postoji prijedlog Granične policije, zatim da se obezbijedi pribavljena saglasnost UIO-a i nadležnog organa susjedne države, te Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, ukoliko je potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta. Tada Ministarstvo sigurnosti može rješenjem odrediti privremeni granični prelaz, ako je to potrebno za realizovanje kratkotrajnih aktivnosti kao što je potreba za preusmjeravanjem saobraćaja (čl. 12. st. 1 t. c Zakona o graničnoj kontroli BiH). Kada Upravni odbor UIO-a nije dao saglasnost zbog nedostatka konsenzusa, zamjenik ministra nije imao pravni osnov da samostalno donese takvu odluku. Zakon traži saglasnost Uprave za indirektno oporezivanje, a ne eksplicitno njenog Upravnog odbora. U praksi se pojavila sporna praksa da Upravni odbor (u kojem sjedi i Zijad Krnjić) blokira saglasnost zbog političkih razloga (raspored prihoda od PDV-a i carine). Ako Upravni odbor nije dao saglasnost, postavlja se pitanje je li saglasnost UIO-a (kao institucije) uopće pribavljena na zakonit način.
Prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, zamjenik ministra mijenja ministra kada je ovaj spriječen, ali ni sam ministar (a kamoli zamjenik) nema zakonsko pravo supstituirati volju kolektivnog tijela kao što je Vijeće ministara BiH ili preuzimati nadležnosti Upravnog odbora UIO-a. Ministarstvo već godinu dana nema imenovanog ministra. Zamjenik vrši dužnost, ali ovlasti za ovako značajnu odluku (iako privremenu) mogu biti sporne, posebno bez učešća u proceduri subjekata koje sam ranije spomenuo.
Obje strane koriste proceduru: jedna blokira saglasnost UIO-a iz entitetskog interesa, druga zaobilazi punu proceduru pozivajući se na hitnost. Rješenje zamjenika ministra nije automatski, „na prvu“ protivzakonito jer član 12. predviđa upravo ovakve situacije (preusmjeravanje saobraćaja). Međutim, ako saglasnost UIO-a nije valjano pribavljena (a po meni nije), rješenje je ranjivo na upravni spor pred Sudom BiH. Upravni odbor UIO-a odlučuje po posebnom zakonu i poslovniku koji zahtijevaju konsenzus. Zaobilaženje ovog tijela u pogledu carinskih i poreznih zona na graničnim prijelazima stvara direktnu pravnu nesigurnost.
Djeluje da je rješenje doneseno ultra vires. Opcije su ovdje upravni spor pred Sudom BiH (za ocjenu zakonitosti upravnog akta) i krivična odgovornost po Krivičnom zakonu BiH (Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. KZ BiH – dio koji se odnosi na prekoračenje ovlaštenja od strane zamjenika ministra sigurnosti).
Na nedavnoj sjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik te krovne sudske institucije u BiH upozorio je na masovno kršenje i neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH. Što kaže pravna legislativa u slučaju da pojedinac ili neka organizacija ne sprovede ili opstruira provedbu odluka Ustavnog suda, kakve su kazne?
-Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće na cijeloj teritoriji BiH (član VI.4 Ustava BiH). Masovno neprovođenje, na što je upozorio predsjednik Suda, predstavlja ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku. Tu nema prostora za diskreciju, tumačenje ili odgađanje primjene od strane bilo kojeg organa vlasti. Član 239. Krivičnog zakona BiH (Neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava) predviđa upravo kaznu zatvora od 6 mjeseci do 5 godina za službenu osobu u institucijama BiH, entiteta ili Brčko Distrikta koja odbije izvršiti, ne izvrši ili na drugi način onemogući izvršenje ovih odluka. Tužilaštvo BiH izuzetno rijetko podiže optužnice po ovom članu, što stvara atmosferu nekažnjivosti i tihe razgradnje ustavnog poretka.
S druge strane, vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska namjerno odbijaju imenovati nedostajuće suce u Ustavni sud BiH, zahtijevajući potpuni odlazak međunarodnih sudaca iz ove institucije. Istovremeno, unutar vladajuće koalicije u Federaciji BiH postoje ozbiljna politička neslaganja oko imenovanja novih domaćih sudaca koji trebaju zamijeniti one koji odlaze u mirovinu. No, čini se kako se najveća „borba“ vodi oko Zakona o državnoj imovini. Što je po vama rješenje?
-Strategija neimenovanja sudaca iz RS-a (i odugovlačenja u FBiH) direktno ugrožava kvorum i funkcionalnost Suda (posebno Velikog vijeća). Republika Srpska namjerno blokira imenovanje nedostajućih sudija kako bi oslabila Ustavni sud i vršila pritisak za odlazak stranih sudija. To je klasična institucionalna ucjena i povreda Ustava. Tu se čak teorijski može govoriti i o krivičnom djelu Nesavjestan rad u službi kada je riječ o kreatorima dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske. U praksi, tu prvenstveno mislim na Nenada Stevandića.
Državna imovina je i dalje srž sukoba. Ja tu nemam dilema. Ustavni sud BiH je višestruko presudio (U-1/11 i niz kasnijih, poput predmeta o šumama, poljoprivrednom zemljištu i vodama) da entiteti nemaju ustavnu nadležnost za raspolaganje državnom imovinom – ona pripada državi Bosni i Hercegovini. Parlamentarna skupština BiH mora donijeti Zakon o državnoj imovini u skladu s odlukama Ustavnog suda, bez entitetskih ucjena. Zakon eventualno može, u skladu sa navedenim judikatima, definirati pravo korištenja za entitete ili lokalne zajednice.
Kako komentirate informaciju da je glavni tužilac Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić zabranio da optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači budu upućene Sudu BiH, iako su podignute početkom godine i nikada nisu proslijeđene sudu na potvrđivanje?
–U teoriji krivičnog procesnog prava, tužilaštvo je koncipirano kao u osnovi hijerarhijska institucija. Glavni tužilac ima ovlaštenja rukovođenja i kontrole kvaliteta rada. Međutim, ključno pitanje glasi: Gdje prestaje legitimna menadžerska kontrola kvaliteta optužnice, a gdje počinje nedozvoljeni pritisak na autonomiju postupajućeg tužioca?
Ako je rukovodilac institucije zaustavio optužnicu isključivo zbog formalnih, procesnih nedostataka (kako tvrdi menadžment Tužilaštva), to je zakonska obaveza i zaštita digniteta same institucije pred Sudom BiH. Ali, ako su razlozi personalne prirode ili usmjereni na zaštitu određenih lica (kako se navodi u prijavi), onda ulazimo u zonu teške zloupotrebe položaja koja direktno urušava načelo vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH.
Pravni lijekovi i rješenja se moraju tražiti isključivo unutar sistema. Činjenica da su u ovaj proces uključeni Ured disciplinskog tužioca (UDT) i cijelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) jeste jedina ispravna proceduralna staza. Zadatak UDT-a ovdje nije nimalo lak, ali je od krucijalne važnosti. Oni moraju potpuno nezavisno utvrditi faktičko stanje: da li je sporni nacrt optužnice objektivno ispunjavao zakonske uslove iz Zakona o krivičnom postupku BiH. Svaki ishitreni zaključak u javnosti prije pravosudnog epiloga samo dodatno destabilizuje treći stub vlasti.
Ono što nas sve ovdje mora brinuti jeste kontinuitet afera koje potresaju same vrhove pravosudnih institucija. Kada se unutrašnji sukobi i personalna trvenja tužilaca eksponiraju u javnosti preko najosjetljivijih predmeta — kao što su ratni zločini — povjerenje građana u pravni sistem pada na najniže grane. Legitimitet pravosuđa ne počiva na sili, već na javnom povjerenju (public trust). Kada javnost dobije percepciju da se unutar državnog tužilaštva “trguje” optužnicama ili da se one koriste za međusobne obračune, ruši se ustavni postulat pravne sigurnosti. Pravni sistem BiH ima mehanizme da se očisti i postavi jasne granice odgovornosti. Na ovom konkretnom predmetu VSTV i UDT moraju demonstrirati potpunu transparentnost i profesionalnu hrabrost, jer je to jedini način da se pošalje poruka da niko, pa ni glavni tužilac, niti postupajući tužilac, nije izvan i iznad zakonom utvrđenih procedura.
Uočavam da aktuelni sukob između glavnog tužioca Milanka Kajganića i tužioca Izeta Odobašića predstavlja klasičan sistemski recidiv koji neodoljivo podsjeća na aferu i pad bivšeg glavnog tužioca Gorana Salihovića. U oba slučaja matrica optužbi je frapantno slična jer se obojica rukovodilaca terete za zloupotrebu hijerarhijske moći radi selektivnog zaustavljanja, kočenja ili opstruisanja već pripremljenih optužnica. Takođe, ni jedna ni druga kriza nisu rezultat eksternih policijskih istraga, već unutrašnjeg pucanja šavova i klanovskih previranja unutar samog Tužilaštva BiH, gdje se službeni akti nerijetko koriste kao municija za personalne obračune.
Sa procesnog stanovišta, oba slučaja demonstriraju istu institucionalnu stazu jer se rješenje krize traži isključivo kroz mehanizme Ureda disciplinskog tužioca i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Ipak, ključna i najopasnija razlika leži u tome što su u Salihovićevom mandatu u fokusu bili finansijski kriminal i korupcija, dok se kod Kajganića spor lomi na najosjetljivijim predmetima ratnih zločina protiv čovječnosti. Trgovina ili kalkulisanje sa optužnicama za predmete poput Sanskog Mosta i logora Manjača izaziva daleko eksplozivniju reakciju javnosti i udruženja žrtava.
Deset godina nakon smjene Salihovića, pravosuđe BiH proživljava bolan déjà vu koji dokazuje da istorijske lekcije o institucionalnom integritetu nisu savladane. Ukoliko VSTV i u ovom slučaju ne provede hirurški preciznu i transparentnu istragu, rizikujemo potpunu delegitimizaciju trećeg stuba vlasti. Na koncu, sudbina vladavine prava u BiH ponovo zavisi od sposobnosti sistema da samog sebe očisti od sumnji u selektivno provođenje pravde.
