Grad Bihać ove sedmice prestaje pružati pomoć migrantima u kampu Vučjak.
Bit će obustavljeno dopremanje vode i odvoz smeća, a Crveni križ će prestati s dostavom obroka. Potvrdio je ovo za “Avaz” gradonačelnik Grada Bihaća Šuhret Fazlić.
– Od kako je Vučjak formiran gore Grad Bihać preko svojih javnih preduzeća pruža sve vrste usluga gore, uključujući i dostavu vode i mi smo dnevno dostavljali 20.000 litara vode. Ja sam u četvrtak poslao dopis i jednom i drugom preduzeću da Grad to više neće plaćati i to znači ukoliko se ne iznađe neko drugi ko će to plaćati, to praktično znači da toga neće biti – rekao je Fazlić.
Prema riječima Fazlića, grad više nema sredstava za ovu namjenu.
– Ne možemo više trošiti sredstva građana Bihaća na nešto što nije planirano – rekao je Fazlić.
Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je osigurala četiri miliona maraka za rješavanje migranatske krize u Unsko-sanskom kantonu, a nedavno je premijer FBiH Fadil Novalić pozvao Vladu USK da hitno dio sredstava doznači Bihaću koji nosi najveći teret migrantske krize na svojim leđima.
Na naše pitanje da li su sredstva doznačena, Fazlić je kratko odgovorio:
Na području Unsko-sanskog kantona u protekla tri dana evidentirano je 28 saobraćajnih nesreća.
U nesreći koja se u petak, 19.10. desila u naselju Purići na samom ulazu u općinu Velika Kladuša jedno lice je smrtno stradalo.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se u petak,19. oktobra desila u naselju Purići, jedna osoba je smrtno stradala, dok je druga zadobila teške tjelesne ozljede. Kako nezvanično saznajemo, radi se o dvojici muškaraca koji su, u poslijepodnevnim satima, motociklom udarili u putnički automobil, prenosi radio Velika Kladuša.
S obzirom na česte prijave i žalbe na postupanje hrvatske policije kada su u pitanju migranti, odlučili smo provjeriti kakvo je stanje kada je u pitanju MUP USK-a.
Nakon akcije dislociranja ilegalnih migranata sa javnih površina i iz napuštenih objekata u urbanom dijelu Bihaća, kontaktirali smo portparola MUP-a USK-a, sa kojim smo razgovarali o ovoj temi.
Da li ima prijava na postupanje policije i šta se radi ako do toga dođe, za USKinfo.ba pojašnjava Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK-a.
Hrvatski policajci svakodnevno hvataju migrante koji ilegalno prelaze iz BiH duboko na teritoriju Hrvatske. No umjesto da ih prevezu u prihvatni centar i omoguće im traženje azila, odvoze ih na granicu i protjeruju natrag u BiH. Nevladina udruga poručuje – to je ozbiljno kršenje zakona!
Migranti iz BiH svakodnevno ilegalno prelaze u Hrvatsku. Naš izvor iz policije tvrdi da ih, nakon što ih uhvate, “trpaju u kombije i vraćaju natrag, na zelenu granicu s BiH”. Tamo ih puštaju da se sami vrate u tu državu. Iz Centra za mirovne studije poručuju – to što rade u MUP-u ozbiljno je kršenje hrvatskih i međunarodnih zakona!
Kako doznajemo od izvora iz policije (podaci poznati redakciji) – granični i ostali policajci sve što rade – rade po naredbi nadređenih. Naš izvor detaljno opisuje što čine s uhvaćenim migrantima.
“Kad ih uhvatimo, oduzimamo im noževe, koje gotovo svi imaju, mobitele i takve stvari. To stavljamo u vreće, koje dobivaju natrag kad ih puštamo u šumu prema Bosni i Hercegovini. Sve im vraćamo – novac, mobitele i ostalo, osim noževa. Noževe i predmete koji služe ozljeđivanju – bacamo”, opisuje naš izvor.
Migrante koje uhvate, kaže, pregledavaju prije ulaska u maricu.
“Zaustavimo ih, izvijestimo šefa smjene nadležne policijske postaje, polegnemo ih na pod i okružimo te čekamo dolazak marice. Zna biti vrlo nategnuto ako smo nas dvojica, a njih je grupa od dvadeset, no snalazimo se i u takvim situacijama. Kad stigne marica, tada ih pregledamo i smještamo u kombi i vozimo u postaju ili sakupljamo, ako ih je više – u nekoliko tura i odmah ih maricom vozimo prema BiH”, priča nam naš izvor i dodaje da nakon toga pišu službenu zabilješku.
“To je bilješka za nas. Šef smjene kojem smo dojavili o migrantima piše nešto poput ‘zapisnika o odvraćanju’. Znači – službeno je to kao da smo ih na samoj graničnoj crti odvratili od ulaska u Republiku Hrvatsku, a mi smo ih ulovili 50 kilometara i više udaljene od granice. To što piše šef smjene službeni je podatak”, opisuje izvor.
Cijelo vrijeme uhvaćenim migrantima dopuštena je minimalna međusobna komunikacija. “Smiju jesti i piti ako su mirni i ponašaju se normalno, a mobitele im oduzimamo”, kaže izvor i dodaje da je u grupama migranata koje hvataju 90 posto muškaraca u dobi od 20 do 35 godina.
“Hvatamo ih svaki dan, u svakoj smjeni. Većinom odmah stanu kad nas vide, a neki počnu bježati. Obično su to grupe od pet do 20 ljudi. Imaju prethodnice, vodiče i idu za njima. Vodiči ih upozoravaju ako nas spaze prije nego što mi vidimo njih”, priča za DNEVNIK.hr. Ima ih i koji im pobjegnu. “Trčimo za njima, ako ih ulovimo – ulovimo, ako ne – pojačamo ophodnje na tom području i to je to”, opisuje.
Pucaju u zrak
Za oružje tvrdi da ga policajci koriste prema potrebi.
“Ponekad ga koristimo, ako je nas malo, a njih puno. To nije uporaba sredstva prisile. Prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima, metak ispaljen u zrak nije sredstvo prisile, odnosno uz ispunjene određene uvjete nije uporaba vatrenog oružja. Većina migranata kad vidi oružje – stanu. Nasuprot tome, neki i kad čuju hice u zrak, ne staju”, dodaje izvor.
Navodi da u tim trenucima reakcija policije ovisi o tome u kojem je omjeru broj policajaca i migranata, o kakvom se terenu radi, imaju li već ulovljenih migranata koje su zadržali do dolaska marice i je li dan ili noć.
“Ako je potrebno, puca se u zrak. To se događa rijetko, ali puca se”, objašnjava. Ako su u timu dva ili tri policajca, a migranata je 20, situacija zna biti vrlo ozbiljna i stresna, opisuje.
Događali su se i napadi na policajce
U nekoliko navrata migranti su napali policajce, navodi naš izvor.
“Oni će prije skočiti sa stijene u šikaru nego napasti policajca. No događali su se napadi. Izvadili su oružje, noževe. Vidjeli su da je bilo malo policajaca pa su probali”, priča nam sugovornik. Migranti u Hrvatsku ulaze u pravilu bez ikakvih osobnih dokumenata, dodaje. “Ako imaju nešto od papira – to većinom budu iskaznice međunarodne zaštite ili papiri od traženja azila. Sve dokumente bacaju kad dođu blizu Slovenije. U svakoj grupi nekolicina njih zna engleski jezik, no većinom šute i ne komuniciraju kad su uhvaćeni”, objašnjava.
“Neki su dobro obučeni, svi imaju dobre mobitele. Tu i tamo nađemo nešto malo novca, često imaju bankovne kartice bez osobnih podataka na njima. Priča se da im netko uplaćuje novac, no nemamo o tome više podataka”, kazao nam je izvor. “Imaju nekoliko mobitela i nekoliko SIM kartica. Znali smo naći ušivene džepove u odjeći s novcem, ali više ni to ne tražimo zbog bolesti koje neki od njih prenose i ne uzimamo im novac”, dodaje. “Osim toga, iz BiH dolaze s vrećama za spavanje, u ruksacima imaju nešto hrane, higijenske potrepštine, deke…”, opisuje.
Pokupe ih i vrate na granicu s BiH
Za pisanje medija o policijskoj brutalnosti, kaže da je to sve napuhano iz nekoliko primjera koji su se dogodili. “Udarci se događaju rijetko. Ako pokušaju pobjeći, odupiru se našem pregledu i oduzimanju oružja i ostalih predmeta koje im moramo oduzeti u tom trenutku ili krenu na nas da nas napadnu, tada reagiramo. To budu udarci palicom po nogama, po butu. Čim prestane razlog za našu takvu reakciju, čim se smire, prestajemo i mi s udarcima. No to su zaista rijetke situacije”, navodi.
Sve se, tvrdi, svodi na to da migrante uhvate, pokupe i vrate na granicu s BiH. “Službeno se to piše ‘odvraćanje’. Znači, kao da smo ih spriječili odmah prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku na samoj graničnoj crti”, objašnjava naš izvor. Za pisanje medija o provalama u vikendice, krađama i razbijanju – tvrdi da su istinite.
Kaže da su ilegalni ulasci migranata prioritet i da se njima bave svi policajci. “Granični policajci, postaje i mobilne jedinice, interventna i specijalna policija, po gradovima temeljni policajci, na autocestama presretači – svi oni rade na sprječavanju migranata da prođu kroz Hrvatsku”, dodaje. U timovima policajaca koji rade zajedno na poslovima sprječavanja migranata u ilegalnom boravku na području Hrvatske su, kako navodi, dvojica graničnih policajaca. Ponekad, ovisno o situaciji budu trojica. “Oni imaju ispomoć Specijalne jedinice policije ili Interventne jedinice policije”, opisuje.
Rade po 12 sati, na terenu
Kaže da u policijskom vozilu s kojim su na terenu uvijek imaju kvalitetnu i pouzdanu opremu. Policajci rade u smjenama od po 12 sati, a kako tvrdi, često zbog potrebe posla i pretraživanja terena ostaju i duže. Dodaje da im nije teško biti 12 sati u pokretu i prolaziti kilometre šumskim putovima, gdje vozila nemaju pristup. No u svemu tome ipak postoji jedan veliki problem.
“Hrana koju dobijemo i jedemo. Smanjili su nam lunch pakete, u šumi nema trgovine, daleko smo od bilo kakve civilizacije, a nemamo vremena ni za pauzu niti nam je to kompenzirano. Dobijemo suhi lunch paket u kojemu je trećina ili četvrtina kruha, 10 dag čajne kobasice u paketu koji satima prije toga stoji na toplom u vozilu, jedan sok ili dvije bočice vode od pola litre i neka voćka ili čokolada”, nabraja.
Zatrebaju li još vode, a nisu si ponijeli dovoljnu količinu od kuće, imaju problem. Isto je, kaže, i s hranom. “Nema napuštanja pozicije, sve nosimo sa sobom. Tko zaboravi – dijelimo ono što imamo”, objašnjavaju.
O svim navodima policajaca upit smo poslali Ministarstvu unutarnjih poslova, njihov odgovor objavit ćemo čim ga dobijemo.
Centar za mirovne studije: “Policija krši zakone!”
Opisano postupanje policije prema migrantima koji su ilegalno ušli na područje Republike Hrvatske neslužbeno nam je potvrdilo nekoliko izvora iz policije. Također, od istih izvora doznajemo da je takav postupak hvatanja migranata i vraćanja na ‘zelenu granicu’ s BiH postao česta praksa. Time se izbjegava postupak prema kojem se oni smještaju u, primjerice, Prihvatnom centru za strance Ježevo, gdje dobivaju mogućnost traženja azila u Hrvatskoj.
U Centru za mirovne studije upozoravaju da je takva praksa kršenje zakona, kako hrvatskih tako i međunarodnih. “Hrvatska pokušava dokazati kako je spremna za ulazak Schengen, o čemu se glasa 22. listopada, ali nije”, poručuju. “Upravo Schengen taj postupak ‘odvraćanja’ migranata opisuje kao boravak hrvatske policije na samoj graničnoj crti s BiH gdje njihova prisutnost odvraća migrante od pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku. No jednom kad su ti ljudi na teritoriju Hrvatske, imaju pravo zatražiti međunarodnu zaštitu, a ovako im se to ne dopušta”, objašnjavaju nam u CMS-u i navode da o tome imaju brojna svjedočanstva migranata koji se nalaze na području BiH.
Osim toga, zakoni se krše i prilikom povratka migranata na granicu, upozoravaju iz CMS-a. “Policajci bi migrante koje protjeruju, ako za protjerivanje postoje zakonski razlozi, trebali predali vlastima države u koju ih protjeruju. Protuzakonito je vraćanje migranata na ‘zelenu crtu’ granice s BiH, bez nadzora i kontrole”, ističu u CMS-u.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić upozorio je danas da iz Bihaća stižu zastrašujući prizori i informacije da se iz migrantskog centra na Vučjaku zbog nedostatka sredstava povlače i Crveni križ i Grad Bihać, dok istovremeno Ministarstvo unutrašnji poslova (MUP) Unsko-sanskog kantona (USK) nastavlja usmjeravati u taj centar kolone migranata.
– Podsjećam da je Vlada Federacije, postupajući po zaključcima Parlamenta FBiH, još u julu uplatila na račun Vlade USK četiri miliona KM za potrebe rješavanja migrantske krize. Imamo informaciju da ova sredstva ni nakon tri mjeseca nisu raspoređena. Pogotovo zabrinjava što se, kako sam saznao od gradonačelnika Šuhteta Fazlića, ovaj novac uskraćuje Bihaću, koji nosi na svojim leđima najveći teret migrantske krize – izjavio je premijer FBiH.
Apelira na Vladu USK da dio od četiri miliona KM doznačenih od Vlade FBiH hitno učini operativnim i uplati na račun Grada Bihaća i da taj bude u mogućnosti da barem ublaži stanje na Vučjaku dok ovaj problem ne riješe nadležni s državnog nivoa.
– Vlada FBiH i dalje je na raspolaganju Bihaću i Bišćanima. Ako se u našoj nadležnosti nalaze objekti koji mogu Ministarstvu sigurnosti poslužiti da se rastereti USK, spremni smo da je predamo na raspolaganje nadležnim institucijama – rekao je premijer FBiH Fadil Novalić.
Dok u Bihaću danas živi oko 56.000 ljudi, procjenjuje se da je migranata i do 6.000. Šta će se desiti s njima nakon što u ponedjeljak Grad Bihać prestane s opskrbljivanjem kampa Vučjak uslijed nebrige države za migrantskom krizom, ostaje da vidimo, ali sigurno je kako će nastaviti lutati Bihaćom kojeg su, čini se, prihvatili kao grad u kojem žive godinama.
Istina je da gotovo dvije godine Bišćani i Krajišnici domaćinski prihvataju i dočekuju unesrećene izbjeglice pružajući im svu potrebnu pomoć, od hrane, vode, smještaja, odjeće… Međutim, uz gotovo dvije stotine migranata, koliko ih dnevno pristiže u Bihać, situacija je eskalirala. Tako je danas, procjenjuju bihaćke vlasti, 90 posto migrantske krize u našoj zemlji usmjereno prema Bihaću, devet posto prema Velikoj Kladuši, a tek jedan posto u ostatku zemlje.
Migranti danas žive u Bihaću, šetaju se ulicama, izlaze u kafiće, pokreću biznise, stječu nova prijateljstva, ali i više od toga. Kako kruže priče, i pojedine krajiške djevojke već se udaju za mladiće iz Pakistana, Bandladeša, Iraka…
Najgore od svega, priča nam gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, jeste što se život Bišćana u potpunosti promijenio. Ništa više nije normalno, priča nam.
“Očekivana je situacija da su se adaptirali ti ljudi koji dolaze živjeti s nama. Nemamo mi samo štete od migranata. Postoje tu i određene koristi. To su ljudi koji troše novac, oko kojih postoje radna mjesta, ali nismo mi tu situaciju proizveli. Mi ne želimo ni u kom slučaju da živimio ovako kako sada živimo. Fotografije migranata na bihaćkim ulicama najbolje govore na šta nam pojedini dijelovi grada liče. Ne možete šetati alejom, parkom, ne možete pustiti dijete da se igra na dječijem igralištu i tako se mijenja raspoloženje ljudi. Kada vidite porodicu s djecom, svi su spremni pomoći, ali kada vidite grupu mladića ispod 20 godina koji se ponašaju polubahato u centru rada, onda niko nema razumijevanja”, kaže Fazlić.
Građani posljednjih mjeseci često ističu kako se migranti ponašaju ležerno na ulicama, kao da su “osvojili” grad. Fazlić se slaže da su domaćini postali oni koji prelaze na drugu stranu ulice i povlače se u svoje kuće.
“Oni nemaju osjećaj da su ovdje gosti. Jednostavno imaju neki svoj cilj, ponašaju se kao da ne žele otići, iako smo mi njima tu negdje usput”, kaže Fazlić.
U međuvremenu, dok se govori kako BiH nije željezno odredište migrantima, pojedinci pokazuju da to nije tako. Jedan od njih je i Pakistanac Raza Taslim koji je naljeto otvorio restoran u Bihaću u kojem je glavni specijalitet piletina biryani za koji se riža nabavlja iz Indije. Pokušavao se Taslim domaći Evrope i Njemačke nekoliko puta, ali bezuspješno. Radio je nekoliko mjeseci u ugostiteljstvu u Turskoj i Grčkoj, ali odlučio je ostati u BiH i voditi restoran u kojem je zaposlio jednu Bišćanku te planira proširiti posao.
Još jedna grupa migranata iz Pakistana, Sirije, Irana i Afganistana otvorila je butik u Bihaću pod nazivom “New Pakistan market”. Kako su kazali, nisu samo mogli čekati na milost dobrih ljudi.
Upoznat sa ovakvim pričama, Fazlić nam govori kako država zaboravlja da postoje i ovakvi slučajevi, da postoje izbjeglice koje žele ostati ovdje.
“Država bi trebala pružiti mogućnost onima koji možda žele ovdje ostati. Imate vi tu obrazovanih ljudi, ljekara, advokata, inžinjera, mladih ljudi sa različitim mogućnostima koje treba razmotriti. Međutim, dvije godine oni sami određuju i gdje će ući u BiH i gdje izaći iz zemlje te biraju grad u kojem će boraviti. Ako žele u Tuzlu ili Sarajevo, tamo će i ostati. Ali oni hoće u Bihać. Najgore je što u svemu tome nemamo neke strategije i koncepta kako se nositi s tim. Sada imamo obrnuto proporcionalne procese. Kriza u Bihaću je sve veća, a angažman naležnih institucija sve manji. Niko ne priča o tome, nema organizovane aktivnosti, nema lidera, a nama je sve teže iz dana u dan”, priča nam Fazlić.
Tražili su i molili Bišćani za pomoć te upozoravali da se ne mogu sami izboriti s migrantskom krizom, ali sluha nadležnih institucija nije bilo. I danas ljuti Krajišnici, kako ih nazivaju u narodu, odlučili su pokazati zube. Prva mjera koja je stigla iz Unsko-sanskog kantona jeste zabrana kretanja migrantima po naseljenim područjima, parkovima… Svi će, kažu iz Vlade USK-a, biti premješteni u kamp Vučjak. Potom je bihaćki gradonačelnik u Sarajevu najavio kako će Grad Bihać od ponedjeljka iduće sedmice prestati opskrbljivati kamp Vučjak kako bi problem eskalirao i država preuzela odgovornost.
“Dolazit ćemo mi Krajišnici svaki dan ispred Parlamentarne skupštine dok se to ne riješi”, poručio je Fazlić.
Stvaran broj migranata u USK daleko je veći od zvaničnih brojki jer se registruju samo oni migranti koji su smješteni u kampovima. U Miralu je 621 migrant, u Biri 1.390 te na Vučjaku oko 800. Kada je riječ o drugim centrima, u Sedri ih ima 380, a u Borićima 310. Uz hiljade onih smještenih u napuštenim i porušenim objektima, gotovo svi do zime ostaju bez krova nad glavom.
Danas je u Bihaću potpisan sporazum između gradskih odbora Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (PoMAK) Bihać i Stranke demokratske akcije (SDA) Bihać na realizaciji političko-ekonomske platforme “10 projekata za Bihać“.
Kako je navedeno u sporazumu, stranke potpisnice obavezuju se da će u narednom periodu zajednički realizovati deset procesa i projekata koji su trenutno najznačajniji za grad Bihać.
“PoMAK je prije petnaestak dana održao konferenciju za medije gdje smo pozvali sve političke partije da podrže deset projekata i procesa koji su od strateškog značaja za Bihać za koje smo stvorili potrebne preduvjete i obezbijedili značajan dio sredstava. Naš cilj je da osiguramo i političku podršku za njihovu nesmetanu realizaciju. Taj poziv prihvatila je Stranka demokratske akcije koja u Gradskom vijeću participira sa jedanaest vijećnika i koja je značajan faktor i na višim nivoima vlasti, te smo utvrdili sporazum za to. Ulazimo u izbornu godinu i ne možemo dozvoliti da značajne stvari i kapitalni projekti postanu taoci pojedinačne političke trgovine, ucjena i sitnih interesa, pa i po cijenu naše političke sudbine. Moramo promijeniti taj pristup i svi zajedno raditi na projektima koji imaju dugoročnu vrijednost“, rekao je predsjednik PoMAK-a i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Na prvo mjestu u sporazumu tretirana je migrantska kriza koju u najgorem obliku već dvije godine trpi Grad Bihać, a u čije rješavanje se do sad nisu uključile nadležne državne institucije, dok se sredstva namijenjena za te svrhe raspoređuju mimo Bihaća.
Od dugoročnih strateških projekata prioritete u sporazumu zauzeli su nastavak ulaganja u izgradnju Aerodroma Bihać i ulaganja u infrastrukturu Nacionalnog parka „Una“ kao generatora razvoja turzima u gradu Bihaću, a što uvelike zavisi od političke volje na Federalnom nivou. Tu su i kapitalni projekti magistralne putne infrastrukture i sportskih objekata u gradu Bihaću za šta su već osigurana sredstva, kao i ulaganja u poslovni sektor i razvoj poduzetništva mladih itd.
“Ovim sporazumom nudimo potpuno drugačiji koncept saradnje od onog koji dominirao do sad. Obavezali smo se da zajednički realiziramo veliki broj prioritetnih projekata kao što su izgradnja aerodroma u Bihaću, ulaganja u infrastrukturu u Nacionalnom parku Una, niz drugih projekata vezanih za razvoj turizma, poboljšanje cestovne i sportske infrastrukture na području našeg grada. Nećete tu dakle naći raspodjelu javnih preuduzeća i fotelja niti opća obećanja kojih su Bišćani već odavno siti. Mi se nećemo baviti spinovima. Fokus će biti konkretni projekti. A javno prezentirajući stepen njihove realizacije građani će redovno imati priliku da se uvjere da ćemo raditi posao za koji su nas izabrali“, rekao je predsjednik GO SDA Samir Muminović.
Tom prilikom istaknuta je opredijeljenost da se političke razlike stave po strani i iskoriste svi raspoloživi politički kapaciteti ljudi iz Bihaća koji su pozicionirani na višim nivoima vlasti u cilju da se zajedničkim snagama bore za rješavanje velikih problema i realizaciju projekata koji će doprinijeti daljem razvoju grada Bihaća.
“Izborni zakon jasno govori kad se vodi predizborna kampanja i koliko treba da traje. U Krajini, nažalost, kampanja ne samo da traje gotovo neprekidno, već je nezobilazan njen dio kočenje projekata da se stvori privid neke nepravde i zapostavljenosti našeg kantona. Pogubna praksa postalo je i stavljanje javnih resursa u funkciju održavanja tankih većina u kantonalnoj skupštini i u vijećima. Saradnjom lokalnog i federalnog nivoa pokazat ćemo da je rad u korist građana jedini pravi put, da smo prije svega Bišćani a tek onda pripadnici različitih stranaka. Za većinu ovih projekata sredstva su već obezbijeđena, kako u federalnom tako i u gradskom budžetu. Ovo je naravno samo polazna tačka i mi ćemo se zajedno truditi da u narednom periodu privučemo u Bihać još više investicija i projekata“, rekao je predsjednik KO SDA USK i ministar u Federalnoj vladi Šemsudin Dedić.
Teška situacija u prihvatnom centru za izbjeglice i migrante u naselju Vučjak u Bihaću, dodatno je pogoršana nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (USK) jučer pokrenulo akciju dislociranja stotine migranata koji borave na javnim površinama u tom gradu premjestivši ih u kamp Vučjak.
Dosad je u tom kampu, koji međunarodne organizacije i humanitarci smatraju neuslovnim, boravilo između 550 i 700, ali se zbog novonastale situacije broj znatno povećao pa se trenutno na toj lokaciji nalazi 1.600 migranata.
“Na području Vučjaka je trenutno oko 1.600 migranata. Odlukom operativne grupe da zabrane kretanje migranata na javnim površinama došlo je do povećanja broja i novonastale situacije”, rekao je za Anadolu Agency (AA) predsjednik Crvenog križa USK Husein Kličić.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Na migrantsku krizu u Bihaću, a posebno u kampu Vučjak jučer je u Sarajevu upozorio i gradonačelnik Šuhret Fazlić. On je izjavio da se u gradu nalazi 6.000 migranata o kojima brine samo Grad Bihać, humanitarna organizacija Crveni križ i međunarodne organizacije.
Istakao je da je Grad Bihać tokom ljeta izdvojio 100.000 KM za Vučjak i da finansijsku pomoć nije dobio ni od jedne institucije u državi.
Najavio je da će Grad Bihać prestati da troši svoj novac za rješavanje krize te da će od idućeg ponedjeljka obustaviti pružati usluge kampu Vučjak.
Zbog bezbjednosti svojih volontera, Crveni križ USK donio je odluku o povlačenju iz kampa pa će nakon povlačenja lokalnih organa vlasti migrantima dijeliti samo jedan obrok do rješavanja situacije.
“Situacija nije zadovoljavajuća. Ukoliko se nastavi ovakvo stanje i ukoliko dođe do povlačenja lokalnih institucija vlasti vezano za isporuku pitke vode i svega što treba biti obezbijeđeno u kampu, nastupiće haotična situacija gdje će Crveni križ zbog bezbjednosti svojih volontera morati poduzeti izlaznu strategiju, a to je da ćemo sigurno uz prisustvo policije dijeliti samo jedan obrok do rješavanja nastale situacije koju moraju riješiti svi zajedno u ovoj zemlji”, kazao je predsjednik Crvenog križa USK.
Tvrdi da lokacija Vučjaka nema više kapaciteta za podizanje novih šatora.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
“Oni su sinoć prenoćili u šatorima, solidarišući se jedni s drugima. Neki su spavali u trpezarijama, a bilo je i onih kojih su noć proveli na otvorenom”, kazao je Kličić.
Dodao je da će Crveni križ ukoliko se ne riješi situacija u kampu, tražiti reorganizaciju ili njegovo potpuno zatvaranje.
“Nemamo uslove da držimo ljude i ne možemo snositi odgovornost ukoliko dođe do katastrofe kada je u pitanju epidemija koju može prouzrokovati nedostatak vode i šatora. Mi ćemo dijeliti ‘lunch pakete’ u kojima će biti konzerve, kruh i voda za preživljavanje. To je naša misija spašavanja ljudskih života. Ništa drugo nećemo moći obezbijediti osim toga”, rekao je Kličić.
Dodao je da Crveni križ USK većinu sredstava iscrpljuje od svojih bratskih organizacija poput Crvenog polumjeseca Turske koji im je tokom ljeta dao svu svoju opremu u nadi da će se do jeseni iznaći rješenje.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
“Očekujem da će proraditi svijest kod svih nas. Pozivam sve međunardne organizacije, Evropsku uniju, državu BiH, sve koji mogu da se uključe, da pomognu USK, građanima i migrantima kako bi se izbjegla humanitarnu katastrofu”, poručio je Kličić.
Bihać je već dvije godine pod konstantnim pritiskom ilegalnih migranata, a građani su ostavljeni sami, bez konkretne pomoći nadležnih državnih institucija. Svakodnevno u prosjeku 150 migranata stiže u taj grad.
Akcija dislociranja ilegalnih migranata koji su boravili na javnim površinama u Bihaću, traje već dva dana, a nastaviće se i danas.
Kako je za USKinfo.ba potvrdio portparol MUP-a USK-a, Ale Šiljdedić, akcija se nastavlja i danas, ali u smanjenom obimu, budući da je većina ilegalnih migranata jučer prebačena u kamp Vučjak.
Ima ih i dalje po gradu, ali u mnogo manjem broju. Ipak, svi ilegalni migranti koji budu zatečeni na javnim površinama ili napuštenim objektima, a koji ne borave u prihvatnim centrima, biće prebačeni na Vučjak, kazao je u izjavi za USKinfo.ba, Šiljdedić.
Prema procjeni policije, u toku dva dana u kamp Vučjak je prebačeno oko 2000, a trenutno ih se u ovom privremenom prihvatnom centru nalazi između 2300-2400.
