U Bihaću je sve više izbjeglih, ima i gladnih u ramazanu, antimigrantsko raspoloženje raste, a nova lokacija za smještaj, Vučijak, smeta i Hrvatima i Bošnjacima sa granice

Gladan je i hladan ramazan u Bihaću, pogotovo za migrante koji spavaju na parkingu i livadama oko kampa Bira, jer unutra više nema mjesta. Humani sektor Islamske zajednice Bihać i Udruženje Solidarnost često im donesu iftare, ali je prošlu noć bilo nedovoljno.

– Podjela 75 porcija ćevapa završila je tako da sam morala pobjeći jer su svi trčali za mojim autom, a on je ostao. Uz pomoć migranta i uz prisustvo policije podijelili smo što je bilo, ali mnogi su ostali bez hrane. Pretužno i sramotno, ovakav odnos prema migrantima ne smijemo dozvoliti, upozorava Zemira Gorinjac iz Solidarnosti.

Nakon što je početkom mjeseca Gradsko vijeće Bihać donijelo odluku da novi migrantski prihvatni centar bude na lokaciji Vučijak, sjeverno od grada ka granici sa Hrvatskom, početak radova i stavljanje u funkciju ovog prostora još su neizvjesni.

Izgradnja jedinstvenog migrantskog šatorskog centra za Unsko-sanski kanton, nakon čega bi se zatvorili kampovi Bira i Miral, te rasteretile gradske jezgre Bihaća i Velike Kladuše, iz Vlade USK-a je najavljena u roku od 30 dana, a iz Gradskog vijeća Bihać za tri mjeseca. Tog optimizma i ambicije nestalo je vrlo brzo.

Jučer se na sjednici Gradskog vijeća ponovo nije mogla izglasati saglasnost gradonačelniku Šuhretu Fazliću da sa notarom omogući Elektrodistribuciji uključenje trafostanice kako bi se dovela električna energija za Đački dom Borići u kojem su također smješteni migranti.

Tu, među dvjestotinjak porodica, još uvijek stanuju Hanan iz Sirije i njena maloljetna kćerka Rimas koje su prije dva mjeseca iz hrvatskog zatvora ilegalno vraćene u BiH, o čemu su pisali Dani.

– Moja kćerka, brat i ja smo OK, u međuvremenu smo dva puta išli u game (pokušaj ilegalnog ulaska u EU), ali bez sreće, kazala nam je Hanan.

Za razliku od većine migranata, ona barem ima suh smještaj.

Od početka krize u Borićima rade agregati na naftu, a Gradsko vijeće i kantonalna vlast u više navrata su isticali da Borići, gdje su smještene migrantske porodice sa djecom, neće biti zatvoreni.

Pošto je jučerašnja sjednica Gradskog vijeća ostala bez kvoruma već kod usvajanja dnevnog reda, upitno je kako će se ići dalje u realizaciju planova sa migrantima.

Odluka o lokaciji Vučijak lako bi mogla biti poništena jer se i veliki broj mještana potplješevičkih sela protivi tome da se njihovi sokaci bez pitanja pretvore u geto, na što je upozoravao i HDZ.

– Iz Hrvatske ih vraćaju, nema im proći. Čuli smo da se radi na tome da će migranti i ostati ovdje u BiH. Ako je tako, što ih nasilu gurate nama na selo kad su već tu kod vas u gradu, kazao nam je jedan mještanin iz hrvatskog sela.

U subotu u 10 sati zakazan je zbor građana mjesnih zajednica Zavalje, Vučijak, Međudražje, Veliki i Mali Skočaj i Vedro Polje, na koji su pozvali i gradonačelnika Šuhreta Fazlića i predsjedavajućeg Gradskog vijeća Davora Župu da im kažu da će zabraniti gradnju migracionog kampa i njegovog priključka na mjesni vodovod.

Antimigrantsko raspoloženje u Bihaću je u porastu, koliko zbog očite nemoći građana da išta promijene, toliko i zbog nesposobnosti i nerada državnih organa koji su problem prepustili lokalnim vlastima. A lokalnim liderima, zbog migrantske krize, popularnost sve više i više pada, prenosi Oslobođenje.

U Bihaću je jučer održana 4. redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona. Na dopunjenom Dnevnom redu se našlo trinaest tačaka, koje zastupnicima i nisu bile naročito zanimljive, pa su našli druge načine da se zabave.

U video materijalu koji je zabilježila kamera USKinfo.ba pogledajte ko je kreativan u Skupštini, ko je dobio magistarske diplome, ko je odbranio Bosnu i Hercegovinu, kako se zapošljava i druge teme koje su u tom trenutku naumpale zastupnicima.

Unsko-sanski kanton je formiran 27. maja 1995. godine kada je, u opkoljenom Bihaću, održana konstituirajuća sjednica Skupštine USK.

U sastav Kantona, prema mirovnom planu Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu, trebale su ući cjelokupne teritorije općina Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa i Bihać, te dijelovi općina Bosanski Petrovac, Bosanski Novi, Prijedor, Sanski Most i Ključ.

Prvoj Skupštini USK prisustvovalo je 45 poslanika, koji su donijeli odluku o proglašenju Ustava kantona. Za prvog predsjednika kantona izabran je Mirsad Veladžić, za prvog predsjednika Skupštine Adem Borić, dok je za njegovog zamjenika izabran Tomo Ćurić.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA DANA UNSKO-SANSKOG KANTONA

Nedjelja, 26.05.2019. godine

10.00 – Posjeta spomen obilježju na mjestu stradanja članova visoke delegacije R BiH, na čelu sa tadašnjim ministrom vanjskih poslova R BiH Irfanom Ljubijankićem – Slunj (Republika Hrvatska)

Ponedjeljak, 27.05.2019. godine

10.00 – Prijem za članove porodica delegacije R BiH, poginulih u Slunju 1995.godine po povratku sa konstituirajuće sjednice Skupštine Kantona 1 – Kabinet premijera USK

11.00 – Polaganje cvijeća i odavanje pošte na spomen obilježjima braniocima BiH – Bihać

19.00 – Svečana akademija, hotel Kostelski buk, Bihać

Foto: FTV

Učenici petog razreda Osnovne škole „Kulen-Vakuf – Orašac“ iz Orašca kod Bihaća posjetili su danas „Avaz Twist Tower“.

Nastavnik Nežad Kosović kazao je da tokom svakog izleta u Sarajevo obavezno posjete i grandiozni toranj.

-Ovo je 12. grupa po redu koju dovodim u „Avaz Twist Tower“ i svaki obilazak je i meni kao prvi, a možete misliti kako je djeci koja prvi put dođu u ovakav objekt. Panoramski lift i vidikovac ih oduševe svaki put – kazao je Kosović.

Zamjenik direktora „Avaz Twist Towera“ Haris Adrović održao je djeci kratko predavanje o karakteristikama tornja. Na mališane je poseban dojam ostavio podatak da je toranj visok 175 metara i da ima čak 36 spratova.

U znak zahvalnosti za iskazanu ljubaznost svog osoblja u „Avaza Twist Toweru“ prilikom svake posjete, predstavnici OŠ „Kulen-Vakuf-Orašac“ su uručili zahvalnicu Adroviću.

Zahvalnica je, također, uručena i „Dnevnom avazu“ za nesebičan doprinos i poticanje rada škole, kako piše USK Info.

Rukovodstvo Granične policije BiH, ombudsmani i predstavnici Misije OEBS-a konstatovali su da je krajnji momenat da se Granična policija adekvatnije materijalno-tehničko opremi i ojača operativne kapacitete prijemom većeg broja policijskih službenika s ciljem povećanja efikasnosti, posebno zbog sve većeg priliva migranata.
Ombudsmani za ljudska prava u BiH i predstavnici Misije OEBS-a u BiH iskazali su spremnost za dodatnu edukaciju policijskih službenika, pri čemu bi stavili na raspolaganje svoje kapacitete za realizaciju specijalističkih obuka jer je za rješavanje složenog stanja na granici BiH, uz kapacitete Granične policije, neophodno staviti na raspolaganje i kapacitete svih policijskih agencija, saopšteno je iz Granične policije BiH.

Na sastanku u Sarajevu razgovarano je o problemu u vezi sa ilegalnim migracijama sa aspekta eventualnog kršenja ljudskih prava, kao i o prostorijama za zadržavanje u organizacionim jedinicama Granične policije.

Konstatovano je da je u prvih pet mjeseci ove godine znatno povećan broj ilegalnih prelazaka državljana zemalja visokog migracijskog rizika u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno usložnjava stanje na granici, a da Granična policije raspolaže istim kapacitetima, naglašeno je u saopštenju.

Predstavnici Granične policije istakli su i bezbjednosni problem zbog otežane mogućnosti utvrđivanja identiteta migranata prilikom ilegalnih prelazaka granice.

Sastanku su prisustvovali direktor Granične policije BiH Zoran Galić, zamjenik direktora Fahrudin Halač, pomoćnik direktora za organizaciju i operacije Dragan Kulić, ombudsmani za ljudska prava u BiH Јasminka Džumhur, Ljubinko Mitrović i Nives Јukić, te predstavnici Misije OEBS-a u BiH Lejla Mamut, Inela Hadžimešić i Sanja Ficdžerald.

Srna

Policijskoj stanici Ključ jučer je prijavljeno da je na području te općine silovana 71-godišnja žena.

Policiji u Ključu jučer je oko 17 sati prijavljeno silovanje starije žene u jednom zaseoku.

– Silovanje 71-godišnjakinje prijavio je njen sin koji je došao u posjetu majci iz Banje Luke – potvrdio nam je Ale Šiljdedić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Starica je rekla svom sinu da ju je zlostavljao 37-godišnji komšija i da ju je silovao.

– Izvršen je uviđaj, osumnjičeni je nakon pronalaska uhapšen oko 20 sati. Izuzeta je odjeća, a bit će izvršen i ljekarski pregled. Prema prijavi, sve se desilo u blizini njene kuće na jednoj livadi. O svemu je upoznat tužilac i u toku je kriminalistička obrada – kazao je za “Avaz” Šiljdedić, napominjući da u ovom momentu, zbog osjetljivosti istrage, ne može dati inicijale osumnjičenog.

Zabrinjavajuća je situacija u prihvatnim centrima „Bira“ i „Miral“, gdje se nalazi oko 3.000 migranata.

– Riječ je uglavnom o mladićima između 15 i 30 godina. Među mnogima od njih evidentiran je HIV, imamo oboljele od AIDS-a, tuberkuloze, hepatitisa B i C, ima i narkomana. Situacija je alarmantna i zabrinjavajuća – kazala je za Avaz Nermina Ćemalović, ministarka zdravstva u Unsko-sanskom kantonu.

Ona dodaje da zdravstvena zaštita u cijelom kantonu, a ne samo među migrantima, postaje sve veći problem, koji se nastoji držati pod kontrolom.

Ali, smatra Ćemalović, u prihvatnim centrima to nije moguće, a ljekari koji rade s migrantima ističu da je problem veliki.

– U jednoj hali, u kojoj boravi blizu 2000 migranata, epidemiološka situacija ne može se kontrolirati – ističe ministarka Ćemalović.

Ne krije bojazan da bi situacija, ako se nastavi priliv migranta u Unsko-sanski kanton, mogla izmaći kontroli.
– Dodatni je problem i nedostatan bolnički kapacitet. Uz pojavu zaraze, Infektivni odjel nije u mogućnosti da primi veći broj oboljelih, kao ni Odjel pulmologije – naglašava Ćemalović.

Odbjegli bolesnik

I volonteri koji svakodnevno rade s migrantima svjesni su opasnosti od zaraza – od šuge, preko hepatitisa, čak do HIV-a.

– Ljekari dolaze svakodnevno u prihvatne centre. Tamo su već evidentirani oboljeli od tuberkuloze, zaraženi šugom, jedan migrant pozitivan je na HIV. On je pobjegao iz centra, traga se za njim – kaže Abdulah Budimlić, predsjednik Crvenog križa Bihać.

Milion i 360 hiljada obroka

Kroz Bihać je od aprila prošle godine do danas, prema podacima Komunikacijskog tima grada, prošlo oko 10.240 migranata.

Na njih je od početka krize utrošeno blizu dva miliona maraka, a Crveni krst spremio je više od milion i 360 hiljada obroka.

Srpska info

Komunikacijski tim Grada Bihaća održao je konferenciju za medije na kojoj su javnosti predstavljene aktivnosti gradskih ustanova, organizacija i pripadnika MUP-a USK-a u svjetlu migrantske krize.

U Gradskoj upravi smatrali su da je nužno sumirati aktivnosti domaćih institucija koje se na neki način nalaze na prvom frontu i podnose najveći teret kada je u pitanju grad Bihać.

– Tu prije svega mislim na PU Bihać, Crveni križ i Centar za socijalnu skrb Bihać. Aktivnosti ovih ljudi dolaskom migrantske krize upeterostručili su se ili udesetorostručili. Također, moram naglasiti i važnost uloge zdravstvenih ustanova, prije svega Doma zdravlja Bihać, Županijske bolnice i Zavoda za javno zdravstvo USK-a – kazao je Edin Moranjkić, savjetnik gradonačelnika Bihaća i voditelj Komunikacijskoga tima.

Prema riječima Elvedina Omanovića, zamjenika zapovjednika PU Bihać, na području Grada Bihaća u tijeku 2018. godine ukupno je evidentirano 413 kaznenih djela, od čega su migranti počinili njih 75. Istodobno, u 2017. godini evidentirano je 405 kaznenih djela.

– Također, na području Grada Bihaća tijekom 2018. godine ukupno su evidentirana 492 narušavanja javnoga reda i mira, od čega su migranti sudjelovali u 34 događaja te počinili 43 prekršaja. Pripadnici PU Bihać imali su u 2018. godini 289 intervencija, legitimirali 10.241 migranta te smo deportirali 50 migranata koji su počinili kaznena djela – dodao je Omanović. Volonteri i članovi CK Bihać, zahvaljujući potpori IOM-a, donatora i Grada Bihaća, od početka migrantske krize podijelili su 1,356.000 obroka.

Prema riječima Senada Tutića, ravnatelja Centra za socijalnu skrb, dolaskom migranata na područje Grada Bihaća, ovaj Centar suočio se s povećanim obimom posla. – Naime, sukladno Zakonu, maloljetnicima bez pratnje centar za socijalnu skrb dužan je imenovati staratelja pod istim uvjetima kao i državljanima BiH. U proteklih godinu dana na JU Centar za socijalnu skrb Bihać imenovao je staratelje za 497 maloljetnika bez pratnje – dodao je Tutić.

(Večernji list)