Policija Unsko-sanskog kantona večeras je ponovo spriječila ulazak migranata na područje Krajine. Voz sa 119 migranata iz pravca Sarajeva zaustavljen je u Bosanskoj Otoci.
Migrante su na stanici dočekali pripadnici specijalne jedinice MUP-a USK. Prvo su od njih zahtijevali da izađu iz voza sa stvarima, nako čega su vraćeni na područje RS, odnosno do većeg naseljenog mjesta, a to je Blatna.
Kako nam je potvrđeno od izvora iz policije, ova aktivnost protekla je bez incidenta i nereda.
Treba naglasiti da su i sinoć vozom također stigla 133 migranta, a policija je, kao i svih proteklih noći, postupila na isti način.
Vijeće ministara BiH objavilo je odluku o preuzimanju nadzora nad migrantskim centrima u Unsko-sanskom kantonu, ali čini se da postoje nepremostivi pravni problemi.
Nakon višemjesečnih pokušaja izvršne vlasti Unsko-sanskog (USK) kantona da Ministarstvo sigurnosti i Služba za poslove sa strancima BiH preuzmu nadzor nad privremenim prihvatnim migrantskim centrima “Borići” i “Bira” u Bihaću, “Miral” u Velikoj Kladuši i “Sedra” u Cazinu gdje boravi 3.200 zvanično prijavljenih migranata, Vijeće ministara BiH donijelo je 11. marta ove godine Odluku određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata koja je objavljena 12. aprila u Službenom glasniku BiH 28/19.
U međuvremenu, kao što je poznato, zbog ogromnog svakodnevnog priliva nelegalih migranata i narušene sigurnosne situacije, te pritiska javnosti u Krajini i zaključaka Gradskog vijeća (GV) Bihać i Općinskog vijeća (OV) Velika Kladuša Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom USK i Vlada USK svojim zaključkom od 10. aprila zatražila od Vijeća ministara BiH i nadležnih državnih insititucija da u roku od 30 dana pronađu nove lokacije za smještaj migranata van urbanih područja u USK pod prijetnjom da će nakon tog roka pristupiti u skladu sa svojim ovlastima rasformiravanju privremenih prihvatnih centara “Bira” i “Miral”.
Očigledno je da je ovakav zaključak krajiške izvršne vlasti natjeralo Vijeće ministara BiH da svega dva dana kasnije u “Službenom glasniku BiH” objavi svoju odluku staru mjesec dana. No, osim što je ova Odluka koja je praktično stupila na pravnu snagu u suprotnosti sa zvaničnim stavom vlasti USK, ona je, sudeći po informacijama i dokumentaciji koja je u posjedu Klix.ba, pravno neutemeljena i neprovodiva.
Naime, prema mišljenjima pravnih stručnjaka nemoguće je da Vijeće ministara BiH svojom odlukom kao najviši izvršni organ države preuzme nadzor nad privatnim vlasništvom, što objekti “Bira”, “Sedra” i “Miral” jesu, (objekat “Borići” je u vlasništvu Grada Bihaća) u situaciji kada između vlasnika ovih objekata i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) već postoji obligacioni odnos, odnosno ugovori o iznajmljivanju prostora za smještaj migranata.
Situacija je, k tome, još kompliciranija kada je riječ o objektu “Bira” u Bihaću obzirom da je Kantonalni sud u Bihaću 29. oktobra prošle godine potvrdio rješenje Općinskog suda Bihać kojim se u pravnoj stvari dva predlagača, Amira Murića i Džane Murić, a protiv d.d. “Bira” određuje mjera osiguranja na način da se vlasniku “Bire” zabranjuje da otuđi, sakrije, opterećuje ili raspolaže do visine potraživanja od 475.000 KM sa zakonskom zateznom kamatom halama, i mašinama u objektu “BIre”. Ova zabrana zabilježena je u Registru zaloga MInistarstva pravde BiH i Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Bihaću i ona podrazumijeva da je zabranjena svaka aktivnost koja mi nanijela štetu predlagačima ove zabrane, Amiru i Džani Murić.
Zbog ovog problema Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) USK obratila se Jasmina Šarić- Hasanović, advokatica Amira Murića obzirom da su u dijelu nekretnina “Bire” smješteni migranti, s tima da predmet sudskog osiguravanja potraživanja od 475.000 KM nije tzv. stara hala u kojoj su smještajni kapaciteti migranata.
“Svi vitalni objekti od trafostanice, ulaza i portirnice kao i nova hala su predmet osiguranja. Međutim, boravkom migranata se uništava i umanjuje vrijednost osigurane imovine. Kako moj klijent ima informaciju da se iz predmeta osiguranja sudskom mjerom izvozi sirovina, ruše se pomoćni objekti i uslijed smještaja migranata – njihovim korištenjem istog na način suprotan mjeri osiguranja, jer je određena zabrana raspolaganja i korištenja ‘Biri’ te davanje na korištenje trećim licima, molim vas, da kao prvi čovjek Ministarstva unutrašnjih poslova pokušate kroz organe MUP-a, putem Prve PU Bihać iznaći rješenje kojim bi se zaštitila osigurana imovina mog klijenta”, stoji u pismu advokatice Šarić-Hasanović ministru unutrašnjih poslova USK Nerminu Kljajiću.
U pismu se navodi i da je Amir Murić podnio krivičnu prijavu zbog nepostupanja po mjeri osiguranja, MUP USK se sada upoznaje sa tim činjenicama radi provođenja službenih radnji – intervencije i sačinjavanja službene informacije o stanju narušavanja imovine koja je predmet sudske mjere.
Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je u Sarajevu da Oružane snage BiH neće učestvovati u sprečavanju ulaska migranata u tu zemlju.
“Vojska neće izaći na granicu tek tako, a naročito ne na granicu sa Srbijom. Granična policija BiH treba da ojača svoje kapacitete”, rekao je Dodik novinarima posle sednice Predsedništva BiH.
On je naveo da se “to neće desiti” zbog “osetljivosti upotrebe vojske”.
“Te odluke nema”, dodao je Dodik.
Na današnjoj sednici Predsedništvo BiH, izmedju ostalog, razmatralo je i migrantsku krizu u toj zemlji.
Savet ministara BiH zatražio je od Predsedništva BiH saglasnost za angažovanje inženjerskih jedinica Oružanih snaga u zaštiti istočne granice BiH, zbog najave povećanog priliva ilegalnih migranata iz Srbije i Crne Gore.
Rok od 30 dana koji su vlasti u Unsko-sanskom kantonu dali da se pronađe nova lokacija za smještaj migranata, van naseljenih područja, teče. I dok se aktivno radi na pronalaženju nove lokacije, broj migranata na području ovog kantona iz dana u dan raste.
U prosjeku ih dnevno, na оvo područje stigne oko stotinu. Prema podacima MUP-a USK u Biri, Miralu, Đačkom domu i Sedri trenutno se nalazi oko tri hiljade migranata.Međutim to nije konačna brojka. Pretpostavke također MUP-a USK su da u tranzitu prema ovim centrima prema granici sa R.Hrvatskom ali i u privatnim smještajima se nalazi između 500 i 1000 migranata.
Za identifikaciju tački ilegalnog prelaska na istoku i sjeveroistoku BiH graničnoj policiji neophodno je još 510 policijskih službenika. Međutim ukoliko bi se pokrivala kompletna ta granica od 600 kilometara za sva moguća mjesta prelaska trebao bi mnogo veći broj službenika ističu iz Granične policije BiH.
Ako krene novi vla migranta iz Grčke, BiH će zatvoriti granicu izjavio je nedavno predjsedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić. I dok se državnme vlasti dogovaraju da će se naći rješenje za migrantsku krizu najviše ispaštaju građani Bihaća i Velike Kladuše.
Pripadnici Granične policije BiH pokrenuli su akciju protiv osoba osumnjičenih za krijumčarenje migranata.
U Graničnoj policiji su potvrdili za “SrpskaInfo” da je nekoliko osoba uhapšeno, te da je do sada pretreseno najamanje deset objekata na području Bijeljine, Brčkog i Donjih Žabara.
– Aktivnosti su usmjerene protiv organizovane kriminalne grupe koja je od januara do aprila ove godine na području Bijeljine, Brčkog, Bihaća i Gradiške krijumčarila migrante iz Pakistana, Irana, Iraka i Sirije – istakli su u GP BiH.
U Bihaću je danas održana 30. redovna sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona.
Izvještaj Ministarstva finansija o izvršenju budžeta za prošlu godinu nije dobio pozitivno mišljenje te je uz prijedloge da se u njega uvrsti stvarno stanje, od nevraćenih pozajmica, nenaplaćenih potraživanja, kršenja Zakona o budžetu, vraćen na doradu. Članovi Vlade usvojili su i odluke o finansiranju obaveze iz kreditnog zaduženja za Regionalnu deponiju ali i istakli pitanje odgovornosti za eventualnu štetu koja je nastala iz ovog propalog projekta.
Projekt kojim je USK trebao dobiti deponiju za odlaganje čvrstog otpada definitivno je zaustavljen prošle godine brisanjem poduzeća Regionalne deponije iz sudskog registra. Ostali su samo enormni dugovi kroz kreditna zaduživanja, kojima je Vlada USK dala garancije. Tako će se onaj prvi kredit od milion dolara plus kamate vraćati od 2012. sve do 2029. godine. Uz ovo, nužno je otplatiti i 700.000 maraka od drugog kredita iz 2014. godine, iz kojeg je na sreću povučena samo trećina sredstava.
Rate za ove dugove neće se vraćati iz budžeta resornog ministartsva već iz namjenskih sredstava od ekoloških naknada. Tako će se umjesto uobičajenih milion maraka, koji se kroz razne projekte vrate lokalnim zajednicama, sad skoro 200.000 odvajati za nikad realiziranu deponiju.
Iako su na današnjoj sjednici ministri postavili pitanje odgovornosti za ovo, neizvjesno je da li će do tog i doći. A pitanje odgovornosti za propuste i kršenje normi i propisa, razlog su i predloženih izmjena Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju resornog ministarstva. Prema postojećim rješenjima dosad nisu jasno bile definirane procedure promjena školskih odbora i direktora što je bio i razlog da se i ide u izmjene, tvrdi ministar.
Uz ove izmjene kojim bi se izbjegle situacije grubog kršenja propisa poput posljednjeg slučaja u Sanskom Mostu, pojednostavljuju se i procedure prelaska nastavnika i profesora, koji su na listi tehnološkog viška iz jedne ustanove u drugu. Predložene izmjene uskoro će se u formi prijedloga naći pred skupštinskim poslanicima.
Pred kolektivnim šefom države naći će se i Izvještaj o provedbi Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja…
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastat će se sutra na drugoj redovnoj sjednici tog tijela nakon imenovanja poslije oktobarskih izbora kada će biti upoznati sa Izvještajem Vijeća ministara BiH o aktivnostima u okviru procesa evropskih integracija.
Osim toga predsjedavajući i članovi Predsjedništva Milorad Dodik te Šefik Džaferović i Željko Komšić razmotrit će i Informaciju o stanju u području migracija u BiH u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH.
Pred kolektivnim šefom države naći će se i Izvještaj o provedbi Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, Aneksa, 1B članak IV, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i radu Subregionalne konzultativne komisije u 2018. godini, prenosi Fena.
Savez udruženja pčelara Unsko-sanskog kantona pokrenuo je aktivnosti u vezi sa stvaranjem brenda – krajiški med, kako bi se pčelarska proizvodnja na ovim prostorima podigla na viši nivo.
“Ovo je naš glavni zadatak u budućem periodu jer smatramo da ćemo na taj način pomoći pčelarstvu u svim njegovim segmentima. Tako ćemo zaštititi naš med, podići njegov kvalitet i cijenu”, kaže Hajrudin Šabić, predsjednik ovog udruženja.
Pojašnjava da je to i jedan od načina borbe protiv patvorenog meda, kojeg je sve više na tržištu, čime se ugrožava pčelarstvo.
Šabić ističe da pčelari u USK proizvode najkvalitetniji med u BiH, što pokazuju laboratorijske analize, te mnogobrojne nagrade i priznanja koje redovno donose sa domaćih i međunarodnih takmičenja.
“Pčelarskoj proizvodnji na ovim prostorima pogoduju čista priroda i ogromne površine šuma, kojima je naročito bogat ovaj kraj, što pčelama garantuje kvalitetnu ispašu. Svi preduslovi za intenzivniji razvoj pčelarstva postoje i treba da ih iskoristimo”, kaže Šabić.
Dodaje da su za ovaj projekat aplicirali kod domaćih i međunarodnih institucija, od kojih očekuju finansijsku podršku.
Jedini brendirani pčelarski proizvod iz USK do sada je – kestenov med Cazinske Krajine, koji je upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, sa sjedištem u Ženevi, čime je dobio i međunarodnu oznaku kojom se garantuje njegova originalnost.
Prema procjenama, na području USK ima više od 2.000 pčelara koji proizvode značajne količine visokokvalitetnog meda i drugih pčelarskih proizvoda, pišu Nezavisne Novine.
U cilju borbe protiv maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici, te praćenja implementacije odredbi Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Odsjek za maloljetničku delikvenciju, seksualne delikte i nasilje u porodici, Sektora kriminalističke policije MUP USK Bihać sačinio je plan i u kontinuitetu provodi edukaciju učenika na području USK vezano za problematiku maloljetničke delikvencije, vršnjačkog nasilja te nasilja u porodici.
Tokom mjeseca marta i aprila uz podršku Odsjeka za edukaciju te policajaca za rad policije u zajednici iz policijskih stanica izvršena je edukacija učenika srednjih škola na području Grada Bihaća i Cazina.
Stručnim radionicama na zadane teme prisustvovalo je oko 400 učenika srednjih škola iz ova dva grada kao i nastavno osoblje navedenih škola, a slična predavanja učenicima srednjih, ali i starijih razreda osnovnih škola na području USK-a nastavit će se u kontinuitetu provoditi u i narednom periodu.
Opći kolektivni ugovor o radu u FBiH nije na snazi, a Vlada ne utvrđuje minimalac te trenutno ne postoji nikakav zakon koji radnicima u FBiH garantuje minimalnu plaću. Ipak, uskoro bi se i to moglo promijeniti, a u Parlamentu FBiH već je podržan Prijedlog zakona.
Trenutni minimalac iznosi nešto malo više od 400 KM, a ukoliko se predloženi zakon usvoji u narednim mjesecima mogli bi očekivati određeno povećanje svojih prihoda.
Naime, zastupnici SDP-a ali i SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pokrenuli su priču o potrebi donošenja zakona o minimalnoj plaći, što su podržale i druge stranke.
Aner Žuljević iz SDP-a, koji aktivno radi na izradi ovog zakona za Klix.ba je kazao da je prvi cilj je da radnici zarađuju više, a drugi cilj je da poslodavci dobiju potrebno porezno rasterećenje.
“Time će oni imati više novca kojim će pokriti rast plata, te investirati i otvarati nova radna mjesta”, kazao nam je Žuljević.
Šta bi zakon podrazumijevao
Sam zakon je koncipiran na način da se propiše obaveza usklađivanja najniže bruto plate u naredne dvije godine.
“U prvoj godini bruto minimalna plata bi se digla sa sadašnjih 45 posto od prosječne bruto plate na nivo od 55 posto, a sljedeće godine na nivo 60 posto. To znači da bi minimalna plata u prvoj godini bila veća za nekih 70 maraka mjesečno, a u drugoj godini 118 KM više nego je sada. U trećoj godini primjene ovog zakona minimalna plata bi rasla u skladu sa rastom troškova života i njen iznos bi svake godine obavezno korigovala Vlada FBiH”, kazao je Žuljević.
Iz Sindikata su ranije poručili da je cilj da minimalna plaća bude 630 KM. Potrebno je istovremeno izmijeniti i niz drugih zakona.
“Prije svega potrebno je smanjiti doprinose koje plaćaju poslodavci u iznosu koji je potreban da pokrije ovo povećanje. Da bi se to uradilo opet je potrebno izmijeniti niz zakona kojim će se osigurati dodatni prihodi kako se ne bi osjetio gubitak tih doprinosa, a koji ne predstavljaju teret privredi. To ćemo uraditi kroz donošenje novih zakona o igrama na sreću, novih zakona kojim namjeravamo oporezovati bankarske transakcije, novih zakona kojim namjeravamo oporezovati imovinu onima koji su bogati i mogu podnijeti taj teret. To je paket mjera koje je potrebno donijeti i usaglasiti sa privredom i sindikatima. Nakon kvazi reformi Vlade FBiH minimalna plata u FBiH ničim nije propisana niti zaštićena. Teoretski poslodavci mogu radnicima isplaćivati platu i 100 KM”, kazao je Žuljević.
Naglasio je da će SDP predložiti da se ovakav zakon donese i u RS-u.
“Rastom minimalne plaće porast će i prosječna. Pošto su većine plaća u FBiH vezane kolektivnim ugovorom za iznos prosječne plaće onda će rasti i sve druge plaće”, zaključuje Žuljević.
Rast minimalne plaće je izvodiv ako vlast da saglasnost
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba objašnjava da je minimalna plaća več odavno trebala biti povećana. Hadžić smatra da su BiH neophodne brojne ekonomske mjere. On predlaže da se neoporezivi dio dohotka poveća na 1.000 KM u oba entiteta što bi povećalo povećalo potrošnju i stimulisalo povećanje naplate PDV-a. Dakle u tom slučaju država ne bi uzimala porez na dohodak do 1.000 KM.
Republika Srpska je prošle godine povećala minimalne plaće i to tako što je podigla neoporezivi dio dohotka sa 200 na 500 KM i to je uprincipu radnicima donijelo oko 30 KM veće plaće.
Faruk Hadžić tvrdi da iako se u ovom slučaju ne radi o velikom povećanju plaće, to je bitno jer posljedično dovodi do veće potrošnje i sada se dešava da RS planira tužiti FBiH zbog većeg iznosa PDV-a koji je završio u FBiH. To se na godišnjem nivou mnogo generiše.
“Poslodavci bi u tom slučaju imali neutralan efekt, ali bi to mnogo značilo radnicima. Druga mjera je da se smanje doprinosi, ali da dio tog smanjenja ide kao korist poslodavcu. Bez obzira na prosjek koji nam se prikazuje statistički mi u BiH imamo veoma niska primanja. Imate ogroman broj radnika koji rade za 600 KM”, poručuje Hadžić.
Napominje da je sve to neophodno u borbi protiv sive ekonomije. Dakle treba se rasteretiti poslodavac, smanjiti parafiskalne namete, da radnik ima veću plaću. Država bi imala nekoliko mjeseci manje prihoda zbog manje naplate poreza, ali s druge strane će doći do drastičnog povećanja potrošnje i dugoročno će se isplatiti svima.
