“On je otkriven u centru grada, a kasnije je utvrđeno da živi u migrantskom kampu. Kod njega su pronađeni i lični dokumenti te pasoš Njemačke. Riječ je o Niklasu Arminu Mundingu (Niclas), koji je rođen 1. septembra 1993. godine. On je volonterima jedne humanitarne organizacije ispričao da je beskućnik u Njemačkoj, ali da ne zna kako je završio u BiH.”, stoji jedan od postova na Forumu Klix.ba.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Dušana Cimeša za zločine protiv čovječnosti.
U optužnici se navodi da je optuženi Cimeš, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, sudjelovao u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije tzv. srpske republike Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske od 23.5.1992. godine na području naselja Ripač, a od 10.6.1992. godine na ostalom području srpske općine Bihać pa do kraja 1992. godine, usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području srpske općine Bihać, znajući za takav napad i znajući da njihove radnje čine dio tog napada.
Kako se, nadalje, navodi, Cimeš je u svojstvu načelnika SJB srpske općine Bihać sa sjedištem u Ripču, ujedno i kao član Kriznog štaba, odnosno Ratnog predsjedništva srpske općine Bihać, svjesno sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa zajedničkim ciljem da teritorij srpske općine Bihać etnički očiste od bošnjačkog stanovništva koje je tu živjelo vršenjem njegovog progona na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
Tako su, kako se, također, navodi, počinili progon bošnjačkog stanovništva zbog njegove nacionalne i vjerske pripadnosti i to deportacijom i prisilnim preseljenjem stanovništva, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem fizičke slobode suprotno osnovnim pravilima međunarodnog prava, ubistvom, napadom na civilno stanovništvo i naselja koji je posljedovao smrću i teškim tjelesnim povredama i drugim nečovječnim djelima slične prirode učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede ili narušenja zdravlja, saopćeno je iz Suda BiH.
Zbog nedolaska zastupnika iz Republike Srpske prekinuta je hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Inicijativu za sazivanje ove sjednice podnijeli su poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), Naše stranke, Saveza za bolju budućnost (SBB) i Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) na čemu su im predstavnici lokalne vlasti zahvalni te kažu da su danas očekivali konkretne zaključke u vezi migrantske krize u USK
Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto na samom početku konstatovala je kako ne postoji kvorum za odlučivanje zbog čega je odlučila prekinuti 1. hitnu sjednicu ovog organa zakonodavne vlasti.
Ona je kazala da postoji kvorum za rad, ali ne za odlučivanje s obzirom na to da sjednici ne prisustvuje nijedan zastupnik iz bosanskogercegovačkog entiteta Republika Srpska. Krišto je dala pauzu od 15 minuta kako bi se osigurali uslovi za održavanje sjednice. Nakon pauze je ipak zaključila da je stanje ostalo nepromijenjen, zbog čega je prekinula sjednicu.
Kantonalni premijer Mustafa Ružnić kazao je da su u USK četiri privremena prihvatna centra formirali kako bi migranti imali gdje prezimiti i kako bi se u tom periodu svi zajednički pripremili za novi proljetni val migranata.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje i drugih radikalnijih mjera.
Kako je podvukao i druge zemlje suočene su s ovim problemom, ali samo u BiH najveći teret je na gradu od 60.000 stanovnika koji nema kapacitete da se adekvatno suoči sa ovim izazovom.
U 2018. godine u USK-u registrirano je više od 19.300 ilegalnih migranata, a u tom periodu počinjeno je 77 krivičnih djela, dok je u prva tri mjeseca ove godine legitimirano više od 6.000 novih migranata, a zabilježeno 79 krivičnih djela i na stotine prekršajnih mjera što izuzetno usložnjava sigurnosnu situaciju u ovom kantonu, tvrde predstavnici vlasti u ovom dijelu BiH.
Broj migranata koji pokušavaju ući na područje Unsko-sanskog kantona svakim danom sve je veći, a pripadnici policije USK zaustavljaju ih na prilazima ovom kantonu i izvode iz vozila.
Prema riječima predstavnika Crvenog krsta u Ključu, među migrantima je posljednjih nekoliko sedmica povećan broj porodica s malom djecom i maloljetnika koji putuju bez roditelja.
“Pokušavamo da im pomognemo, prije svega u hrani i garderobi, a dešava se da porodice s malom djecom noći provode na otvorenom. Problem je što smo u međuvremenu ostali bez garaže koju smo dosad koristili, jer je vlasnik otkazao gostoprimstvo, pa su migranti sada pod vedrim nebom”, kažu u ovoj organizaciji.
Prema njihovim riječima, najveći broj migranata odlučuje se da put prema Bihaću i Velikoj Kladuši nastave pješice, preko brda i šuma, pokušavajući na taj način izbjeći policijske punktove i kontrole.
Ovom prilikom uputili su apel nadležnim institucijama za pomoć ističući da su njihovi resursi i sposobnost da se brinu o migrantima pri kraju.
Vlada USK nedavno je donijela zaključak da će MUP USK nastaviti aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje migranata da uđu u ovaj kanton. Također, zaprijetili su da će zatvoriti i rasformirati prihvatne centre “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši ako Vijeće ministara i Ministarstvo sigurnosti BiH u narednih 30 dana ne preuzmu brigu o njima.
Jedan od inicijatora današnje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić izrazio je razočarenje zbog današnjeg prekida ove sjednice.
On tvrdi da sjednica nije trebala biti prekinuta budući da je postojao kvoruma za zasjedanje ovog tijela, ali ne i za punopravno odlučivanje, a ovaj poslanik podsjeća da su na dnevnom redu bile dvije izuzetno važne teme od kojih je jedan pitanje migranata i druga neimenovanje bh. predstavnika u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope (PACE).
Ocijenio je da je kriza nastala povećanim prilivom migranata u Unsko-sanskom kantonu eskalirala zbog čega je i podnesen zahtjev za hitnom sjednicom posebno naglašavajući da takozvana balkanska ruta završava zapravo u tom kantonu jer Hrvatska kontrolira granicu te oni ne mogu prijeći u Evropsku uniju.
– Činjenica da je ove godine u prva tri mjeseca u Unsko-sanskom kantonu registrirano više od 6.000 migranata treba zabrinjavati ne samo vlasti u tom kantonu, nego i predstavnike u državnim institucijama koje u skladu sa zakonima o strancima i azilu trebaju raditi svoj dio posla – dodao je.
Podsjeća da je za upravljanje migracijama nadležno Koordinaciono tijelo te je pozvao bh. vlasti da hitno urade program mjera kako bi zaustavili migrantsku rutu kroz BiH koja završava u Unsko-sanskom kantonu, a to traže i građani u ovom kantonu budući da se radi o kriznoj situaciji koja zahtjeva hitno djelovanje.
Šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH, za Oslobođenje govori o zahtjevu Vlade USK-a, te najavama zatvaranja granica
Vlada USK-a je zatražila izmještanje Bire u roku od 30 dana. Postoji li neka alternativa i šta je rješenje za apele koji stižu iz Krajine?
– Kao prvo, razumijem u potpunosti pritisak USK-a i njihovog lokalnog stanovništva, jer su se oni morali baviti ovim velikim brojem migranta više od godinu. U isto vrijeme, vjerujem da je Bira dio rješenja koje imamo, budući da zbog nje migranti ne kampuju vani, nego su unutar određenog centra. Ovi migranti koje imate sada po centru Bihaća, to su oni koji su u privatnim centrima smješteni, a oni koji su u Biri, oni ostaju unutra.
Logistička operacija
Što se tiče izmještanja iz Bire, to teoretski može biti opcija. Postoje dvije ili tri prepreke. Nemamo, ustvari, alternativnu lokaciju koja bi mogla da se iskoristi u roku od 30 dana. Kao drugo, kada bi bila lokacija, ona se mora isfinansirati i uspostaviti. Iznajmljivanje Bire je finansirala EU. Bilo bi jako teško objasniti Uniji da je, nakon što smo investirali toliko novca u Biru, moramo izmjestiti i uložiti novac u neku treću lokaciju. Nadalje, premještanje 1.800 migranta bi bila velika logistička operacija. Svi imamo ograničena sredstva, a istovremeno imamo nove migrante koji dolaze. Mislim da u ovom trenutku ne bi trebao biti prioritet prebacivanje migranta s jedne na drugu lokaciju. Možda bismo trebali identificirati neki drugi smještajni kapacitet za migrante, koji neće biti u USK-u, ali ovo što traže iz Vlade USK-a nam neće u potpunosti riješiti problem.
Kada će biti završena elektrifikacija u Borićima, s obzirom na to da tamo ima još mjesta za migrante? Jesu li problem dozvole za rad?
– To je jedna tužna priča o Borićima. Mi smo jako naporno radili da ih opremimo i da možemo smjestiti 580 ljudi unutra. Bili smo spremni u decembru, a sada je april i, nažalost, tokom cijele zime nismo mogli da ih koristimo u punom kapacitetu zbog nedostatka struje. Radovi jesu počeli i nadamo se da će konekcija struje biti završena za nekoliko sedmica. Povećali jesmo kapacitet, ali treba nam struje, iako manje nego prije kada nam je trebala za grijanje.
Sada već nije hladno. Zaista, ne razumijem zašto nam je toliko vremena trebalo da dobijemo sve te dozvole. Možda je to i praktično, a možda je i politički. Nažalost, imali smo rješenje za porodice sa djecom u decembru, ali smo morali čekati više od četiri mjeseca.
Vlasti naše zemlje ne žele da BiH postane sabirni centar migranata, pa su posljednjih dana sve češće najave iz Vijeća ministara BiH da će biti zatvorene istočne granice naše zemlje ukoliko Hrvatska nastavi blokirati protok migranata ka EU. Kako gledate na ove najave?
– Čitav koncept zatvaranja granice je samo teoretski. Kao što ste vidjeli, zemlje koje su moćne, poput SAD-a, ne mogu zatvoriti granice, tako da se one ne mogu hermetički zatvoriti. To nije realna opcija, naravno, može se pojačati granična kontrola, ali zatvaranje granice je samo fantazija.
Otvorena ruta
Ne znam koliko je, ustvari, zaista prihvatljivo da se ta granica i počne zatvarati, jer vi ćete ljude spriječiti da uđu iz Crne Gore u BiH prvi ili drugi dan, treći dan oni će ponovo pokušati. Kontrola granice jeste važna, ali to je samo ograničen odgovor. Zatvaranje hrvatske granice bi imalo uticaja na dva načina. Kao prvo, imat ćemo više migranata u BiH. Prošle godine je 25.000 ljudi ušlo u BiH, ali nikada nismo imali više od njih 4.500 u zemlji. Dakle, oni su prolazili u Hrvatsku. Srednjoročno rješenje će biti da će se smanjiti broj migranata koji će ulaziti u BiH, jer oni ovdje ulaze samo iz jednog razloga, a to je zato što shvataju da je ovo otvorena ruta prema Sloveniji i Italiji.
Predstavnici vlasti iz Unsko-sanskog kantona došli na za danas zakazanu hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosni i Hercegovine na kojoj su poslanici trebali razmatrati posljedice migrantske krize u državi, ali je sjednica otkazana, zbog čega su oni izrazili razočarenje.
Mustafa Ružnić, kantonalni premijer, u razgovoru za N1 govorio je o problemu sa kojim se suočavaju u Krajini.
“U posljednjih šest mjeseci, po preuzimanju vlasti mi tražimo da se, kada je u pitanju migrantska kriza u BiHh, da podjednako svi nosimo teret, da se viši nivou vlasti moraju uključiti kada je u pitanju rješavanje ovog problema”, kazao je premijer USK za N1.
O otkazivanju sjednice je kazao:
“Ovo je poruka svim građanima Unsko-sanskog kantona. Danas smo očekivali poruku da nismo sami u ovome problemu, međutim, kada su pitanju viši nivoi vlasti, ostajemo sami. Međutim, mi nećemo stati. Krajiško nije da nosi teret niti da pod teretom bude pognut. Mi ćemo I dalje ćemo tražiti uspostavu koordinacije svih nivoa vlasti”.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje i drugih radikalnijih mjera.
Kako je podvukao i druge zemlje suočene su s ovim problemom, ali samo u BiH najveći teret je na gradu od 60.000 stanovnika koji nema kapacitete da se adekvatno suoči sa ovim izazovom.
U 2018. godine u USK-u registrirano je više od 19.300 ilegalnih migranata, a u tom periodu počinjeno je 77 krivičnih djela, dok je u prva tri mjeseca ove godine legitimirano više od 6.000 novih migranata, a zabilježeno 79 krivičnih djela i na stotine prekršajnih mjera što izuzetno usložnjava sigurnosnu situaciju u ovom kantonu, tvrde predstavnici vlasti u ovom dijelu BiH.
Sjednicu na kojoj se trebalo raspravljati o ovoj temi prethodno je prekinula jer joj nisu prisustvovali poslanici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zbog čega nije bilo moguće osigurati punopravno odlučivanje
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) kazala je danas da migrantska kriza nije problem samo jednog kantona, ali potrebno mu je pristupiti na ustavan i sistemski način.
Sjednicu na kojoj se trebalo raspravljati o ovoj temi prethodno je prekinula jer joj nisu prisustvovali poslanici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zbog čega nije bilo moguće osigurati punopravno odlučivanje.
Ipak, kaže, da iako je sjednica bila zakazana pred poslanicima nije bilo materijala ni od institucija niti od poslanika koji su tražili hitnu sjednicu, osim prijedloga zaključaka Gradskog vijeća Bihaća.
– Zar o njima treba raspravljati Parlamentarna skupština BiH tim više jer u njima stoji da su oni obavezali političke predstavnike s tog područja BiH da se bave ovom temom – pojasnila je Krišto, dodajući da nikakav akt nije došao ni od Ministarstva sigurnosti BiH.
Govoreći o zastoju kada je u pitanju formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, ponovila je da njena politička partija insistira na tome da se vlast u BiH što prije uspostavi, a za HDZ prioritet bi bila izmjena Izbornog zakona.
Mišljenja su da bi državne nadležne institucije drugačije postupale da je ovaj problem u nekon drugom bh. gradu, ali ovakva nebriga znači zabrinjavajući odnos jednih prema drugima
Predstavnici vlasti iz Unsko-sanskog kantona došli na za danas zakazanu hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosni i Hercegovine na kojoj bi poslanici trebali razmatrati posljedice migrantske krize u državi, ali prema najavama ta sjednica bi trebala biti otkazana, zbog čega su oni izrazili razočarenje.
Inicijativu za sazivanje ove sjednice podnijeli su poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), Naše stranke, Saveza za bolju budućnost (SBB) i Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) na čemu su im predstavnici lokalne vlasti zahvalni te kažu da su danas očekivali konkretne zaključke.
Mišljenja su da bi državne nadležne institucije drugačije postupale da je ovaj problem u nekon drugom bh. gradu, ali ovakva nebriga znači zabrinjavajući odnos jednih prema drugima.
Kako su naglasili, smatrali su da bi ovo bio dobar pokušaj pronalaska rješenja za ovu situaciju imajući u vidu činjenicu da je teret suočavanja sa sve većom najezdom migranata koji se kroz BiH kreću takozvanom balkanskom rutom, pao na lokalnu zajednicu.
Kantonalni premijer Mustafa Ružnić podsjetio je uoči sjednice ovog državnog parlamentarnog tijela, da su u tom kantonu četiri privremena prihvatna centra formirali kako bi migranti imali gdje prezimiti i kako bi se u tom periodu svi zajednički pripremili za novi proljetni val migranata.
– Sada smo u situaciji da moramo zatvoriti ta dva centra “Miral” u Velikoj Kladuši i “Bira” u Bihaću odnosno izmjestiti ih na druge lokacije u nenaseljeno područje. Stoga smo očekivali da će na današnjoj sjednici biti zaduženo Koordinaciono tijelo da postupi po zaključcima Gradskog vijeća Bihaća i Vlade USK da se sačini akcioni plan i provede u roku od 30 dana u vezi s ovim pitanjem – pojasnio je Ružnić.
Najavio je da će biti iskorištene sve mogućnosti poput kapaciteta Zavoda za javno zdravstvo, Veterinarskog zavoda, Ministarstva unutrašnjih poslova USK da ova dva migrantska centra budu zatvorena ili izmještena, a lokaciju bi trebao odrediti Ured za strance.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje i drugih radikalnijih mjera.
Kako je podvukao i druge zemlje suočene su s ovim problemom, ali samo u BiH najveći teret je na gradu od 60.000 stanovnika koji nema kapacitete da se adekvatno suoči sa ovim izazovom.
U 2018. godine u USK-u registrirano je više od 19.300 ilegalnih migranata, a u tom periodu počinjeno je 77 krivičnih djela, dok je u prva tri mjeseca ove godine legitimirano više od 6.000 novih migranata, a zabilježeno 79 krivičnih djela i na stotine prekršajnih mjera što izuzetno usložnjava sigurnosnu situaciju u ovom kantonu, tvrde predstavnici vlasti u ovom dijelu BiH.
Za danas sa početkom u 11 sati je zkazana 1. hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na dnevnom redu će se naći Informacija Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona.
Građani Bihaća i Unsko-sanskog kantona godinu dana čekaju da država preuzme kontrolu nad migrantskom krizom i počne raditi svoj dio posla. U protekloj godini dana, Grad Bihać na čelu sa gradonačelnikom Fazlićem je najveći dio svoje energije, vremena i posla utrošio na posao koji ustvari i nije u nadležnosti lokalne zajednice, ali zbog ignorisanja problema od strane prije svega ministra sigurnosti Mektića, Grad Bihać je bio primoran da ponese ogroman teret migrantske krize.
Ono što je danas veoma bitno je sve glasnija priča o izmještanju migrantskog prihvatskog (privremenog) centra BIRA van naseljenog područja, međutim tu se javlja osnovna poteškoća, a to je novac. Novac kojeg Grad, a niti Vlada USK u ovom momentu nemaju.
Činjenica je da niti Vlada niti Grad ne prihvataju trenutne lokacije koje nisu adekvatne zbog činjenice da se nalaze u gusto naseljenim područjima. Međutim, niti jedna lokacija sa kojom raspolaže Grad Bihać nema adekvatnu komunalnu infrastrukturu, za koju je potrebno, ovisno od lokacije preko milion konvertibilnih maraka. Da li će se ta sredstva danas realizirati na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i na taj način direktno pomoći lokalna zajednica ostaje nam da vidimo, piše Usn.ba.
Ono što je bitno, a moglo se čuti na posljednoj sjednici Gradskog vijeća Bihać, da IOM i EU su voljni na mjestima koja imaju komunalnu infrastrukturu formirati centar i finansirati njegovo funkcionisanje.
Podsjetimo, predstavnici Krajišnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su Šemsudin Dedić (SDA) i Jasmin Emrić (ASDA) od kojih Krajišnici danas sa punim pravom očekuju doprinos.
