VIDEO: Polaganje svečane zakletve.

Svečana promocija magistranata i diplomanata Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću

Blokada rada Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Unsko-sanskog kantona (USK), nije još uvijek okončana iako je Kantonalni sud prihvatio žalbu Sanela Bajramovića, v.d. direktora Zavoda zbog onemogućavanja upisa u sudski registar kao odgovorne osobe ove ustanove Općinskog suda u Bihaću, piše danas portal klix.ba.

Sud je prihvatio da Zavod nije javna ustanova nego upravna organizacija osnovana po Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH koji je lex specialis propis pa stoga Bajramović može biti imenovan na ovu poziciju iako nije uposlenik Zavoda.

Drugostepeni sud je ukinuo prvostepeno rješenje i sve vratio na ponovni postupak Općinskom sudu, a prema riječima Zuhada Porčića, predsjednika Upravnog odbora ZZO USK, sudija Senja Džafić traži u novom postupku da UO dostavi odluku o razrješenju prethodnog i imenovanju novog v.d. direktora, te dokaz da je Bajramović uposlenik ZZO USK.

“Pri tom je očigledno da se sud opet poziva na Uredbu sa zakonskom snagom o javnim ustanovama, iako UO nije organ koji imenuje i razrješava direktora, nego Vlada, što je konstatirao i Kantonalni sud kad je uvažio žalbu v.d. direktora Bajramovića”, kazao je Porčić i istakao kako su se do sada otkako postoji ZZO USK već 20 godina u sudski registar upisivali direktori na osnovu odluke vlade, a ne upravnog odbora.

Inače, Vlada USK je nakon prijevremenog razrješenja direktora ZZO USK Almina Handanagića u novembru prošle godine za v.d. direktora imenovala Senitu Keškić, ali je ona zbog zdravstvenih problema značajan dio mandata provela na liječenju što je predstavljalo veliki problem Zavodu iz čijeg budžeta se finansira rad svih javnih zdravstvenih ustanova na USK.

Zbog nepostojanja potpisnika dokumenata u ime ZZO USK još uvijek nisu isplaćene plate u krajiškom zdravstvu u kome od 18. februara traje štrajk ljekara i stomatologa.

Na prvoj redovnoj sjednici Skupštine USK usvojen je Finansijski plan ZZO USK u visini od 107 miliona KM.

(klix.ba)

Poduzimanje svih raspoloživih mjera, shodno ustavnim nadležnostima, s ciljem spriječavanja odlaganja/skladištenja radioaktivnog i nuklearnog otpada u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom i aktivnosti usmjerene na kontrolisanje migrantske krize u BiH – teme su o kojima su, danas u Sarajevu, razgovarali Mustafa Ružnić, premijer USK i Asim Dizdarević, ministar pravosuđa i uprave sa Jasminom Emrićem, zastupnikom u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Zastupnik Emrić kontinurano se zalaže za reagovanje državnih vlasti u BiH vezi sa problemom planiranog uspostavljanja odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora na lokaciji Čerkezovac u općtini Dvor u Hrvatskoj, na samoj granici sa BiH.

Kako se najavljuje realizacija uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom skladištu Čerkezovac zastupnik Emrić podsjeća da se izgradnji protive lokalne zajednice i u BiH i u Hrvatskoj, te će, sa ciljem da se pokrene međunarodna arbitraža, krajem marta u Sarajevu biti organizovana konferencija na kojoj će se govoriti o ovom problemu i pogubnosti takve odluke vlasti susjedne države za okoliš i zdravlje građana pograničnog područja.

Premijer USK, u ime Vlade Kantona, istaknuo je podršku ovoj aktivnosti zastupnika Emrića tim prije što je i programskim aktivnostima Vlade USK, za ovaj mandantni period, precizirano da će poduzimati sve, ustavom dozvoljene mjere, da se spriječi izgradnja nuklearnog odlagališta na granici sa BiH, konkretnije upravo ovim Kantonom.

Predstavnici izvršne vlasti USK u današnjem su razgovoru istakli nužnost jake koordinacije i zajedničkog djelovanja predstavnika vlasti svih nivoa u rješavanju problema, a jedan od najvećih problema trenutno jest migrantska kriza. Kako je zima na izmaku, a sa proljećem se očekuje novi migrantski val na tzv balkanskoj ruti, zastupnik Emrić iznijet će inicijativu premijera USK da se održi tematska sjednica Parlamenta BiH na kojoj bi se ukazalo na potrebu hitnog djelovanja i hitne pripreme realne strategije djelovanja u migrantskoj situaciji.

Dana 16.03.2019.godine uz pomoć famlije i pripadnika 2.voda, 3.čete, 3.bataljona 502.viteške brigade postavljen je nišan našem saborcu Fileković (Mehmed) Ramizu rođen 28.02.1961-14.03 2017.godine.

Ramo je rođen u Jezeru, a veći dio svog života proveo je u Založju. Po izbijanju agresije na RBiH odmah se stavio na raspolaganje TO Bihać. Formiranje OS RBiH dolazi u kasarnu Orljani u sastav voda sa kojim je prošao sva ratišta od Grabeža do Sanskog Mosta kao i ratišta na APZB protiv babinih izdajnika. Poslije rata ostaje u profesionalnoj vojnoj službi gdje je i penzionisan. Ramo nas je obavezao, nas pripadnike 2.voda da ga nesmijemo zaboraviti.

Svojim vlastitim sredstvima naravno i njegove familije odlučili smo se na ovaj čin. Bitno je napomenuti da nismo tražili bilo kakvu pomoć od mnogobrojnih boračkih udruženja čiji bi primarni zadatak trebao da bude briga za sve borce, ali na žalost nije tako. Zahvaljujemo se svim borcima 2.voda na odzivu i misiji koja je veoma uspješno odrađena.

Našem Rami želimo da mu dragi Allah podari lijepi Džennet.

Organizacioni odbor Esad, Bajro, Osman, Hazo kao I svi ostali pripadnici 2.voda.

Hvala Vam.

(uskinfo.ba)

Podatak o stotinama ‘nestalih’ učenika u osnovnim školama Unsko-sanskog kantona je zastrašujući i ne pripada prostoru ‘više’ matematike.

U jednom polugodištu u školskoj 2018/19. godini u osnovnim školama na području Unsko-sanskog kantona “nestalo” je 673 učenika. To se jednostavno ustanovi ako se uporede tabele broja učenika i odjeljenja na početku školske godine i tabele uspjeha učenika na kraju prvog polugodišta. Kolona “razlika” i kolona “neocijenjeni” fakturiraju pomenuti broj “odbjeglih” učenika. Broj učenika je u posljednjih šest godina manji za više od 6.000.

Stručna komisija za analizu stanja u ustanovama predškolskog, osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja na području USK-a nije još okončala svoj posao, tek predstoji “kontrola” srednjih škola, ali podatak o 673 “ilegalca” u osnovkama je zastrašujući i ne pripada prostoru “više” matematike. Vjerovatnoća da će se slični pokazatelji zateći i u srednjem obrazovanju je velika, što “na prvu” otvara pitanje broja zaposlenih u obrazovanju. Ovu komisiju “opslužuju” predstavnici Pedagoškog zavoda USK-a, resornog Ministarstva obrazovanja, oba sindikata i škola, a s njima je i “dopisni” član, zastupnica u Skupštini USK-a Ilda Alibegović. Ona nije željela govoriti o dosadašnjim rezultatima rada Komisije, jer oni nisu konačni.

Budžetska inspekcija otkrila je da se obrazovne ustanove nisu se pridržavale Zakona o izvršavanju budžeta USK-a, Zakona o računovodstvu i reviziji u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, Uputstva o blagajničkom poslovanju, Pravilnika o knjigovodstvu budžeta u Federaciji.

Nisu vođene evidencije prisustva na poslu, projekcije broja izvršilaca nisu bile usklađene s Pedagoškim standardima za osnovno obrazovanje, kršen je Zakon o javnim nabavkama, a Plan javnih nabavki nije bio usklađen s odobrenim budžetom.

Bilo je slučajeva da se koriste privatna vozila mimo Uredbe o naknadama troškova za službena vozila USK-a, a naknada za prevoz na posao i sa posla utvrđivana je ‘odoka’.

Priznavale su se i vršile isplate naknada za topli obrok i prevoz zaposlenicima koji su bili službeno odsutni kao pratnja učenicima na ekskurziji, donošena su nezakonita rješenja za odsustva sa posla, a jedna ustanova donijela je rješenje o stručnom usavršavanju domara u Njemačkoj, piše u izvještaju budžetske inspekcije.

Ustanovljeno je kršenje propisa i kod ustanova srednjeg obrazovanja koje se bave obrazovanjem odraslih kod obračuna naknada za voditelje obrazovanja u 2016, 2017. i 2018. godini, nije bilo kontrola potrošnje goriva za službena vozila, imovina škola je nezakonito korištena, blagajne u glavnim i pomoćnim knjigama nisu bile usaglašene u skladu sa zakonom, nije bilo kontrola utroška goriva za vlastita vozila zaposlenika…

“Možda nas na terenu doživljaju čak i pogrešno, kao da smo neka ‘inkvizicija’, ali činjenica je da nastojimo, na osnovu podataka koje dobijemo od direktora škola, napraviti korektnu analizu stanja, kako bi ona danas-sutra pomogla nadležnom ministarstvu, Vladi i zakonodavnom domu da se stanje u resoru obrazovanja uredi na najbolji mogući način”, kaže Alibegović, profesorica bosanskog jezika.

Tendencija je odlazak cijelih porodica

Belmana Trivunić, direktorica Osnovne škole “Harmani I” u Bihaću, također članica ove Komisije, otvoreno ističe kako se samo na jedan način može tumačiti ovoliki broj “nestalih” đaka – odlascima stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

“Mi, nažalost, imamo tendenciju odlazaka cijelih porodica. Nekada su odlazili očevi, a žene s djecom su ostajali. Imamo sada situaciju da prvo odlaze majke, govorim iz iskustva moje škole, gdje imamo odlaske, s tim što imamo i dolazaka, tako da kod nas nije velika razlika, pet-šest đaka manje, ali niko ne zna kakvo nas stanje čeka u septembru, jer ima najavljenih jako puno roditelja koji čekaju vizu”, govori Trivunić.

Dodaje kako će Komisija uraditi svoj dio posla, podnijeti izvještaj Vladi i Skupštini USK-a, ali ne želi komentirati, niti prejudicirati rezultate, budući da posao još nije okončan. Komisija je napravila po prvi put dublji rez u problematiku ovog resora i otkrila zanimljive cifre, koje do sada nisu bile dio obrazovne statistike. Tako je za pola školske u Bihaću manje 120 učenika, Bosanskoj Krupi 79, Bužimu 53, Cazinu 207, Sanskom Mostu 102, Velikoj Kladuši 99, Ključu 11, a u Bosanskom Petrovcu svega dva učenika.

Direktorica Trivunić, na naše pitanje da li se radi o svojevrsnom “sakrivanju” učenika iz različitih motiva, kaže kako ne može tvrditi šta se dešava na terenu, ali da činjenice da djeca odlaze ne može niko negirati. No, isto tako, govori ona, ne mogu se negirati ni činjenice da odlaze i nastavnici i da je i broj nastavnika definitivno manji.

‘Miješana salata’ problema u obrazovanju

“Nećemo imati problem samo s djecom, nego i sa stručnim kadrom. U obrazovanju se svakako smanjuje broj uposlenih i smanjit će se svakako. Ali, šta je s ostalim sektorima, gdje ljudi isto odlaze, i to se dešava? Šta je sa zdravstvom, sudstvom, policijom? Šta je sa svim ostalim sektorima u državi? Jesmo li samo mi višak? Da li je moguće da je ‘problem’ samo u obrazovanju?”, pita Trivunić.

Na ove zabrinjavajuće apdejtovane informacije o “bijegu” školske populacije naslanja se, svakako, i “miješana salata” problema u obrazovanju – najave štrajka zbog niže osnovice prosvjetara u odnosu na ostale kantonalne budžetske korisnike, ali i rigorozne kontrole nove Vlade, koja nastoji detaljno skenirati stanje u ovoj oblasti, uz očekivanu nervozu u školama.

Japan i Krajina

Bivši ministar obrazovanja USK-a Muhamed Ramić priznao je 2.087 zaposlenika u osnovnom obrazovanju, plus 72 asistenta u nastavi.

Kada se broj od oko 20.000 učenika, koliko ih trenutno ima, podijeli s tim brojem, dobije se brojka od 9,5 učenika po jednom prosvjetaru.

Evropski prosjek je 14 učenika po jednom prosvjetaru.

Toliki broj zaposlenika ne bi izdržala ni privreda Japana, a kamoli vječito dubiozni krajiški budžet, komentar je jednog od državnih službenika u Bihaću.

Vanredni budžetski nadzor u Ministarstvu obrazovanja za 11 mjeseci 2017. godine i devet vanrednih nadzora u osnovnim i srednjim školama u 2017. i 2018. godini pokazali su da su budžetska sredstva bila “Alajbegova slama”. Utvrđeni su veliki propusti i nepravilnosti u trošenju budžetskih sredstava proizašli iz loših kontrola od resornog ministarstva. Tako se otkrilo da broj izvršilaca u ustanovama osnovnog obrazovanja nije bio usaglašen s odobrenim budžetom za 2017. godinu.

Milioni i ‘političko’ zapošljavanje

Škole su dodatno zapošljavale nova lica, a resorno ministarstvo nije donijelo Pravilnik o internim kontrolama i kontrolnim postupcima i utvrdilo sistem internog nadzora Ministarstva obrazovanja i korisnika koji spadaju u njegovu nadležnost. Kada ga je donijelo u novembru 2017. godine, budžetskim nadzorom u 2018. godine utvrđeno je da Pravilnik nije primjenjivan. Zapošljavalo se bez saglasnosti Ministarstva obrazovanja. Posljednjih pet godina upisano je 6.000 djece manje, ali događaju se anomalije da je u pojedinim školama povećan broj uposlenih, jer su to pokazala povećana izdavanja za plate. Tako je u 2017. godini najvjerovatnije “političko zapošljavanje” u školama neplanirano “progutalo” dva miliona konvertibilnih maraka (oko milion eura).

Sve su to objektivni razlozi što aktuelna vlast nastoji ostvariti uštede u ovom resoru, iako to istovremeno otvara frustrirajuću polemiku zašto je samo obrazovanje krajiška “crna ovca”. No, surova politička krajiška realnost govori da su “rokovi trajanja” vlada zastrašujuće kratki da se išta kvalitetno završi do kraja.

“Imamo u skupštinskim salama uposlenika koji primaju moje dvije plate mjesečno. Istovremeno, prebrojavaju se krvna zrnca prosvjetnih radnika, koji u prosjeku imaju platu od 1.000 KM [500 eura]. Imamo sistem koji nas je pojeo. I mi zapeli koliko ljudi radi u obrazovanju, kao da je to najveći problem društva. Nisu problem doktori koji, pored bolnica, rade u privatnim praksama i nikad ne izdaju fiskalne račune. To nije problem”, kaže pomalo ironično Belmana Trivunić, prenosi Al Jazeera.

Na području Unsko-sanskog kantona bilježi se sve više slučajeva vršnjačkog nasilja i ova negativna društvena pojava ima tendenciju porasta, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova USK.

Prema njima, u 2018. godini zabilježeno je ukupno 87 takvih slučajeva, odnosno 35 više u odnosu na 2017. godinu, prenosi USKinfo.

Ukupno je evidentiran 101 počinilac i 61 žrtva vršnjačkog nasilja, a karakteristično je da je u posljednje vrijeme, osim fizičkog, sve izraženiji oblik nasilja putem interneta i mobilnih telefona. Također, zabrinjavajuća okolnost je što se veliki broj takvih slučajeva događa u prostorima škola.

U policiji kažu kako je poražavajuća okolnost da se povećanje bilježi u okolnostima kada su ostvarili visok stepen saradnje s predstavnicima obrazovnih ustanova, prosvjetnim i socijalnim radnicima te roditeljima učenika.

Najviše slučajeva vršnjačkog nasilja bilježi se u Bihaću i Sanski Most.

“U proteklom periodu posvetili smo veliku pažnju edukaciji policijskih službenika o načinima prevencije i borbe protiv vršnjačkog nasilja, a pojačali smo i prisustvo policijskih službenika u krugu obrazovnih ustanova”, istakli su u policiji. Informaciju o vršnjačkom nasilju razmatrala je i Vlada USK na svome posljednjem zasjedanju.

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić i kantonalni ministar pravosuđa i uprave Asim Dizdarević učestvuju u radu konferencije “Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva” koja se održava u Sarajevu u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH i kompanije GlobalGPS BH d.o.o.

Cilj ove konferencije je upoznavanje bh društva s pojmom digitalizacije kao generatorom razvoja domaće privrede i stvaranjem boljeg okruženja za investicije i otvaranje prostora investicijama u nove visoko tehnološke projekte.

– Uvođenjem digitalizacije, BiH bi bila u mogućnosti da zaposli između 5.000 i 6.000 mladih ljudi. Stoga je ključno da donosioci odluka i vlasti prepoznaju potrebu pokretanja procesa digitalizacije u BiH. Jedna od važnih osnova ovog procesa je privlačenje stranih investicija i povećanje digitalne konkurentnosti bh privrednika, istaknuto je na ovoj konferenciji.

Danas su se oglasili iz kabineta Episkopa Bihaćko – Petrovačkog koji “najostrožije osuđuju” portal Biscani.net i njegove čitatelje.

–
Jučer je Biscani.net portal u 12:40 sati na svojoj službenoj Facebook stranici podijelio fotografiju na kojoj je istaknuta zastava ispred Srpske pravoslavne crkve u Bihaću. Tačnije, fotografija ja objavljena uz opis “Zastava koja je postavljena ispred pravoslavne crkve je isključivo zastava koja predstavlja Srpsku pravoslavnu crkvu”.

Biscani.net portal je u službi svih građana bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost i uvijek ćemo podijeliti fotografiju i informaciju koju nam naši građani dostave. Da li možemo uticati na stavove i komentare građana? Naravno da ne možemo. Svi građani su odgovorni za svoje komentare i objave na Facebook-u.

A razlog zbog čega je portal Biscani.net jučer uklonio fotografiju je isključivo radi komentara koji sadrže govor mrženje.

Putem Facebook-a su se oglasili iz kabineta Episkopa Bihaćko – Petrovačkog koji “najostrožije osuđuju” komentare na Facebook-u, mi vam prenosimo u cijelosti:

Из кабинета Епископа бихаћког

НАЈОШТРИЈЕ ОСУЂУЈЕМО, јуче 17. марта 2019. године објављене коментаре и пријетње на порталу biscani.net, поводом истакнуте заставе Српске Православне Цркве код храма Свете Тројице у Бихаћу.

Застава српске цркве одређена је Уставом СПЦ, Члан 4: /Застава Српске православне цркве је тробојка: црвено-плаво-бело, са златним крстом и огњилима/.

Свима који су злоупотријебили ову или заставе других вјерских заједница у протеклом рату или у друге законом не регулисане сврхе нека је на срамоту и част!
Објављујемо поједине коментаре са портала biscani.net.

Из кабинета Епископа бихаћко-петровачког и рмањског.

Ljudski odnos prema migrantima Bišćani pokazuju otpočetka krize, a Fazlić ističe da će im izbjeglice nedostajati kada se balkanska ruta jednom ugasi.

Izvještaj o nehumanom postupanju Hrvatske policije Amnesty Internationala pod nazivom “Gurnuti na rub: Nasilje nad izbjeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute” ne može se negirati. Stanje potvrđuju mediji, nevladine organizacije sa terena i sami migranti. Mnogo je priča sa granice tokom uzastopnih pokušaja hvatanja i vraćanja, gdje se migranti žale na ružan odnos, pa čak i fizičko nasilje nad njima.

Javni podaci

– Zašto bismo inače sami sebi lupali mobitele, hrvatska policija mi je dva puta to napravila, a dok su mi ga otimali, slomili su mi i prst, kazao nam je mladi migrant Jasin iz Libije.

Jučer je u Bihaću održan i okrugli sto o migrantskoj krizi, u organizaciji novoformiranog komunikacijskog tima, gdje se također spominjao izvještaj Amnesty Internationala.

– Hrvatske vlasti obmanjuju svoje građane kad kažu da njihova policija ne maltretira migrante, a ja sam u Slunju bila svjedok odnosa spram tih jadnika koji leže na zemlji, a koje oni čizmama gaze. I gradonačelnik Bihaća, tokom lova, bio je očevidac kako ih ilegalno vraćaju u BiH. Reagovao je, a onda opet iz Hrvatske dolazi nekakav demanti, kazala je Gorica Bukić, urednica Kantonalnog radija.

Dorijan Klasnić, predstavnik UNHCR-a, nije nam htio prokomentarisati izvještaj Amnesty Internationala iako je njegova organizacija daleko više angažovana u BiH nego u Hrvatskoj.

– UNHCR ima ured u Republici Hrvatskoj, koji već godinama tamo radi na unapređenju sustava azila i surađuje sa vlastima te zemlje, kazao nam je Klasnić.

Prošle godine oni su napravili preciznu procjenu da će kroz BiH proći nešto više od 20.000 migranata, ali se ne usuđuju praviti prognoze za tekuću godinu. Klasnić kaže da su svi podaci o broju migranata u Grčkoj i Turskoj javni, ali da se ništa novo nije desilo što bi moglo značajno uticati na smanjenje intenziteta priliva izbjeglica i migranata.

– Niko nam ne može reći hoće li to biti opet 20-30 hiljada ili 70 ili 100 hiljada. Nama oni ne smetaju, ali nam smeta ako će ih u Bihaću biti više od našeg kapaciteta. Sve preko pet do sedam hiljada je ugrožavanje sigurnosti i životnog prostora, ističe gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

Turisti na kruzeru

Dodaje da krizu treba iskoristiti kao priliku da se grad okoristi, a priliv migranata je uporedio sa situacijom kao da u Bihać povremeno uplovi pun kruzer turista.

– Ovo vrijeme će proći, pa ćemo imati nostalgiju za njim u smislu stare poslovice “Poželiće se drumovi Turaka, ali ih više neće biti”, smatra gradonačelnik.

Migrant-menadžer sa iskustvom iz Srbije Gregor Kos za usporedbu je naveo da je Srbija imala Vladine komesarijate za izbjeglice i da nije bježala od odgovornosti.

– Bihać može biti mali grad koji je u centar svjetske pažnje dospio jer se uspješno postavio spram ove situacije, ističe Kos.

FAHRUDIN BENDER / Oslobodjenje