Jedan od inicijatora današnje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić izrazio je razočarenje zbog današnjeg prekida ove sjednice.
On tvrdi da sjednica nije trebala biti prekinuta budući da je postojao kvoruma za zasjedanje ovog tijela, ali ne i za punopravno odlučivanje, a ovaj poslanik podsjeća da su na dnevnom redu bile dvije izuzetno važne teme od kojih je jedan pitanje migranata i druga neimenovanje bh. predstavnika u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope (PACE).
Ocijenio je da je kriza nastala povećanim prilivom migranata u Unsko-sanskom kantonu eskalirala zbog čega je i podnesen zahtjev za hitnom sjednicom posebno naglašavajući da takozvana balkanska ruta završava zapravo u tom kantonu jer Hrvatska kontrolira granicu te oni ne mogu prijeći u Evropsku uniju.
– Činjenica da je ove godine u prva tri mjeseca u Unsko-sanskom kantonu registrirano više od 6.000 migranata treba zabrinjavati ne samo vlasti u tom kantonu, nego i predstavnike u državnim institucijama koje u skladu sa zakonima o strancima i azilu trebaju raditi svoj dio posla – dodao je.
Podsjeća da je za upravljanje migracijama nadležno Koordinaciono tijelo te je pozvao bh. vlasti da hitno urade program mjera kako bi zaustavili migrantsku rutu kroz BiH koja završava u Unsko-sanskom kantonu, a to traže i građani u ovom kantonu budući da se radi o kriznoj situaciji koja zahtjeva hitno djelovanje.
Šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH, za Oslobođenje govori o zahtjevu Vlade USK-a, te najavama zatvaranja granica
Vlada USK-a je zatražila izmještanje Bire u roku od 30 dana. Postoji li neka alternativa i šta je rješenje za apele koji stižu iz Krajine?
– Kao prvo, razumijem u potpunosti pritisak USK-a i njihovog lokalnog stanovništva, jer su se oni morali baviti ovim velikim brojem migranta više od godinu. U isto vrijeme, vjerujem da je Bira dio rješenja koje imamo, budući da zbog nje migranti ne kampuju vani, nego su unutar određenog centra. Ovi migranti koje imate sada po centru Bihaća, to su oni koji su u privatnim centrima smješteni, a oni koji su u Biri, oni ostaju unutra.
Logistička operacija
Što se tiče izmještanja iz Bire, to teoretski može biti opcija. Postoje dvije ili tri prepreke. Nemamo, ustvari, alternativnu lokaciju koja bi mogla da se iskoristi u roku od 30 dana. Kao drugo, kada bi bila lokacija, ona se mora isfinansirati i uspostaviti. Iznajmljivanje Bire je finansirala EU. Bilo bi jako teško objasniti Uniji da je, nakon što smo investirali toliko novca u Biru, moramo izmjestiti i uložiti novac u neku treću lokaciju. Nadalje, premještanje 1.800 migranta bi bila velika logistička operacija. Svi imamo ograničena sredstva, a istovremeno imamo nove migrante koji dolaze. Mislim da u ovom trenutku ne bi trebao biti prioritet prebacivanje migranta s jedne na drugu lokaciju. Možda bismo trebali identificirati neki drugi smještajni kapacitet za migrante, koji neće biti u USK-u, ali ovo što traže iz Vlade USK-a nam neće u potpunosti riješiti problem.
Kada će biti završena elektrifikacija u Borićima, s obzirom na to da tamo ima još mjesta za migrante? Jesu li problem dozvole za rad?
– To je jedna tužna priča o Borićima. Mi smo jako naporno radili da ih opremimo i da možemo smjestiti 580 ljudi unutra. Bili smo spremni u decembru, a sada je april i, nažalost, tokom cijele zime nismo mogli da ih koristimo u punom kapacitetu zbog nedostatka struje. Radovi jesu počeli i nadamo se da će konekcija struje biti završena za nekoliko sedmica. Povećali jesmo kapacitet, ali treba nam struje, iako manje nego prije kada nam je trebala za grijanje.
Sada već nije hladno. Zaista, ne razumijem zašto nam je toliko vremena trebalo da dobijemo sve te dozvole. Možda je to i praktično, a možda je i politički. Nažalost, imali smo rješenje za porodice sa djecom u decembru, ali smo morali čekati više od četiri mjeseca.
Vlasti naše zemlje ne žele da BiH postane sabirni centar migranata, pa su posljednjih dana sve češće najave iz Vijeća ministara BiH da će biti zatvorene istočne granice naše zemlje ukoliko Hrvatska nastavi blokirati protok migranata ka EU. Kako gledate na ove najave?
– Čitav koncept zatvaranja granice je samo teoretski. Kao što ste vidjeli, zemlje koje su moćne, poput SAD-a, ne mogu zatvoriti granice, tako da se one ne mogu hermetički zatvoriti. To nije realna opcija, naravno, može se pojačati granična kontrola, ali zatvaranje granice je samo fantazija.
Otvorena ruta
Ne znam koliko je, ustvari, zaista prihvatljivo da se ta granica i počne zatvarati, jer vi ćete ljude spriječiti da uđu iz Crne Gore u BiH prvi ili drugi dan, treći dan oni će ponovo pokušati. Kontrola granice jeste važna, ali to je samo ograničen odgovor. Zatvaranje hrvatske granice bi imalo uticaja na dva načina. Kao prvo, imat ćemo više migranata u BiH. Prošle godine je 25.000 ljudi ušlo u BiH, ali nikada nismo imali više od njih 4.500 u zemlji. Dakle, oni su prolazili u Hrvatsku. Srednjoročno rješenje će biti da će se smanjiti broj migranata koji će ulaziti u BiH, jer oni ovdje ulaze samo iz jednog razloga, a to je zato što shvataju da je ovo otvorena ruta prema Sloveniji i Italiji.
Predstavnici vlasti iz Unsko-sanskog kantona došli na za danas zakazanu hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosni i Hercegovine na kojoj su poslanici trebali razmatrati posljedice migrantske krize u državi, ali je sjednica otkazana, zbog čega su oni izrazili razočarenje.
Mustafa Ružnić, kantonalni premijer, u razgovoru za N1 govorio je o problemu sa kojim se suočavaju u Krajini.
“U posljednjih šest mjeseci, po preuzimanju vlasti mi tražimo da se, kada je u pitanju migrantska kriza u BiHh, da podjednako svi nosimo teret, da se viši nivou vlasti moraju uključiti kada je u pitanju rješavanje ovog problema”, kazao je premijer USK za N1.
O otkazivanju sjednice je kazao:
“Ovo je poruka svim građanima Unsko-sanskog kantona. Danas smo očekivali poruku da nismo sami u ovome problemu, međutim, kada su pitanju viši nivoi vlasti, ostajemo sami. Međutim, mi nećemo stati. Krajiško nije da nosi teret niti da pod teretom bude pognut. Mi ćemo I dalje ćemo tražiti uspostavu koordinacije svih nivoa vlasti”.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje i drugih radikalnijih mjera.
Kako je podvukao i druge zemlje suočene su s ovim problemom, ali samo u BiH najveći teret je na gradu od 60.000 stanovnika koji nema kapacitete da se adekvatno suoči sa ovim izazovom.
U 2018. godine u USK-u registrirano je više od 19.300 ilegalnih migranata, a u tom periodu počinjeno je 77 krivičnih djela, dok je u prva tri mjeseca ove godine legitimirano više od 6.000 novih migranata, a zabilježeno 79 krivičnih djela i na stotine prekršajnih mjera što izuzetno usložnjava sigurnosnu situaciju u ovom kantonu, tvrde predstavnici vlasti u ovom dijelu BiH.
Sjednicu na kojoj se trebalo raspravljati o ovoj temi prethodno je prekinula jer joj nisu prisustvovali poslanici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zbog čega nije bilo moguće osigurati punopravno odlučivanje
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) kazala je danas da migrantska kriza nije problem samo jednog kantona, ali potrebno mu je pristupiti na ustavan i sistemski način.
Sjednicu na kojoj se trebalo raspravljati o ovoj temi prethodno je prekinula jer joj nisu prisustvovali poslanici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zbog čega nije bilo moguće osigurati punopravno odlučivanje.
Ipak, kaže, da iako je sjednica bila zakazana pred poslanicima nije bilo materijala ni od institucija niti od poslanika koji su tražili hitnu sjednicu, osim prijedloga zaključaka Gradskog vijeća Bihaća.
– Zar o njima treba raspravljati Parlamentarna skupština BiH tim više jer u njima stoji da su oni obavezali političke predstavnike s tog područja BiH da se bave ovom temom – pojasnila je Krišto, dodajući da nikakav akt nije došao ni od Ministarstva sigurnosti BiH.
Govoreći o zastoju kada je u pitanju formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, ponovila je da njena politička partija insistira na tome da se vlast u BiH što prije uspostavi, a za HDZ prioritet bi bila izmjena Izbornog zakona.
Mišljenja su da bi državne nadležne institucije drugačije postupale da je ovaj problem u nekon drugom bh. gradu, ali ovakva nebriga znači zabrinjavajući odnos jednih prema drugima
Predstavnici vlasti iz Unsko-sanskog kantona došli na za danas zakazanu hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosni i Hercegovine na kojoj bi poslanici trebali razmatrati posljedice migrantske krize u državi, ali prema najavama ta sjednica bi trebala biti otkazana, zbog čega su oni izrazili razočarenje.
Inicijativu za sazivanje ove sjednice podnijeli su poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), Naše stranke, Saveza za bolju budućnost (SBB) i Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) na čemu su im predstavnici lokalne vlasti zahvalni te kažu da su danas očekivali konkretne zaključke.
Mišljenja su da bi državne nadležne institucije drugačije postupale da je ovaj problem u nekon drugom bh. gradu, ali ovakva nebriga znači zabrinjavajući odnos jednih prema drugima.
Kako su naglasili, smatrali su da bi ovo bio dobar pokušaj pronalaska rješenja za ovu situaciju imajući u vidu činjenicu da je teret suočavanja sa sve većom najezdom migranata koji se kroz BiH kreću takozvanom balkanskom rutom, pao na lokalnu zajednicu.
Kantonalni premijer Mustafa Ružnić podsjetio je uoči sjednice ovog državnog parlamentarnog tijela, da su u tom kantonu četiri privremena prihvatna centra formirali kako bi migranti imali gdje prezimiti i kako bi se u tom periodu svi zajednički pripremili za novi proljetni val migranata.
– Sada smo u situaciji da moramo zatvoriti ta dva centra “Miral” u Velikoj Kladuši i “Bira” u Bihaću odnosno izmjestiti ih na druge lokacije u nenaseljeno područje. Stoga smo očekivali da će na današnjoj sjednici biti zaduženo Koordinaciono tijelo da postupi po zaključcima Gradskog vijeća Bihaća i Vlade USK da se sačini akcioni plan i provede u roku od 30 dana u vezi s ovim pitanjem – pojasnio je Ružnić.
Najavio je da će biti iskorištene sve mogućnosti poput kapaciteta Zavoda za javno zdravstvo, Veterinarskog zavoda, Ministarstva unutrašnjih poslova USK da ova dva migrantska centra budu zatvorena ili izmještena, a lokaciju bi trebao odrediti Ured za strance.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje i drugih radikalnijih mjera.
Kako je podvukao i druge zemlje suočene su s ovim problemom, ali samo u BiH najveći teret je na gradu od 60.000 stanovnika koji nema kapacitete da se adekvatno suoči sa ovim izazovom.
U 2018. godine u USK-u registrirano je više od 19.300 ilegalnih migranata, a u tom periodu počinjeno je 77 krivičnih djela, dok je u prva tri mjeseca ove godine legitimirano više od 6.000 novih migranata, a zabilježeno 79 krivičnih djela i na stotine prekršajnih mjera što izuzetno usložnjava sigurnosnu situaciju u ovom kantonu, tvrde predstavnici vlasti u ovom dijelu BiH.
Za danas sa početkom u 11 sati je zkazana 1. hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na dnevnom redu će se naći Informacija Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona.
Građani Bihaća i Unsko-sanskog kantona godinu dana čekaju da država preuzme kontrolu nad migrantskom krizom i počne raditi svoj dio posla. U protekloj godini dana, Grad Bihać na čelu sa gradonačelnikom Fazlićem je najveći dio svoje energije, vremena i posla utrošio na posao koji ustvari i nije u nadležnosti lokalne zajednice, ali zbog ignorisanja problema od strane prije svega ministra sigurnosti Mektića, Grad Bihać je bio primoran da ponese ogroman teret migrantske krize.
Ono što je danas veoma bitno je sve glasnija priča o izmještanju migrantskog prihvatskog (privremenog) centra BIRA van naseljenog područja, međutim tu se javlja osnovna poteškoća, a to je novac. Novac kojeg Grad, a niti Vlada USK u ovom momentu nemaju.
Činjenica je da niti Vlada niti Grad ne prihvataju trenutne lokacije koje nisu adekvatne zbog činjenice da se nalaze u gusto naseljenim područjima. Međutim, niti jedna lokacija sa kojom raspolaže Grad Bihać nema adekvatnu komunalnu infrastrukturu, za koju je potrebno, ovisno od lokacije preko milion konvertibilnih maraka. Da li će se ta sredstva danas realizirati na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i na taj način direktno pomoći lokalna zajednica ostaje nam da vidimo, piše Usn.ba.
Ono što je bitno, a moglo se čuti na posljednoj sjednici Gradskog vijeća Bihać, da IOM i EU su voljni na mjestima koja imaju komunalnu infrastrukturu formirati centar i finansirati njegovo funkcionisanje.
Podsjetimo, predstavnici Krajišnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su Šemsudin Dedić (SDA) i Jasmin Emrić (ASDA) od kojih Krajišnici danas sa punim pravom očekuju doprinos.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, sa 62 glasa, nijednim protiv i sa dva suzdržana, odobrio je na sjednici inicijativu zastupnika Hamdije Abdića i Albina Muslića da u narednom periodu bude održana tematska sjednica Doma o migrantskoj krizi, s fokusom na teret te krize koji trpi Unsko-sanski kanton.
Rok za održavanje ove sjednice nije preciziran, ali je predsjedavajući Elvir Karajbić kazao da će u roku od 14 dana zasjedati Kolegij Doma i utvrditi njen termin.
Abdić i Muslić su inicijativu podnijeli danas i zahtijevali da se istog dana o njoj izjasni Zastupnički dom, radi specifičnosti problema.
Do Štrbačkog buka, jednog od najljepših prirodnih bisera u ovom dijelu Evrope, koji se nalazi u Nacionalnom parku „Una“ kod Bihaća, turisti će i ove sezone morati od mjesta Orašac do samog buka voziti osam kilometara makadamom, što je prava noćna mora.
Uprkos tome što je na inicijativu Edite Đapo (SBB), federalne ministrice okoliša, Vlada FBiH prošle godine izdvojila milion maraka za asfaltiranje puta do Štrbačkog buka, neizvjesno je kada će radovi i početi.
Novac prebačen
Novac je na račun Vlade USK i Grada Bihaća uplaćen u junu, a u punom iznosu na računu Javnog preduzeća Nacionalni park „Una“ nakon dogovora s kantonalnim i gradskim vlastima našao se u kompletnom iznosu tek u februaru ove godine.
Amarildo Mulić, direktor “Une“, za „Avaz“ je kazao da su od septembra prošle do marta ove godine čekali da dobiju urbanističku saglasnosti za gradnju puta.
– Sada nam traže dodatne saglasnosti i mišljenja i tek ćemo onda moći podnijeti zahtjev za građenje. Nažalost, birokratska komplikovanost pri izdavanju odobrenja nije ono što smo željeli, jer potajno smo se nadali da ćemo ranije dobiti sve dozvole i da ćemo moći investirati do kraja maja u ovaj put – kaže Mulić.
Mulić: Birokratske komplikacije
Planovi su propali, a kada bi svu dokumentaciju i dobili narednih mjeseci, Mulić kaže da radovi ne bi mogli početi, jer neće biti moguće u jeku sezone asfaltirati put. Ističe i da je Nacionalni park „Una“ spreman učiniti sve na sanaciji sadašnjeg puta kako bi prilaz buku bio što lakši, a te su aktivnosti u toku.
Bez obzira na to što svi u Bihaću imaju neko svoje opravdanje za to što pare za put leže, a do jednog od najljepših mjesta u ovom dijelu Evrope treba asfaltirati tek osam kilometara puta, sramotno je da je taj makadam problem godinama i da do sada nije riješen.
Makadamski put između Orašca i Štrbačkog buka
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, negirao je da su sporost ili opstrukcije gradske administracije razlozi zbog kojih, uprkos osiguranom milionu maraka, još nema asfalta na putu od Orašca do Štrbačkog buka. On kaže da se uporedo s putem treba graditi i vodovod do buka.
– Sve se to gradi na zemlji konkretnih ljudi, moraju se provesti procedure, eksproprijacije… Formirali smo tim za realizaciju tog projekta, koordiniramo stalno. Ne može to preko noći – kaže Fazlić.
Koliko je važna gradnja puta do Štrbačkog buka, govori podatak da je prošle godine to mjesto posjetilo 100.000 turista, a o kakvoj s ekspanziji turizma radi, najbolje ilustrira to što je, primjerice, 2011. buk posjetilo 2.500 ljudi
U ovom trenutku nismo spremni da prihvatimo izazov da se formira migrantski centar na području Banjaluke. To mislim iz bezbjednosnih, finansijskih, organizacionih, ali i zdravstvenih razloga.
Na području Grčke trenutno boravi između 70 i 80 hiljada migranata i očekuje se da sa dolaskom ljepšeg vremena krenu prema zemljama Evrospke unije, a prema procjenama većina će ih proći kroz BiH.
Rekao je ovo za Srpskainfo bivši ministar unutrašnjih poslova RS i sadašnji predsjednik Foruma za bezbjednost građana Banjaluka Radislav Jovičić.
On je pojasnio da će veći talas migranata iz Grčke krenuti maršutom preko Srbije u BiH, ili preko Albanije, Crne Gore, pa opet u BiH, piše Srpskainfo.com.
“– To su dvije maršute koje se sada koriste. Ako Hrvatska još čvršće zatvori granicu, logično je da će oni ostati u BiH. To predstavlja ogroman problem u svakom pogledu, i u bezbjednosnom i humanitarnom i zdravstvenom pogledu” – istakao je Jovičić.
On je pojasnio da su dobili informaciju da je u procentualnom smislu nagli porast migranata na području Banjaluke, ali da to još nije alarmantno. Dodaje da ovdje nije bilo bezbjednosnih problema, ali dolaskom većeg broja migranta to se ne može isključiti.
“– Po našim informacijama, koje dolaze od migranata i nadležnih institucija, njima je rečeno da idu u Banjaluku, gdje će ih čekati organizovani prevoz za Kladušu i Bihać. Naravno da to nije istina. O tome smo obavijestili Policijsku upravu Banjaluka i oni su imali tu informaciju. Tu dolaze veliki problemi, jer se odjednom pojavi 20 migranta na željezničnkoj stanici. Neko je predlagao da mi tim ljudima organizujemo prevoz za Bihać, ali šta ako neko zaustavi tog vozača i optuži ga za krijumčarenje migranata” – pojasnio je Jovičić.
U zadnje vrijeme su se moglo u javnosti čuti i priče da postoje prijedlozi da se na području Banjaluke otvore kampovi za migrante. Jovičić u razgovoru za Srpskainfo kaže da to za sada nije moguće.
“– Lično mislim da u ovom trenutku nismo spremni da prihvatimo izazov da se formira migrantski centar na području Banjaluke. To mislim iz bezbjednosnih, finansijskih, organizacionih, ali i zdravstvenih razloga. U slučaju da dođe do toga, Gradska uprava bi morala obezbijediti smještaj, hranu, zdravstvenu njegu i zaštitu i druge uslove da oni mogu boraviti. A svjedoci smo da često imamo i informaciju da narodne kuhinje nisu dovoljno snabdjevene hranom” – pojasnio je Jovičić.
On ističe da je nepomirljiv stav između humanosti i bezbjednsoti i da je tu teško naći sredinu.
“– Ako hoćete da provedete bezbjednosne mjere, onda vam kažu da niste humanista. A ne može niko srpskom narodu reći da nije humanistički narod, pogotovo građanima Banjaluke. To je human narod, građani su prošli mnoge probleme i više puta su pokazali svoju humanost” – kaže Jovičić.
Kao jedan od ključnih problema za smještaj migranata ističe da bi navjerovatnije došlo i do narušavanja epidemiološke situacije.
“– Oni dolaze iz, za nas, specifičnih područja i sa nekim mogućim specifičnim bolestima. Tropske bolesti i virusi bi dodatno usložili epidemiološku situaciju na području Banjaluke” – upozorio je Jovičić za Srpskainfo.
Kaže da su dobili informacije da se na području Velike Kladuše i Bihaća pojavila šuga u većem obimu. Najviše oboljelih su policajci i medicinsko osoblje koji se nalaze u direktnom kontaktu s migrantima.
“– O svemu tome treba voditi računa prije nego što se odluči da se oni možda smjeste u Banjaluci” – poručio je bivši minstar policije Jovičić.
On je dodao da se u izvještaju OSCE nalazi zaključak da su relavantni akteru u BiH nedovoljno koordinisani i pripremljeni da odgovore na trenutnu situaciju kada je u pitanju migrantska kriza.
“– Stav je i da Granična policija nije dobila dovoljno konkretne smjernice od ministarstva bezbjednosti kako postupati prema migrantima. Istu situaciju imamo i sa Službom za poslove sa strancima” – kaže Jovičić.
Kada je u pitanju bezbjednosna situacija u Banjaluci, Radislav Jovičić ističe da nadležne institucije trebaju da rade svoj posao i da očekuje da će riješiti slučajeve koji opterećuju Banjaluku.
“– Bezbjednost se ne može fiksirati i reći “dobro je stanje, mi ne trebamo više raditi”. Smatram da je situacija zadovoljavajuća, ali uvijek ima prostora da bude bolje” – ocijenio je Jovičić.
Na stranici MUP-a USK objavljeno je i upozorenje građanima.
U Ogulinu u Hrvatskoj migranti bježali ukradenim vozilom:
Od početka godine do 3. aprila u Unsko-sanskom kantonu ukradeno je 18 vozila, a policija ima dokaze da su kradljivci ilegalni migranti, kojih je svakim danom sve više, navodi se u novom izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova USK.
U prilog sumnjama da su automobile ukrali migranti ide i činjenica da su vozila pronađena blizu granice s Hrvatskom. Bilo je slučajeva i da su migranti ukradenim vozilima prelazili granicu te su uhapšeni na području Hrvatske.
Golf u šumi
Krajem marta policija je u Ogulinu, u Hrvatskoj, pokušala zaustaviti automobil s bh. registarskim oznakama. Kada je vozač odbio stati, počela je potjera. Kada je automobil prisilno zaustavljen, policija je u njemu pronašla četiri migranta.
– Istražitelji su utvrdili da su skoro sva krivična djela izvršena na isti način. Izvršioci su pronalazili neosigurana vozila – navedeno je u izvještaju MUP-a.
Prekjučer je na Plješevici pronađen automobil Golf 4, ukraden prije desetak dana u Velikoj Kladuši. Duboko u šumi, automobil je uočio lovac. Veoma nepristupačan teren je razlog što automobil nije izvučen ni do danas.
Mujo Koričić, komesar MUP-a USK, rekao je za „Avaz“ da je očigledan porast broja krađa automobila otkako migrantska kriza potresa Bihać i ostatak ovog kantona.
Prešli u Hrvatsku
– Nedavno smo u Kulen-Vakufu pronašli tri automobila ukradena u Velikoj Kladuši i Bihaću – kaže Koričić.
Zanimljivo je da tim automobilima, osim ogrebotina zbog puta i neoprezne vožnje, ne nedostaje ništa.
– Migranti kradu vozila koja su im nadohvat ruke i dovezu se dokle mogu. Bilo je slučajeva da prijeđu i u Hrvatsku, kao što je nedavno bilo u Ogulinu – dodaje Koričić.
Na stranici MUP-a USK objavljeno je i upozorenje građanima.
– Pozivamo sve građane da u kontekstu trenutne situacije na području Unsko-sanskog kantona, a posebno grada Bihaća i općine Velika Kladuša, dodatno osiguraju vlastitu imovinu te preventivno djeluju na sprečavanju izvršenja krivičnih djela – navodi se u upozorenju.
