Na području Unsko-sanskog kantona (USK) trenutno boravi između 3. 000 i 3. 500 migranata i izbjeglica, a većina njih 2019. godinu dočekali su u tri privremena prihvatna centra: BIRA u Bihaću, Sedra u Cazinu i Miral u Velikoj Kladuši.
Najviše, oko 2. 000 migranata i izbjeglica boravi u prihvatnom centru BIRA, gdje je smješteno i oko 80 porodica s djecom, odnosno oko 180 maloljetnika bez pratnje. Na lokalitetu nekadašnjeg hotela Sedra većinom su porodice s djecom, više od 400 osoba. U velikokladuškom Miralu je oko 600 ljudi, kojima su sada obezbijeđeni značajno humaniji životni uslovi, u odnosu na prijašnji neuslovni kamp u naselju Trnovi.
– Kamp u Bihaću je popunjen u stopostotnom kapacitetu, međutim trudimo se da smjestimo sve migrante i izbjeglice, kojima je potreban smještaj. Nastojimo im svima obezbijediti barem pristojne životne uslove, posebno kada su u pitanju najugroženije kategorije – porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje – kaže menadžer prihvatnog centra BIRA Mite Cilkovski.
Cilkovski je potvrdio i kako su brojne nevladine i humanitarne organizacije pomogle u prikupljanju novogodišnjih paketića za djecu iz migrantskih porodica.
– Prikupljene su brojne donacije i paketi. Obezbijeđena je odjeća, obuća, slatkiši i igrice, odnosno ono što najviše veseli sve mališane – dodao je Cilkovski.
U svim prihvatnim centrima na području Unsko-sanskog kantona osigurana su tri dnevna obroka i medicinska pomoć. Konkretno u Bihaću, za pripremanje prehrambenih obroka i dalje su zaduženi članovi gradske i kantonalne organizacije Crvenog križa.
– Svakodnevno im pripremamo doručak, ručak i večeru, a prosječno na svakom obroku imamo oko 1.800 ljudi. Porodice i dalje opslužujemo odjećom i obućom, te higijenskim artiklima, a veliku zahvalnost dugujemo i humanim građanima Bihaća koji nesebično pomažu – rekao je sekretar gradske organizacije Crvenog križa Selam Midžić.
Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) potvrđeno je i kako je u Bihaću u toku sanacija zgrade nekadašnjeg Đačkog doma, koja bi uskoro trebala biti spremna za prijem porodica s djecom.
Ta organizacija će također financirati uređenje Trim staze i Partizanskog groblja u Borićima, te će pomoći obnovu i zamjenu sistema ulične rasvjete u gradu na Uni.
U posljednje dvije godine čak 28.387 građana Unsko-sanskog kantona, odnosno 10,38 posto od ukupnog broja stanovnika, zatražilo je od resornog MUP-a izdavanje potvrde o nekažnjavanju u svrhu zapošljavanja u inozemstvu, što predstavlja prvu zvaničnu i konkretnu brojku kada je riječ o iseljavanju stanovništva iz ovog dijela Bosne i Hercegovine.
U svom nedavnom ekspozeu prilikom imenovanja Vlade USK premijer Mustafa Ružnić iznio je šokantan podatak o odlasku stanovništva iz ove bh. regije. On je istakao da je u prvih 11 mjeseci 2018. godine Uprava policije MUP-a USK izdala 14.775 potvrda o nekažnjavanju bh. državljanima za potrebe zapošljavanja u inozemstvu.
“U vremenu izraženih migracija i odliva mladih i radno sposobnih ljudi u inozemstvo, izražavam zabrinutost zatečenim stanjem u svim oblastima koje imaju dodira s ovom populacijom. Ilustrativan i šokantan podatak, koji nije bio predmet analize resornih ministarstva niti vlade u cjelini u prethodnom mandatu, jeste broj ljudi koji napuštaju Unsko-sanski kanton. Konkretno, iz evidencije MUP-a USK za period od 1. januara 2018. do 30. novembra 2018. izdato je 14.775 uvjerenja građanima iz općina i gradova USK, zatraženih za potrebe zapošljavanja u inozemstvu. Svi oni su izrazili namjeru da se odsele u posljednjih 11 mjeseci 2018. godine. To je podatak od kojeg treba krenuti”, istakao je Ružnić 20. decembra.
U posljednje dvije godine ukupno 28.387 građana zatražilo potvrdu o nekažnjavanju
Tragom ove informacije obratili smo se Ministarstvu unutrašnjih poslova USK za još konkretnije podatke, a rezultati su krajnje alarmantni.
Uprava policije MUP-a USK je u 2017. godini izdala ukupno 15.921 uvjerenje o nekažnjavanju, od čega je 13.538 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu, dok je u 2018. godini ukupno izdato 16.668 uvjerenja o nekažnjavanju, od čega je 14.849 za inozemstvo. Ukupno je u posljednje dvije godine MUP USK izdao 32.589 potvrda o nekažnjavanju, od čega je 28.387 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu.
Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, Unsko-sanski kanton imao je 273.261 stanovnika, a brojke iz MUP-a govore da je 28.387 osoba u 2017. i 2018. godini dobilo ili je u procesu dobijanja posla u inozemstvu. To znači da je 10,38 posto od ukupnog broja stanovnika, ili praktično svaki deseti stanovnik, u posljednje dvije godine otišao ili je u procesu odlaska iz države. Ukoliko bi se nastavio ovakav crni trend i najgore prognoze, prostom računicom se dolazi do podatka da bi za 20 godina Unsko-sanski kanton mogao ostati bez stanovnika.
Najgore stanje u Bihaću, Bužimu, Velikoj Kladuši i Bosanskoj Krupi
Uzimajući u obzir ukupan broj stanovnika, najgora situacija je u Bihaću koji je prema posljednjem popisu imao 56.261 stanovnika. U 2017. godini 3.712 građana zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inostranstvu, dok se do 21. decembra 2018. godine 4.485 građana obratilo MUP-u sa istom namjenom. To znači da je u posljednje dvije godine, 8.197 Bišćana, odnosno 14,57 posto od ukupnog broja stanovnika, učinilo konkretan korak s ciljem odlaska iz države.
Gledajući procentualno, odnosno referirajući se na ukupan broj stanovnika, situacija u Bužimu je čak i gora nego u Bihaću. Najmlađa krajiška općina je prema posljednjem popisu stanovništva imala 19.340 stanovnika, a 2.945 ili 15,22 posto građana (1.417 u 2017. i 1.528 u 2018.) zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju u svrhu zaposlenja u inozemstvu.
U Velikoj Kladuši (40.419) u posljednje dvije godine to je učinilo 5.684 ili 14,06 posto od ukupnog broja stanovnika (2.817 u 2017. i 2.867 u 2018. godini), a u Bosanskoj Krupi (25.545) 3.097 ili 12,12 posto (1.452 u 2017. i 1.627. u 2018.).
U Cazinu, najmnogoljudnijem gradu u USK, koji je prema popisu imao 66.149 stanovnika, situacija je, uslovno kazano, nešto bolja, budući da su 2.992 građanina u 2017. i 3.074 u 2018. godini zatražila potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inozemstvu. To je ukupno 6.066 stanovnika ili 9,17 posto.
“Najbolje” stanje je u Ključu (16.744) gdje je 785 ili 4,68 posto građana (355. u 2017. i 430 u 2018.) zatražilo potvrdu o nekažnjavanju, Sanskom Mostu (41.475) 1.479 ili 3,56 posto (716 u 2017. i 763 u 2018.) i Bosanskom Petrovcu (7.328) 152 ili 2,07 posto (77 u 2017. i 75 u 2018.). No, ove općine među Krajišnicima slove za one koje su već odavno masovno raseljene.
Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koc i predsjednik Crvenog polumjeseca Turske Kerem Kinik boravili su danas u Bihaću, gdje ih je primio premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić sa savjetnikom Mirsadom Topčagićem i ministrom unutrašnjih poslova Nerminom Kljajićem.
Nakon prvog susreta turskog ambasadora i premijera USK, prije dva mjeseca u Sarajevu, kada se razgovaralo o migrantskoj krizi koja je u BiH najviše pogodila Unsko-sanski kanton, ambasador Haldun Koç kazao je da Turska prednjači u realiziranoj humanitarnoj pomoći te je, u odnosu na svoj bruto-nacionalni dohodak, zemlja koja najviše izdvaja za humanitarnu pomoć u svijetu. U okviru projekata za BiH posebna pomoć pružena je Unsko-sanskom kantonu, a realizovana je , u protekla dva mjeseca, preko Crvenog polumjeseca Turske i Crvenog križa USK.
Današnji posjet bio je prilika i da se analizira situacija nakon što je krizna situacija dovedena do stanja da migranti imaju osiguran smještaj, hranu i zdravstvenu pomoć, definisan je kapacitet prihvata u dogovoru sa predstavnicima IOM i UNHCR, a to je oko 3200 migranata u pet privremenih prihvatnih centara.
Crveni polumjesec pojačaće svoje aktivnosti u zemlji, naglasio je Kinik te poručio kako će uskoro stići nove donacije odjeće za migrante ali i ambulantno vozilo.
Delegacija je danas posjetila i prihvatni centar Bira u Bihaću.
Osim o situaciji izazvanoj migranstkom krizom,na današnjem sastanku, razgovaralo se i o razvojnim projektima Unsko-sanskog kantona u oblastima u kojima bi za ulaganja bili zainteresovani i turski privrednici.
Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koc i predsjednik Crvenog polumjeseca Turske Kerem Kinik boravili su danas u Bihaću, gdje ih je primio premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić sa savjetnikom Mirsadom Topčagićem i ministrom unutrašnjih poslova Nerminom Kljajićem. Nakon prvog susreta turskog ambasadora i premijera USK, prije dva mjeseca u Sarajevu, kada se razgovaralo o migrantskoj krizi koja je u BiH najviše pogodila Unsko-sanski kanton, ambasador Haldun Koç kazao je da Turska prednjači u realiziranoj humanitarnoj pomoći te je, u odnosu na svoj bruto-nacionalni dohodak, zemlja koja najviše izdvaja za humanitarnu pomoć u svijetu. U okviru projekata za BiH posebna pomoć pružena je Unsko-sanskom kantonu, a realizovana je , u protekla dva mjeseca, preko Crvenog polumjeseca Turske i Crvenog križa USK. Današnji posjet bio je prilika i da se analizira situacija nakon što je krizna situacija dovedena do stanja da migranti imaju osiguran smještaj, hranu i zdravstvenu pomoć, definisan je kapacitet prihvata u dogovoru sa predstavnicima IOM i UNHCR, a to je oko 3200 migranata u pet privremenih prihvatnih centara. Crveni polumjesec pojačaće svoje aktivnosti u zemlji, naglasio je Kinik te poručio kako će uskoro stići nove donacije odjeće za migrante ali i ambulantno vozilo. Delegacija je danas posjetila i prihvatni centar Bira u Bihaću. Osim o situaciji izazvanoj migranstkom krizom,na današnjem sastanku, razgovaralo se i o razvojnim projektima Unsko-sanskog kantona u oblastima u kojima bi za ulaganja bili zainteresovani i turski privrednici.
Djevojčica iz Bihaća Dalal Omerović, koja se liječi od najtežeg oblika leukemije, dobila je lijepe vijesti. Naime, na Facebook stranici “Za Dalal” objavljeno je a su ćelije donora uspješno zamijenile ćelije male Dalal, transplantacija je uspjela.
“Naše dove /molitve su uslišene, hvala Bogu. Sva pozitina energija koju ste slali je dala snagu Lavici da izdrži da pobjedi ono strašno čudovište s početka priče. Dalal trenutno ima temperaturu, doktori pretpostavljaju da je u pitanju neki virus, pa je danas data krv i stolica na analizu, te rezultate očekujemo u narednim danima. I da, danas su isključena i dva lijeka koja je uzimala redovno”, piše na Facebook-u.
“Hvala vam dobri ljudi, hvala što ste uz nas od prvog dana što ste podrška u svim oblicima. Borba još traje i ne odustajemo, jer uz Božiju pomoć mi obični ljudi možemo sve. Dalal naravno u svom stilu i s osmijehom koji obara s nogu i pobjeđuje sve”, navodi se na Facebook-u.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine pokrenula je proceduru za izbor novih članova tokom 2017. godine, a na izbornoj Skupštini izabrala je nove članove.
Među njima je i prof.dr. Isak Karabegović ( 63), redovni profesor Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Osnivač je Mašinskog fakulteta u Bihaću 1996 godine pri Univerzitetu u Sarajevu. Bio je osnivač Univerziteta u Bihaći 1997 godine, te osnivač Tehničkog fakulteta Univerzitet u Bihaću 1990 godine. Jedan je od osnivača Društva za robotiku u BiH 2003godine. Generalni sekretar Društva za robotiku u BiH od 2003 godine,član odbora za mehatroniku Akademije nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine, član Odbora za energiju, energetiku i okoliš Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, član Američkog udruženja za nauku i tehnologiju, član Društva za mehaniku Hrvatske, član Društva za mehaniku Srbije, član Društva elektro inženjera Hrvatske i član Saveza inženjera i tehničara Srbije i član Savjeta istraživačkog odbora Američkog biografskog instituta. Autor/koutor je 24 stručne knjige.
Mašinski fakultet završio je 1978. godine. Magistrirao je 1983. godine na Fakultetu strojarstva u bordogradnje u Zagrebu na temu “Prilog analizivibracija elastične automobilske konstrukcije”. Doktorirao je 1989.godine na Mašinskom fakultetu u Sarajevu na temi “Uporedne metode dinamičkog modeliranja za proračun drumskih kopnenih vozila”. Obavljao funkciju rektora Univerziteta u BIhaću u dva mandata.
Tajnim glasanjem za redovne članove ANUBiH – akademike izabrani su dosadašnji dopisni članovi ANUBiH:
1. Vladimir Beus, biotehničke nauke – šumarstvo
2. Mirsada Hukić, biomedicina i zdravstvo – mikrobiologija
3. Dževad Karahasan, književnost
4. Slavo Kukić, društvene nauke – sociologija, politologija
5. Ljerka Ostojić, biomedicina i zdravstvo – anatomija
6. Mirko Pejanović, društvene nauke – politologija, sociologija
7. Miodrag Simović, društvene nauke – pravo
8. Asif Šabanović, tehničke nauke – automatika
9. Mirjana Vuković, prirodne nauke – matematika
10. Enver Zerem, biomedicina i zdravstvo – interna medicina.
Od 19 prijedloga za izbor kandidata za nove dopisne članove ANUBiH, tajnim glasanjem izabrani su:
1. Mile Babić, humanističke nauke – filozofija
2. Slobodan Blagojević, književnost
3. Fikret Čaušević, društvene nauke – ekonomija
4. Blagoje Govedarica, humanističke nauke – arheologija
5. Rifat Hadžiselimović, prirodne nauke – genetika
6. Senahid Halilović, humanističke nauke – lingvistika
7. Hazim Hrvatović, prirodne nauke – geologija
8. Isak Karabegović, tehničke nauke – mašinstvo
9. Marina Katnić-Bakaršić, humanističke nauke – lingvistika
10. Radivoj Mandić, arhitektura
11. Izet Smajević, tehničke nauke – mašinstvo.
Javnim glasanjem, u status domaćeg člana (državljani BiH koji trajno borave u inostranstvu), izabrani su:
1. Adnan Čustović, biomedicina i zdravstvo – pedijatrijska alergologija
1. Svjetlana Fajfer, prirodne nauke – fizika
2. Adnan Ibrahimbegović, tehničke nauke – građevinarstvo
3. Mehmed Kantardžić, tehničke nauke – računarstvo-informatika
4. Ivan Markešić, društvene nauke – sociologija
5. Gordan Srkalović, biomedicina i zdravstvo – onkologija
6. Mihra Taljanović, biomedicina i zdravstvo – radiologija
U status inostranog člana ANUBiH javnim glasanjem izabrani su:
1. Ferdo Bašić, biotehničke nauke – šumarstvo; (Republika Hrvatska)
2. Jagoda Buić, ambijentalna umjetnost; (Republika Hrvatska)
3. Ivo Goldstein, društvene nauke – historija; (Republika Hrvatska)
4. Muhammad Muwaffaq Gega al-Arnaut, društvene nauke – historija; (Hašemitska Kraljevina Jordan)
5. Joseph Straus, društvene nauke – pravo; (Savezna Republika Njemačka)
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine će blagovremeno obavijestiti javnost i medije o datumu svečane sjednice na kojoj će promovirati novoizabrane članove.
Bihaćki reper Alen Hodžić Chippa izbacio je prvi singl sa Ep-a “Dejavu”. Radi se o pjesmi “Pozitivac”, koja govori o pozitivnim shvatanjima društva u kojem živimo.
Pjesma je postavljena na Youtube kanal u subotu, a već ima mnoštvo pozitivnih komentara i reakcija. Očito je Chippa ”pogodio u sridu”.
Hadis Jusić, bivši kandidat za gradonačelnika Bihaća (SDA), na Općim izborima održanim u oktobru 2018. godine, ušao je u Skupštinu Unsko-sanskog kantona.
Na konstituirajućoj sjednici, čiji je nastavak održan u prošli četvrtak, a koju je obilježio “skandal” oko Hrvata u Skupštini, svoje viđenje problema, ali i funkcionisanja Skupštine, dao je i Hadis Jusić.
Na jučer održanoj 28. sjednici Gradskog vijeća Bihać, vijećnici su dvotrećinskom većinom dali podršku Prijedlogu Odluke o zaduženju Grada Bihaća putem emisije obveznica Grada Bihaća.
Kako je istaknuto tokom rasprave, Odluka se našla pred gradskim vijećnicima na osnovu zaključka sa tematske sjednice Gradskog vijeća o stanju sporta u Gradu Bihaću koja je održana 6. juna 2017. godine, gdje su svi vijećnici zauzeli stav da Gradska uprava zajedno sa JU za sport, odmor i rekreaciju razmotri te izvrši analizu i mogućnosti iznalaženja rješenja za poboljšanje uslova i povećavanje prostora za sportaše i rekreativce.
„Kada je u pitanju odluka o zaduženju putem obaveznica i naše namjere da dobivena sredstva usmjerimo ka obnovi dvorane Luke smatram da na ovom pitanju nema mjesta politici jer niko na ovom ne može dobiti političke poene jer se podrazumijeva da u današnjem vremenu imamo modernu dvoranu za sportaše i rekreativce. Odlučili smo se za obaveznice jer to dvorana Luke može nositi i budžet za ovo ne smije biti opterećen niti marku“- kazao je gradonačelnik Fazlić.
JU za sport odmor i rekreaciju u saradnji sa renomiranim projektantskim kućama izradila je Projekat potpune rekonstrukcije i dogradnje dvorane Luke, sa procjenom troškova dogradnje još jednog novog parketa, dogradnje tribina, nekoliko novih malih sala, svlačionica i drugih sadržaja, kao i utopljavanje kompletnog objekta sa efikasnim grijanjem čija vrijednost iznosi oko 2.000.000,00 KM.
Od 25. oktobra, kada je imenovan na poziciju policijskog komesara Unsko–sanskog kantona, Mujo Koričić je kao prvi policajac ovog dijela države pregrmio kulminaciju migrantske krize. U nekoliko navrata je lično spriječio sukobe građana i migranata. Obezglavljena policija u USK je konačno dobila čovjeka od struke, šefa koji svoj profesionalizam prenosi na sve policajce i čovjeka koji nema problem bilo kome lupiti šakom o sto.
Svjedoče tome i njegovi raniji medijski istupi. Jedan od primjera je kada je u jednoj televizijskoj emisiji šefu Međunarodne organizacije za migracije u BiH (IOM) Piteru van der Overertu (Peter van der Auweraert) dao tačan broj o počinjenim krivičnim djelima i incidentima u kojima su učestvovali migranti.
– Uprava policije MUP-a USK evidentirala je 113 krivičnih djela i za koje je podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu ili izvještaj o događaju nadležnom tužilaštvu koja su počinili migranti. Evidentirano je i 35 narušavanja javnog reda i mira, 574 incidenta gdje su u najvećem broju oštećeni građani kako Velike Kladuše tako i Bihaća – odgovorio je Koričić.
Kontrolirati daljnji priliv migranata
Video je uskoro postao viralan i veliki broj korisnika društvenih mreža iz Bihaća i drugih gradova USK je podržao komesara.
Od početka migrantske krize policija Unsko-sanskog kantona izložena je neviđenim pritiscima. Kako se nosite s ovom krizom?
– Uprava policije USK susreće se s novim sigurnosnim izazovima jer same migracije sa sobom povlače narušavanje sigurnosne situacije, prije svega kroz činjenje krivičnih djela, narušavanje javnog reda i mira i druge sigurnosne događaje. Također, nosi sa sobom i oblike organiziranog kriminala, trgovinu ljudima, pranje novca, trgovinu opojnim drogama, kao i činjenje drugih krivičnih djela. Nose sa sobom i uspostavljanje i otvaranje migrantskih centara na području USK, te kontrola priliva migranata predstavlja sigurnosni izazov za sve policijske službenike u obavljanju poslova i zadataka.
Policajci su prekovremeno angažirani. Odgovorno tvrdim da smo jedina agencija koja je u migrantsku krizu involvirana stoprocentno. Uprava policije MUP-a USK do krajnjih granica je opterećena ovom pojavom, a posebno kada se uzme u obzir činjenica da trenutno Upravi policije nedostaje oko 200 policijskih službenika.
U ranijem razgovoru ste kazali da je policijskom službeniku u ovom kantonu drastično promijenjen život. Ljudi i Vi s njima radite nadljudskim naporima.
– Migrantska kriza na području BiH slomila se na području USK. Situacija je do polovine oktobra bila nekontrolirana, što je prouzrokovalo i prosvjede građana jer je na 58.000 stanovnika u gradu Bihaću bilo skoro 7.000 migranta i to bez adekvatnog smještaja.
Kad smo kroz Operativnu grupu za kontrolu i nadzor migrantske krize, s novim sastavom Vlade Kantona, počeli upravljati situacijom, insistirali smo na jakoj koordinaciji svih agencija i institucija i saradnji s međunarodnim organizacijama. Neophodno je bilo kontrolirati daljnji priliv migranata, a međunarodne organizacije do danas su uspostavile pet privremenih prihvatnih centara. Ovdje bih naglasio da je u momentu mog prvog sastanka s ministrom sigurnosti BiH Mektićem 23. oktobra, prema slobodnoj procjeni, na području USK bilo između 6.000 i 7.000 migranata s tendencijom povećanja dolaska na minimalno 150 dnevno.
Ne prođe nijedan radni dan da policijski službenik nije intervenirao po nekim događajima u kojima su učestvovali migranti. Često se policajci vanredno angažiraju. Prekidaju godišnji odmor ili redovan slobodan dan zbog situacija koje iziskuju povećani broj policijskih službenika na terenu, naprimjer blokada graničnih prijelaza, masovnih fizičkih sukoba, protesta građana, izmještanje migranata iz jednog u drugi prihvatni centar.
MUP je odradio svoj dio posla
Očigledno je da je teret pao na pleća Vašeg kantona. Šta Vam kažu iz vrha države?
– Tačno da je teret migrantske krize pao isključivo na Unsko-sanski kantona, posebno na Upravu policije i policijske službenike, a što sam već u prethodnom pitanju i objasnio. Većina poslova i zadataka nije u nadležnosti Uprave policije. Agencije čiji je primarni opis poslova postupanje u skladu sa Zakonom o strancima i Zakonom o azilu morale su reagirati pravovremeno i pružiti pomoć Unsko-sanskom kantonu u rješavanju i stavljanju migrantske krize pod kontrolu.
Koga smatrate odgovornim?
– Postoje li krivci i ko su oni, nije na meni da određujem. Ali činjenica je da je na području USK najveći broj migranata i da je teret migrantske krize isključivo na Unsko-sanskom kantonu. Tražili smo, zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, kao i pogoršane sigurnosne situacije, a na koju su građani reagirali samoorganizirano, smanjenje priliva migranata. Međutim, nismo dobili konkretne odgovore jer su migracije isključiva nadležnost državnih nivoa vlasti. MUP je odradio svoj dio posla.
Kakvu komunikaciju imate s međunarodnim organizacijama, prije svih sa IOM-om?
– Saradnja s institucijama koje se bave zbrinjavanjem i prihvatom migranata je na odgovarajućem nivou posljednjih mjeseci. Želim da naglasim i dobru koordinaciju s Vladom USK i Operativnom grupom za koordiniranje aktivnostima i nadzorom nad migrantskom krizom na području našeg kantona.
Posljednji slučaj ubistva djece i samoubistva oca u Bihaću potresao je regiju. U ovom vremenu medijske ekspanzije mora se primijetiti da ste ipak profesionalno odradili posao, na taj način stavljajući tačku na sve špekulacije.
– Slučaj trostrukog ubistva i samoubistva na području i Bihaća i cijele države je izazvao veliku pažnju građana. Uprava policije je odmah poduzela sve mjere i radnje da građane obavijesti o svim bitnim informacijama kako bi spriječila sve moguće špekulacije vezane za događaj.
Od trenutka kada ste preuzeli funkciju komesara MUP-a USK imate pune ruke posla.
– Posao policijskog komesara je dinamičan i odgovoran. Energiju za ovaj posao crpim iz želje i volje za stvaranjem boljeg i sigurnijeg okruženja za sve građane USK-a, a samim tim i šire društvene zajednice. Naravno, da ne zaboravim svoj kolektiv, stvaranjem boljih uvjeta za rad svim uposlenima u Upravi policije MUP-a USK-a da mogu časno i s ponosom obavljati povjerene poslove i zadatke.
Human odnos prema migrantima
Posljednjih dana smo svjedočili snimcima na kojima hrvatska policija nogama šuta migrante vraćajući ih nazad u BiH. U razgovorima s migrantima nijedan nije rekao da ih je bh. policija tukla. Zadržan je taj profesionalizam i socijalna osjetljivost prema tim nesretnim ljudima. Jeste li ponosni na činjenicu da nijedan policajac nije ukaljao čast profesije kojom se bavite?
– Kad je u pitanju snimak koji je objavljen u medijima, sa ove pozicije ne mogu komentirati jer to nije u nadležnosti Uprave policije MUP-a USK. Ali svakako mogu biti ponosan kao prvi čovjek Uprave policije, a što sam već naveo, da svi policijski službenici obavljaju svoje zadatke profesionalno i u skladu sa zakonom, te da se u svom radu prije svega humano odnose prema migrantskoj populaciji. Do sada nismo imali primjedbi na rad policijskih službenika.
Pouzdano znam da ste lično spriječili sukob migranata koji su vozom krenuli iz Sarajeva, kada je voz zaustavljen prije Bihaća, jer su stotine građana bile na protestima.
– Najbitnije je da smo spriječili moguće incidente između građana i migranata koji su se u tom trenutku kretali vozom ka Bihaću. Građani su se uputili ka željezničkoj stanici, u čemu smo ih spriječili. Smatram da je naša procjena u tom trenutku bila najbolja. Zaštitili smo i građane i migrante.
Partnerski odnos s građanima
Nedavno smo imali zabilježen slučaj silovanja bolesne djevojke. Brzim reakcijama počinioci su uhapšeni, sprovedeni u Tužilaštvo. Koliko Vam građani pomažu svemu?
– Kad je u pitanju saradnja građana i Uprave policije, možemo biti zadovoljni, ali, bez obzira, svakodnevno kroz redovne zadatke, a i kroz projekt rada policije u zajednici, želimo poboljšati ovu saradnju, stvoriti partnerski odnos između zajednice i Uprave policije.
Teška krivična djela
Imate li poruku za građane Bihaća i USK?
– Želim poručiti građanima da u Upravi policije MUP-a USK vide dobrog partnera i da stojimo na raspolaganju svim građanima da im obezbijedimo sigurne uvjete za život i njihovu imovinu. Uprava policije je opredijeljena za snažan rad na suzbijanju svih oblika kriminaliteta, naročito onih teških krivičnih djela.
Poznata arhitektonska kuća DAB ARCHITEKTUR iz Austrijezbog proširenja svog poslovanja na domaćem tržištu, preko kćerke kompanije u BiH upošljava 2 osobeisključivo za uslugu rada na projektima i to :
Arhitekta, iskustvo na projektovanju i rješavanje idejnih rješenja, poznavanje softwera-poželjno poznavanje AutoCad, 3D Lumion, ili neki drugi vizualizacijski softwer-poželjno ali ne i obavezno, te poželjno poznavanje Njemačkog jezika
Tehničar iskustvo na iscrtavanju projekata, poznavanje softwera-poželjno poznavanje AutoCad, 3D Lumion, ili neki drugi vizualizacijski softwer-poželjno ali ne i obavezno, te poželjnopoznavanje Njemačkog jezika.
Oko samih uvjeta upošljavanja u ovisnosti o stručnoj spremi i podobnosti kandidata, bit će razgovarano na B2Bsastanku između potencijalnih kandidata i vlasnika firme DAB ARHITEKTUR iz Austrije.
Skraćeni CV pošaljite na office@dab-architektur.at za gdin Bmst. Adis Duracak | Dab-architektur, najkasnije do 25.12.2018. godine.
Razgovori će se održati u četvrtak 27.12.2018. godineu 12.00hu prostorijama firme PELEX d.o.o. Bihać, Bosanskih šehida bb – Ceravačka brda Bihać.
