Usljed velikih vrućina, najezda stršljenova trenutno je jedan od većih problema u BiH.
Zbog uboda ovih opasnih insekata jedna osoba je podlegla u Tuzli, a druga u Stanarima.
U Službi hitne pomoći Doma zdravlja u Bihaću kažu da je i ovdje primjetan povećan broj osoba koje su uboli stršljeni, pa se događalo da im u roku nekoliko sati dođe do sedam pacijenata. Iz ove ustanove pozivaju građane da se obrate najbližoj medicinskoj ustanovi ukoliko dođe do uboda ovih insekata
Naime, ubod stršljena, ukoliko se ne reaguje na vrijeme, može izazvati opasne alergijeske reakcije koje mogu da budu čak i smrtonosne.
Na svjetlo dana izlaze marifetluci članova Vlade, koji na sjednicu nisu ni htjeli zvati one kolege koje bi podržale izbor Muje Koričića za komesara.
Kada su početkom jula Vlada USK-a i ministar MUP-a Anel Ramić podnijeli Kantonalnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Nezavisnog policijskog odbora, ispostaviće se neosnovanu, sa sigurnošću su se mogle očekivati kontraprijave od oštećene strane.
Zloupotreba položaja
Tako je prvorangirani kandidat za policijskog komesara Mujo Koričić podnio krivičnu prijavu protiv Bekire Arapović, šefice kabineta ministra MUP-a, zbog akta koji je prethodno uputila Vladi, a prilikom čega je izašla iz okvira svojih ovlaštenja. Tako bar smatra Koričić, koji je u to vrijeme bio na bolovanju i u postupku reizbora za komesara, te tvrdi da je oklevetan kako bi se aktom stekao dojam njegove krivice za migrantsku krizu, ali i druge netačne podatke.
Mujo Koričić je potom podnio krivičnu prijavu i protiv Anela Ramića, resornog ministra, zbog sumnje u zloupotrebu položaja. Naime, njega optužuje zbog toga što, nakon što je Tužilaštvo odbilo njegovu i Vladinu krivičnu prijavu protiv Nezavisnog odbora, to obrazloženje nikad nije dostavio Vladi.
– Time je zloupotrijebio službeni položaj i teško povrijedio moja prava kao učesnika javnog oglasa, naveo je Mujo Koričić u krivičnoj prijavi.
Ali, nedavno je svjetlo dana ugledala i treća krivična prijava, koju su objavili lokalni portali, na kojoj je ime podnosioca prijave zatamnjeno.
MUJO KORIČIĆ: MINISTAR NIJE NI POSLAO ODLUKU TUŽILAŠTVA VLADI
Ova krivična prijava usmjerena je protiv premijera Huseina Rošića, njegovog sekretara Šefika Veladžića, te ministara Dragana Polimanca, Anela Ramića, Nikole Findrika, Dževada Malkoča i Samira Sedića. Po prijavi oni se sumnjiče da su se urotili da predmet glasanja o izboru policijskog komesara riješe na način da nijednom kandidatu ne daju dovoljan broj glasova, a da pritom nisu pozvali one ministre koji takav dogovor ne bi prihvatili.
– Ne mogu reći kao ministar da nisam pozvan, jer sam taj dan bio na službenom putu u Sarajevu, ali to vam isto dođe kada se sjednice takvog tipa zakazuju u zadnji minut i bez najavljenog dnevnog reda. A da sam bio tu, sigurno bih glasao za izbor komesara onako kako je to Nezavisni odbor i službeno predložio, kazao nam je ministar zdravstva Hazim Kapić.
Na naše upite o tome koliko ima ovakvih krivičnih prijava i za koje se vode istrage, Tužilaštvo se jučer oglušilo. Već puna tri mjeseca iz Tužilaštva se ne mogu dobiti informacije o slučaju policijskog komesara.
Nema ponavljanja
Nezavisni policijski odbor, s obzirom na to da je završio posao, također nema konkretan odgovor.
– Postupak se ne može ponoviti, a mi nemamo osnova za dalje postupanje. Ako bude kakvih izmjena, NO će se očitovati na svojim sjednicama. Što se tiče navodnih krivičnih prijava protiv Vlade, nemamo konkretne informacije niti nas je tko zvao iz Tužilaštva da damo izjavu. Članovi Nezavisnog odbora i ja ćemo se na svaki zvanični poziv iz pravosudnih institucija odmah odazvati, kazala nam je Ajna Bakrač Jodanović, predsjednica Nezavisnog odbora.
Sa stopom nezaposlenosti od blizu 52 posto, USK se i dalje se ubraja u dijelove BIH gdje je nezaposlenost vodeći društveni problem. Podaci sa Biroa za zapošljavanje ipak su relativni, jer značajan je broj osoba koji pronalaze povremene poslove, ali se ne odjavljuju sa evididencije. Podaci, ipak, pokazuju blagi pad nezaposlenosti, a jedan od glavnih razloga je odlazak na rad u inostranstvo.
Posljednji podaci Službe za zapošljavanje pokazuju da u USK ima blizu 40 hiljada nezaposlenih. Manje je to u odnosu na isti period prošle godine. Sezonski poslovi kao i aktivni programi zapošljavanja Federalnog zavoda uticali su na to da je manje evidentiranih pri općinskim biroima za zapošljavanje.
No još jedan je odlučujući faktor pada nezaposlenosti, odnosno odjavljivanja sa evidencije nezaposlenih. Sve je više osoba, prvestveno mladih koji napuštaju kanton i odlaze na rad u inostrastvo.
„U prva tri mjeseca 2018. godine, po našim evidencijama, 603 osobe su prijavile da odlaze u inozemstvo. A imamo i osobe koje nam se nisu javile i tek krajem godine ćemo imati pravu informaciju koliki je uistinu broj ovih osoba“, kaže Nedžad Veladžić iz Službe za zapošljavanje USK.
Iako posjeduju fakultetsku diplomu, pravnicima i ekonomistima je i dalje najteže pronaći posao. Nakon godina čekanja, većina se odlučuje prihvatiti bilo koje radno mjesto što je također problem.
Još je teže nezaposlenima sa srednjom stručnom spremom, među kojima prednjače ekonomski tehničari, gimnazijalci, medicinske sestre, turistički vodiči. U Službi kažu da ima i onih koji nakon što se zaposle, ubrzo prekidaju radni odnos i ponovno se evidentiraju kao nezaposleni.
„Najčešći uzrok je mala plaća ili odlazak mladih u inostranstvo, jer čekaju termimne za razgovore po ambasadama, ne žele raditi“, kaže Veladžić.
Službi za zapošljavanje veliki financijski teret predstavljaju osobe koja su godinama na evidencijama, nemaju niti jedan dan radnog iskustva i teško da će ikada zasnovati radni odnos. Uglavnom je riječ o ženskoj populaciji, nekvalifikovanim domaćicama.
Trenutno programe prekvalifikacije u okviru Službe nudi Centar u kojem se obučavaju osobe za različite zanate, ali isključivo je riječ o muškoj populaciji.
„Prošle godine smo imali 23.666 osoba koje su zdravstveno osigurane, a ove godine 21.496, od čega 11 081 ženskih osoba i to su uglavnom žene i domaćice koje nikada nisu radile i na našoj evidenciji su samo zbog osiguranja“, napominje Veladžić.
Kako se bliži kraj ljeta, a time i pad sezonskih poslova, očekivati je da će brojka nezaposelnih ponovno rasti, ali i broj onih koji odlaze iz Kantona. Neke procjene pokazuju da je BiH do sada tako već izgubila dva posto radno sposobnog stanovništva.
Uprava policije MUP USK-a, provodeći operativnu akciju „ Migrant“ i analizom kretanja i boravka migranata na području Unsko-sanskog kantona, evidentirala je više slučajeva nezakonitog smještaja migranata u privatim stambenim objektima, što predstavlja potencionalni rizik za pojavu narušavanja javnog reda i mira a što usložnjavnja sigurnosnu situaciju na području USK-a.
Operativni štab operativne akcije „ Migrant“, Uprave policije MUP USK-a , putem službene web stranice MUP USK-a uputio je i apel građanima, da svoja saznanja o objektima kao i licima koja nezakonito pružaju usluge iznajmljivanja stambenih objekata, dostave Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove ili najbližoj policijskoj stanici.
Na osnovu do sad prikupljenih saznanja, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, pokrenula je aktivnosti na kontroli ovih objakata na području grada Bihaća u suradnji sa Policijskom stanicom Bihać.
Dana 28. i 29.08.2018.godine, izvršen je obilazak i kontrola devetnaest privatnih stambenih objekata od kojih su u osamnaest zatečeni migranti, gdje su inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove poduzeli Zakonom predviđene mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Ministarstvo zdravsta, rada i socijalne politike USK donijelo je Odluku br. 09-37-7398-3/2018 od 13.08.2018. godine, kojom mijenja Odluka br. 09-37-7398-1/2018 od 25.06.2018. godine u vezi sa dežurnom apotekom na području Grada Bihaća.
Provođenjem aktivnosti održavanja Javnih rasprava na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“ u periodu 27.08.- 28.08.2018. godine su održane Javne rasprave u planiranim terminima. Javnim raspravama su prisustvovali predstavnici Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, a ispred nosioca izrade Nacrta plana IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, Haris Mujkić koji je održao prezentaciju na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.
U okviru planiranih aktivnosti, Javne rasprave su održane u gradu / općini Unsko-sanskog kantona u sljedećem rasporedu:
27.08.2018.godine u Općini Bosanski Petrovac i Gradu Bihaću, 28.08.2018.godine u Općini Sanski Most i Općini Ključ.
Provedene su konstruktivne i sadržajne Javne rasprave sa iznesenim sugestijama i prijedlozima na Nacrt Prostornog plana, kojima je dat značajan doprinos na sagledavanju potreba i prioriteta u okviru dugoročnih smjernica razvoja lokalne zajednice u pojedinim sektorskim oblastima, koji će u skladu sa strateškim dokumentima stvoriti mogućnost za zadovoljavanje potreba stanovništva odnosno općedruštveni razvoj grada / općine Unsko-sanskog kantona.
Značajne sugestije, primjedbe te prijedlozi sa Javne rasprave, biće cjelovito razmotreni da bi u daljnoj proceduri imali kvalitetan „Prostorni plan Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.
Imali su dječaci širom svijeta svoje idole: Zanettija, Maldinija, Tottija… I ako se pitate što nabrojane čini posebnima, onda su to njihove karijere koje su bile bez mrlje; čvrste, herojske, čiste. Igrali su dok god ih je tijelo služilo, a poslužilo je poprilično dugo.
Ima i BiH jednog takvog. Karijera Alena Mešanovića je za primjer i zaista podsjeća na karijere gore navedenih igrača. Borio se, od onih prvih dječjih nogometnih koraka, do danas, kada ima… Ma kad je već napunio 43?! I dok se njegovi vršnjaci i bivši saigrači uveliko posvećuju biznisu, porodicama i vlastitom zdravlju, Alen spremniji nego ikad.
“Jedan na jedan, igraj Alene…”, pjevali su svojevremeno Manijaci na Grbavici. Jedan na jedan, igra Alen. U 43. godini. I to vrlo uspješno. Zabija iz svake prilike koja mu se ukaže.
Danas igra za FK Omazići iz Banovića u Prvoj ligi Tuzlanskog kantona, ali magije, kako rekosmo, ne nedostaje. Pokazao je to u subotu protiv Jedinstva iz Lukavice. Pokazivat će to još neko vrijeme, jer kako je rekao za SportSport.ba – ne nazire se kraj.
“Mnogi me pitaju: ‘Pa, dokle Alene?’, ali kako sada nakon toliko godina da odjednom ostavim kopačke i zaboravim na loptu. Ne mogu jednostavno. Igrat ću još, mada nekada ima i utakmica kada vidim da ne ide više, ali, eto, mogu još sprintati koliko-toliko. U Omazićima sam inače i trener. Ne igram baš svaku utakmicu, obično odigram jednu pa propustim šest-sedam, sve zavisi od protivnika”, javio se Alen Mešanović za SportSport.ba, pa potom nastavio:
“Sve u svemu, simpatičan smo klub, trudimo se, borimo… Tu sam došao na nagovor prijatelja Emira Husanovića i Elvisa Čolića.”
Većini igrača s kojima dijeli svlačionicu po godinama može i otac biti.
“U klubu ima barem sedmorica igrača koji su godišta mojih sinova. Ali, nama to ne znači ništa, uveli smo novi termin – profesionalni amaterizam i toga se maksimalno držimo. Zna se kada smo ozbiljni, a kada ne… Ma, mi smo jedan poseban klub. Ima čak i igrača koji nikada nisu ni trenirali nogomet, ali je zanimljivo gledati ih kako s vremenom napreduju.”
Nema u Omazićima novca ni ugovora.
“Ma, kakav novac. Ovdje se radi o klasičnoj ljubavi prema nogometu, mada ima, naravno, i ljudi koji se trude maksimalno da nam pomognu. Sada nam je najveći problem što nemamo uopšte prostorije, niti stadion. Igramo kao izbjeglice. Selimo iz opštine u opštinu kako bismo odigrali utakmicu, iako je bilo obećanja da će se to riješiti, ali, kako kažu, psi laju a karavane prolaze. Valjda će se u dogledno vrijeme naći ravne zemlje da napravimo i taj stadion. Dotad ćemo se truditi da bilježimo što bolje rezultate, nakon dva kola smo na prvom mjestu.”
Priznaje da mu je lakše biti igrač nego trener.
“Igrač je najlakše biti. Tvoje je da treniraš, misliš o tome, sve ostalo je izvikano. Biti trener je mnogo teži posao, ali da se i to raditi uz malo mozga, psihologije i ljudskosti. Planiram se ovim baviti u budućnosti, to me ispunjava i vjerujem da ću napraviti nešto. Bilo je nekih ponuda u proteklom periodu, mada prilično je to sve bilo na drugom štapu, nikada nešto baš konkretno. Ima vremena, trenutno sam tu gdje jesam.”
Mešanovića mnogi uspoređuju sa Tottijem, ali čak ni legendarni Italijan nije uspio zaigrati u petoj deceniji.
“Haha, Tottiju je kraj bio u 40-toj. Ne zamaram se time koliko ću još dugo igrati, kao što sam rekao – dok ide, ide”, riječi su Mešanovića.
Mešanović je davno završio profesionalnu karijeru, pa se može reći da danas igra više rekreativno i iz zabave. Svojevremeno je igrao za Jedinstvo, Slobodu, Čelik, Željezničar, Krško, Hrvatski Dragovoljac…
Malena Dalal Omerović iz Bihaća, koja boluje od najopasnije vrste leukemije, jučer je ponovo smještena u bolnicu u Esenu, gdje bi joj, ako se sve bude odvijalo prema planu, 6. septembra trebala biti obavljena transplantacija koštane srži.
– Dalal će biti izolovana, radi sterilnosti. U srijedu počinje primati hemoterapiju – kazala je Selma Merdan, prijatelj porodice Omerović, navodeći da ova djevojčica, koja još nema ni dvije godine, ponovo počinje borbu za život.
Ljekari su roditeljima malene Dalal, govoreći o nuspojavama lijekova i same transplantacije, rekli da je moguće oštećenje i otkazivanje organa, ali i da u slučaju infekcije može doći do smrtnog ishoda.
Ipak, svi se nadaju najboljem, jer se hrabra lavica do sada izborila s brojnim nedaćama i sve podnijela uz osmijeh.
– Nikad nikome da dragi Bog ne da ovako da se osjeća kao što se osjećamo mi roditelji, živi, a umrli u duši. Dalal vam šalje osmijeh. Javit ćemo se, ako Bog da, za dva mjeseca dok sve ovo prođe – napisala je na društvenim mrežama majka malene Dalal Indira.
U Bihaćkom naselju Luke, prema riječima mještana, koji su redakciji portala posvjedočili fotografijama, migranti su razapeli šatore na šehidskom spomen-obilježju.
Podsjetimo, Grad Bihać je prema natpisima medija dao saglasnost za privremeni centar u kojem će biti smješteni migranti, a na kojem će im biti obezbijeđeni uslovi kada je riječ o higijeni i hrani.
Međutim, iako lokalna zajednica, Bišćani i Bišćanke sve čine kako bi bili dobri domaćini, pomogli ljudima u nevolji, dešavaju se ovakvi slučajevi koji uznemiravaju mještane.
“Migranti razapeli šator direktno na Šehidskom spomen obilježju MZ Luke i Titovom ružićnjaku. Kad zahladi znači možemo seliti iz kuća u šatore, a oni u naše domove.”, samo je jedan od komentara na ovaj događaj.
Da li smo se navikli na migrantsku krizu ili njen val stagnira, odnosno slabi, pokazat će se uskoro.
Projekat jedinstvene regionalne deponije za Unsko-sanski kanton u ovome trenutku je krajnje upitan, nakon što je nedavno uveden stečaj u preduzeću koje je formirano prije 12 godina u cilju realizacije tog projekta.
Ovo je potvrdio ministar za prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi USK Jasmin Burnić, istakavši kako postoji realna mogućnost da Svjetska banka obustavi njegovo dalje kreditiranje.
Prema njegovim riječima, za funkcionisanje pomenutog preduzeća do sada je potrošeno 2,3 miliona maraka kreditnih sredstava, a ono se nikada nije počelo baviti djelatnošću zbog koje je osnovano.
Razlog tome je nemogućnost da se odredi jedinstvena lokacija za izgradnju pomenute deponije koja bi služila potrebama svih lokalnih zajednica u Unsko-sanskom kantonu.
Burnić podsjeća kako je posljednji pokušaj da se riješi ovaj problem bila odluka Skupštine USK da se deponija gradi na lokalitetu Karanovac, nadomak Bihaća.
“Zbog toga što su se protiv toga pobunili stanovnici okolnih mjesnih zajednica, resorno federalno ministarstvo uskratilo je izdavanje potrebnih dozvola. Nakon toga i Skupština USK bila je primorana da povuče svoju odluku o lokaciji”, kaže Burnić.
Prema njegovim riječima, tokom realizacije ovog projekta bilo je dosta nesporazuma na relaciji između kantonalnih i lokalnih vlasti, koje su uglavnom odbijale da ispunjavaju svoje obaveze kada je riječ o finansiranju pomenutog preduzeća. “Ne mogu naći racionalan razlog zbog čega je to tako, jer su i općine sudjelovale u odluci da se osnuje takvo preduzeće i bile njegovi suosnivači”, ističe Burnić. Predsjednik Skupštine Javnog preduzeća “Regionalna deponija USK” Sedin Šišić potvrdio je da je pokrenuta procedura stečaja u tom preduzeću nakon procjene da ono ne može nastaviti dalje s ovakvim načinom rada. “Preduzeće već dugi niz godina ne funkcioniše osim administrativnog dijela i ono nema smisla ako nema određenu lokaciju, odnosno mjesto gdje bi se gradio i nalazio centar za upravljanje otpadom. Sve drugo je uzaludno trošenje vremena i novca”, istakao je Šišić. Projekat izgradnje regionalne deponije u USK započeo je prije 12 godina i za njegovu realizaciju Svjetska banka je odobrila kredit u ukupnom iznosu od pet miliona maraka. Burnić je istakao kako se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou izdvaja oko 100.000 maraka za servisiranje kreditnih obaveza.
Brojke
12 godina projekat nije zaživio
5 miliona KM ukupno odobrila Svjetska banka
100.000 KM izdvaja se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou
