Iz BiH je u zadnje dvije godine otišlo više od 150.000 ljud. Ljudi odlaze iz ove zemlje jer ne vide perpsektivu. Prema posljednjem istraživanju, četiri od pet mladih u BiH želi da napusti svoju zemlju.
I bez zvaničnih podataka – jer njih ne nudi bh vlast, očigledno je da iz Bosne i Hercegovine odlazi sve više građana, ne samo mladih koji traže prvo zaposlenje. Zemlju napuštaju cijele porodice, što znači da kupuju kartu u jednom pravcu. Sve veći broj kuća i domova ostaju zaključani, kao na primjer u Unsko-sanskom kantonu. Oni koji nisu uspjeli otići žale što im se nije ukazala takva prilika.
Masovni odlasci nadležne ne zabrinjavaju – oni ovom pitanju ne posvećuju gotovo nikakvu pažnju.
Zbog novih padavina jutros se sporije saobraća na većini puteva u BiH.
Posebno izdvajamo dionice koje prolaze preko planinskih prevoja u centralnim, sjevernim, zapadnim i sjeverozapadnim krajevima. Na putnim pravcima: Bugojno-Kupres, Travnik-Donji Vakuf, Bihać-Bosanski Petrovac i Bihać-Izačić, obavezna je upotreba lanaca za teretna motorna vozila.
Pažnju skrećemo i na putne pravce: Sarajevo-Konjic, Sarajevo-Tuzla, Mokro-Rogatica, Sokolac-Vlasenica, Trnovo-Foča, Tuzla-Bijeljina, Glamoč-Mrkonjić Grad, Bugojno-Novi Travnik i Bugojno-Prozor.
Ekipe putnih službi su na terenu i interveniraju na svim mjestima gdje je to neophodno, tako da su svi putevi prohodni. Na putevima u južnim krajevima naše zemlje, kolovoz je pretežno mokar.
Zbog niskih temperatura upozoravamo i na moguću poledicu. Pojačan oprez savjetujemo na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima. Na dionicama koje prolaze kroz usjeke učestali su odroni zemlje ili kamenja na kolovoz.
Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme.
Zbog aktivnog klizišta na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Lepenica na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj se u desnoj cijevi tunela Igman i na mjestu radova odvija preticajnom trakom. Molimo vozače da na ovoj dionici autoputa voze opreznije i smanjenom brzinom.
Aktivna su klizišta i na magistralnom putu M-16 Banja Luka-Crna Rijeka (na lokalitetu Gornji Šeher), kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača. Na ovim dionicama izmijenjen je režim saobraćanja.
Umjesto da se krene u realizaciju druge faze izgradnje operacionih sala Kantonalne bolnice u Bihaću, epilog ove priče, čini se, tražiće se sudskim putem. Iako je trebala biti već završena, početak radova prve faze čeka se već dvije godine zbog sredstava koje je trebao, a nije, obezbijediti Grad Bihać. Direktor Kantonalne bolnice tvrdi da je slučaj već predat Tužilaštvu, ministar zdravstva smatra da je riječ o ličnim interesima pojedinaca,
dok stav gradonačelnika nismo dobili jer je, prema izjavi portparola, danas odsutan.
Projekat obnove tri od nekadašnje četiri operacione sale Kantonalne bolnice u Bihaću trebao se prema ugovoru odvijati u dvije faze , gdje bi prva faza koštala 415.000, a druga milion maraka. Nosilac projekta prve faze obnove je Uprava grada Bihaća, koja je odredila izvođača i nadzor radova. Na računu Grada, za ovu svrhu, a prema izjavama čelnika, bilo je preko 460.000 KM. Od tada do danas prošlo je više od dvije godine i ništa od planiranog nije realizirano.
Vlada USK već je obezbijedila milion maraka za drugu fazu radova i ova sredstva nalaze se na računu Kantonalne bolnice. Potpisan je i drugi ugovor s izvođačem radova, a da bi se s njima krenulo neophodno
je da Grad Bihać izvrši prvobitne obaveze.
Zašto nije došlo do realizacije prve faze obnove operacionih sala, kada su sredstva postojala, nismo uspjeli saznati jer je gradonačelnik Šuhret Fazlić, kako nam je kazano, danas bio odsutan. Podsjetimo, požar u Kantonalnoj bolnici buknuo je u noći, 25. na 26. juli 2013. godine, kada je stradala većina najznačajnijih odjela. Procjena štete vršena je na osnovu izgorenog, ali je veću štetu uzrokovao naknadni val kiša. Do sada je u obnovu bolnice utrošeno oko tri miliona maraka, a za njeno vraćanje u prvobitno stanje potrebno je mnogo više sredstva. Bez operacione sale bolnica je desetkovana, 300.000 građana USK nema kvalitetnu zdravstvenu uslugu te se, zbog neuslovnosti, za sofisticiranije zahvate šalju u stotinama kilometara udaljeno Sarajevo i Tuzlu, piše rtvusk.ba
Nepovoljni vremenski uslovi ovih dana u gradu Bihaću odrazili su se i na redovan odvoz smeća. Prilaz kontejnerima u velikoj mjeri otežavaju i nepropisno parkirani automobili i velika količina snijega koja se nalazi oko kontejnera. Naročito je to prisutno u uskim ulicama koje su slabo očišćene, tako da tu odvoz smeća ide otežano.
U JKP ,,Komrad“ su nam kazali da su najkritičnija mjesta za odvoz smeća Ozimice I, Ozimice II i Krupska ulica.Također dodaju da su sve ekipe na terenu te da se odvoz smeća vrši na svim mjestima gdje kamioni mogu prići kontejnerima
Danas smo uputili svoja vozila i posade i mislim da ćemo uspjeti pokupiti ono što na glavnim pravcima
građani budu iznijeli od svog otpada. Kada je u pitanju grad, mi smo uspjeli da izvršimo pražnjenje posuda odnosno kontejnera od 1100 ], također u otežanim uslovima”, istakao je Mehura Selimović, tehnički direktor u JKP ,,Komrad“ Bihać.
Najveći problem predstavljaju parkirani automobili ispred stambenih zgrada, zbog kojih radnici ne mogu prići kontejnerima. Iz JKP ,,Komrad“ apeluju na građane da im pomognu prilikom prilaza kontejnerima kao i za strpljenje, piše rtvusk.ba
Ovogodišnje potrebe drvoprerađivača u Unsko-sanskom kantonu za sirovinom veće su dva i po puta od količine koju preduzeće “Unsko-sanske šume” može da im isporuči na osnovu njihovog godišnjeg plana proizvodnje.
Prema riječima Harisa Mešića, direktora ovog preduzeća, koje gazduje cjelokupnim šumskim fondom na području USK, radi se o problemu koji se ponavlja iz godine u godinu.
“Mora se znati kako smo ograničeni planovima gospodarenja šumama i ne možemo sjeći više nego što je dozvoljeno. Nažalost, moram reći da će, kada su u pitanju trupci, količine koje ćemo isporučiti drvoprerađivačima biti manje nego u prošloj godini”, istakao je Mešić.
Prema njegovim riječima, “Unsko-sanske šume” su svojim planom za ovu godinu predvidjele eksploataciju i isporuku 50.000 kubika drveta, a ukupne potrebe ovdašnjih drvoprerađivača iznose oko 125.000 kubika. Kako bi se stimulisala drvoprerađivačka industrija u USK, ove godine će se drvni sortimenti dijeliti po kriterijumima koji protežiraju preduzeća koja se bave finalnom i polufinalnom proizvodnjom. Međutim, kako kaže sekretar Privredne komore USK Nihad Šušnjar, takvih preduzeća je u ovome kantonu svega nekolicina.
“Ogromna većina drvoprerađivača tokom proteklih godina opredijelila se za primarnu preradu drveta. U najvećem broju slučajeva radi se o pilanama koje režu drvo u daske i potom ih prodaju na domaćem i stranom tržištu”, kaže Šušnjar.
Nedostatak proizvodnih pogona koji se bave finalnom proizvodnjom drveta on objašnjava velikom potražnjom, te visokom cijenom sirovina i poluproizvoda na domaćem i inostranom tržištu.
Asistent u predškolskoj nastavi – zanimanje je koje je predviđeno u sklopu inkluzije djece s posebnim potrebama. Na papiru je sve riješeno, ali u realnosti – žrtva nepoštivanja zakona i propisa je djevojčica koja boluje od cerebralne paralize. Iman se ne može družiti s djecom u vrtiću, jer potrebna joj je pomoć asistenta, za kojeg nema novca.
Iman Dizdarević, četverogodišnjakinja iz cazinskog naselja Šturlić, žrtva je neozbiljnosti političara koji vode Unsko-sanski kanton. Budžet kantona još nije usvojen, a od toga ovisi angažovanje asistenta za Iman u vrtiću „Husnija Omanović“ u Cazinu, koji bi radio na njenoj socijalizaciji i razvoju u vrtiću. Njeni roditelji ne traže novac, traže samo da vlasti ispoštuju ono što zakoni predviđaju.
“Tražim samo jedno od onih koji su nadležni – da dijete smjeste tamo gdje je zakon propisao i daju mu ono što zakon nalaže”, kaže Imanin otac Ismet Dizdarević.
Roditelji su za Iman uradili sve što je u njihovoj moći, ali Iman je sada potrebno društvo ostale djece, kako njen psihički i socijalni razvoj ne bi bio zanemaren.
“Za tu namjenu je dosad procijenjeno i predviđeno da bi trebalo angažovati 64 asistenta”, navodi Adnan Kreso, predstavnik Ministartsva obrazovanja USK-a.
“Isti odgovor, nije usvojen budžet. I prošle godine je bilo isto. Jednostavno, da čekamo“, kaže Imanina majka Vahida.
Izabrani skupštinari u Krajini na svoj konto dobiju i po 3.000 maraka, bilo da sjednica bude održana ili ne. Očigledno postoje manje bitni i više bitni. Gdje je Iman u tom rasporedu prioriteta?
U mjestu Vikići kod Bihaća već dugi niz godina održavaju se skokovi skijaša amatera iz Bihaća i okoline.
Tradicionalni Ski skokovi Vikići postali su prava sportsko-zabavna atrakcija u ovom mjestu i održavaju se još od 2003., a svake godine privlače sve veći broj posjetitelja.
Ovogodišnji tradicionalni amaterski skijaški skokovi u Vikićima, 16. po redu, održat će se 17. februara na lokaciji Ćakinovac u Čavniku.
Svi takmičari koji žele učestvovati ove godine i osjetiti pravi adrenalin, već se mogu prijaviti za učešće na ovom zimskom spektaklu.
Takmičenje će se održati u dvije kategorije:
– takmičari starosne dobi do 15 godina
– takmičari starosne dobi preko 15 godina
Za više informacija možete zvati na telefon broj: +387 6203 9892
Smijeh i dobra zabava ni ove godine zasigurno neće izostati!
Kako portal KRAJINA.BA saznaje, radilo se drogi koja je prije nekoliko dana ušla u Bosnu i to preko Crne Gore , koja je cijelo vrijeme praćena od strane istražitelja FUP-a.
Prije samog početka ove akcije, pripadnici FUP-a su uhapsili Adnana Kurtovića i Amira Mulalića iz Bosanske Krupe koji su u trenutku hapšenja kod sebe imali 1 kg iste droge koja je kasnije pronađena i kod Muharema Temaja.
Nedugo zatim, kako tvrdi naš izovor, preostale 2 kg droge je pronađeno kod Jasmine Hota, Temajeve djevojke.
Policijskoj stanici obratio se D.Z.rođen 1999.godine, koji je prijavio svog brata D.E.rođen 1998.godine, da je zapalio stambeni objekt u kojem prijavitelj stanuje.
Na lice mjesta upućena je GVJ koji su lokalizirali požar.
Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela “Paljevina“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić izjavio je u intrevjuu za Fokus.ba da su Krajina i Bihać poslije rata zaboravljeni, ostavljeni, izdani, te da se ne tretiraju kao dio države BiH.
“Čak ni vremenska prognoza nije ista za Krajinu kao za ostatak države”, kazao je Fazlić.
Naš sagovornik je jedan od rijetkih političara koji je sebi smanjio platu po dolasku na funkciju 2016. godine.
“Moja plata trebala je biti 4.500 KM i sada je smanjena i iznosi 2.500 KM i ona je i dalje dobra plata u odnosu kako drugi ljudi u BiH rade i zarađuju. Izračunao sam da je to za četiri godine 100.00 KM i da je to jedan stan u Sarajevu i onda neki kažu da je to populizam. Nemam ništa protiv da se to tako nazove i ovim putem pozivam 100 političara u BiH da budu populisti i smanje sebi platu i da po tom osnovu uštedimo 10 miliona KM”, naveo je Fazlić.
On je govorio i o postignutim rezultatima i planovima Gradske uprave Bihaća, potrebi izgradnje cestovne infrastrukture i aerodroma u Krajini, te mogućnostima ujedinjenja ljevice u BiH.
Kako biste ocijenili proteklu 2017. godinu. Šta je urađeno dobro, šta je moglo bolje?
Cijelu proteklu godinu smo pospremali stvari u Gradskoj upravi gdje je situacija bila prilično zapuštena. Tu prije svega mislim na tzv. KfW projekat kojeg smo uspješno okončali i ostalo je još par sporednih saobraćajnica koje ćemo asfaltirati. Znamo kako je grad izgledao prošlog ljeta onako raskopan i mi smo morali obezbijediti dodatna sredstva u visini skoro dva miliona KM, što je neplanirani teret koji je pao na pleća Grada samo zbog nečijeg nemara.
Mi smo krajem 2016. godine konstatovali pri usvajanju budžeta dug koji je iznosio oko 50 miliona KM i glavni prioritet bio je stabilizacija budžeta. Uspjeli smo ga stabilizirati u pogledu plaćanja nekih obaveza poput plata koje sada idu svaki mjesec uposlenicima, što nije bio slučaj ranije. Vratili smo oko šest miliona KM dugova, od čega preko dva miliona KM kredita čiji je grejs period čekao mene, a koji ističe tek 2027. godine, dva miliona KM vratili smo dobavljačima i skoro dva miliona KM namjenskih sredstava koja su bila nenamjenski potrošena. Zapravo cijela godina prošla je u pritisku od strane onih kojima smo dužni i morali smo dobro voditi računa o svakoj marki, a morat ćemo i u buduće.
Mislim da sam uspio primijeniti pristup prema budžetu i da ljudi shvataju da su to javna sredstva prema kojima moramo biti odgovorni. Moramo biti daleko odgovorniji prema javnim sredstvima i stvorio sam novi pristup da se štedi i racionalno troše sredstva i u tom smislu ove godine planirali smo jedan realan budžet i spriječili stvaranje deficita iako se nalazimo u izbornoj godini.
Otvorio sam upravu prema građanima, kako bi smo im javno i transparentno pokazali šta radimo, ali i da čujemo kritike, primjedbe na rad svih uposlenika Gradske uprave Bihać kako bi stvorili pozitivan pritisak. Počeli smo sa semafotom budžetske potrošnje, Danima otvorenih vrata, kampanjom „Žali se“, te uz besplatni Viber, zaista smo omogućili građanima da poboljšaju rad svakog uposlenika Grada Bihaća a to u konačnici znači bolja i efikasnija javna uprava.
Također, uredili smo i Odluku o finansiranju troškova prevoza učenika srednjih škola u gradu Bihaću za 2017. godinu. Ovom odlukom regulisali smo način i kriterij plaćanja prevoza učenika srednjih škola, te uveli reda u ovu oblast, ali i pravičnost i transparentnost.
Gradsko vijeće je usvojilo je i Odluke o ograničavanju plaća direktora javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Grad Bihać. Uz moju odluku o smanjenju plate ovo je jasna poruka građanima da smo odlučni da odgovorno i transparentno radimo i trošimo sredstva građana, te da prilagodimo primanja uslovima i vremenu u kojem živimo. Da li se moglo uraditi više i bolje to je na građanima da procijene i daju svoj konačni sud, ali sam lično zadovoljan urađenim u 2017. godinu uzme li se u obzir stanje koje sam zatekao.
Možete li iznijeti neke od najvažnijih planova za ovu godinu?
Nakon stabilizacije budžeta u prošloj godini mi smo i ove godine donijeli budžet koji je realno ostvariti, nismo gledali što je izborna godina. Tako smo kroz program rada Zavoda za prostorno uređenje planirali neke manje infrastrukturne projekte po mjesnim zajednicama, a posebno izdvajam projekt rekonstrukcije javne rasvjete rasvjete koja će donijeti značajne uštede i bolju rasvjetu gradu.
Radit ćemo koliko se može a da ne stvaramo obaveze koje ne možemo platiti i ne povećavamo dug prema izvođačima ili dobavljačima. Nama je glavni prioritet stabilizacija budžeta i uravnoteženje budžeta uz smanjenje potrošnje i povećanje prihoda i to nije nikad završena borba. Također, prioritet je i efikasnija javna uprava koja će biti maksimalno na usluzi građanima.
Nastaviti ćemo i sa aktivnostima koji za cilj imaju stvaranje uslove za brži razvoj grada i mi smo pokazali da imamo potencijala za razvoj u oblasti stanogradnje i privrede, a u zadnjih par godina i u oblasti turizma. U prilog tome ide i naša namjera da formiramo Turističku zajednicu grada Bihaća i dodatno osnažimo ovu oblast koja iz godine u godinu bilježi rast i uspon.
Također smo na posljednjoj sjednici GV Bihać usvojili Prijedlog Odluke o izmjeni i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu. Mi smo željeli izmjenama ove odluke pomoći svim investitorima koji žele u našem gradu investirati svoj novac. Ovo je nastavak naše kampanje podrške investitorima, jer smo nakon smanjenje naknada za tehnički prijem objekata, izmjena Odluke o građevinskom zemljištu, pripremili i odluku o smanjenju komunalnih naknada u dijelu koji se odnosi na investitore. Na nama je da osmislimo svi zajedno kako naše potencijale staviti u funkciju jer je to jedini način da grad Bihać i cijeli Unsko-sanski kanton dobiju jači i novi zamah u razvoju.
Vlada FBiH najavila je za ovu godinu ulaganja u cestovnu infrastrukturu i aerodrom na području Krajine. Koliko je realno da budu obezbjeđena finansijska sredstva u ovu svrhu?
Ono što je realno jeste da je Vlada FBiH u 2017. godini izdvojila 4 miliona KM za izgradnju aerodroma Bihać uz 2,5 miliona KM planiranih u 2018. godini i ovo je projekt koji se za sad finansira isključivo sredstvima Vlade FBiH i u ime Grada Bihać zahvaljujem premijeru Novaliću i našem ministru Šemsudinu Dediću na podršci.
Izgradnja aerodroma u Bihaću, doprinijela bi razvoju poslovnog okruženja ali i većoj posjećenosti potencijalnih i već afirmisanih turističkih lokaliteta u okruženju (Nacionalni park Una, Plitvička jezera i slično).
Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150.000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori koje uglavnom svake godine, najmanje jednom dolaze u gradove i naselja Unsko-sanskog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja.
S druge strane, obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prijevozu. Evidentno je da interes turističkih tržišta za posjetom području NP „Una“ i boravkom u ovom dijelu BiH je u porastu, gdje u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku Una.
Kada je u pitanju cestovna povezanost i projekti koji bi se trebali realizirati ove godine, tu izdvajam izgradnju treće trake na putu Gorjevac-Dubovsko, devijaciju puta 5. korpusa na ulazu u grad i izgradnju kružnog toka na Kamenici. Ovo su projekti Cesta FBiH koji će se realizirati, ali naravno ostaje nada da će se izgradnjom brze ceste u dolini Lašve ubrzati cestovna povezanost USK-a i ostatka države.
Je li Krajina pa time i Bihać bila zapostavljena u proteklim decenijama poslije rata i zašto?
Krajina i Bihać su poslije rata zaboravljeni, ostavljeni, izdani, ne tretiraju se kao dio države BiH, pa čak i vremenska prognoza nije ista za Krajinu kao za ostatak države. Koji god segment analiziramo vidi se da smo zapostavljeni i mi se tako i osjećamo svih ovih poslijeratnih godina. Centralna vlast često nema senzibilitet za neke specifičnosti ovog kraja i tu prije svega mislim da činjenice da smo odvojeni od ostatka FBiH, da imamo dugu granicu sa RS-om i Republikom Hrvatskom.
U državi nije uređen sistem ravnomjernog regionalnog razvoja i mi nažalost, funkcionišemo kao partijska država i sredstva se raspoređuju po partijskoj pripadnosti i jaranskim linijama, a nikako kroz institucije. I to je Krajinu dovelo u položaj u kojem se nalazi danas i s kojim nismo zadovoljni.
Kakvo je trenutno stanje u budžetu Grada? Po kojim stavkama su u proteklim godinama nastajali problemi?
Mi Budžet održavamo likvidnim i funkcionišemo stabilno i pored zatečenih dugova. Budžet se može konsoldovati na dva načina, da se više zaradi i da se manje troši. Pokrenuli smo određene projekte koji će stvoriti mogućnost prodaje ili iznajmljivanja parcela u vlasništvu grada Bihaća slijedeće godine , a stvaramo i preduslove povećanja izgradnje izradom prostorno-planske dokumentacije.
S druge strane mi smo prošle godine po osnovu prihoda od PDV-a u budžetu imali skoro 500.000 KM manje prihoda i to je, između ostalog, rezultat popisa stanovništva koji je pokazao da Bihać ima manje stanovnika nego recimo Cazin.
Meni često prebacuju na štednji i neke primjedbe ne stoje jer mi u Gradskoj upravi maksimalno želimo štediti na pojedinim troškovima poput goriva, dnevnica, struje, vode, kancelarijskog materijala, na troškovima pošte i mnogim drugim troškovima javne administracije. Mi smo to i smanjili u odnosu na prijašnje godine, ustvari mi moramo trošiti onoliko koliko imamo, a ne trošiti kao ranijih godina kada se trošilo više nego što su prihodi dozvoljavali. Prijašnjih godina praksa je bila izvođenja infrastrukturnih projekata iz političkih razloga i kupovanja glasova pa smo svake izborne godine imali nova zaduživanja i do četiri-pet miliona KM i zato smo došli dokle smo i došli sad. Mi smo ove godine usvojili budžet koji je realan i koji se može izvršiti i to je preduslov da u narednim godinama možemo realizirati infrastrukturne projekte.
Jedan ste od rijetkih političara koji je sebi smanjio platu po dolasku na funkciju. Očekujete li nakon općih izbora ove godine neke nove političke snage spremne razmišljati na taj način i učiniti isto?
Ja sam svoju platu smanjio kako bi ukazao kako je teško stanje u državi i da bi političari trebali odgovorniji i krenuti od sebe i prestati demagogijom prikupljati političke poene, već konkretnim potezima pokazati da razumije stanje u državi.
Moja plata trebala je biti 4.500 KM i sada je smanjena i iznosi 2.500 KM i ona je i dalje dobra plata u odnosu kako drugi ljudi u BiH rade i zarađuju. Izračunao sam da je to za četiri godine 100.00 KM i da je to jedan stan u Sarajevu i onda neki kažu da je to populizam. Nemam ništa protiv da se to tako nazove i ovim putem pozivam 100 političara u BiH da budu populisti i smanje sebi platu i da po tom osnovu uštedimo 10 miliona KM.
Smatram da se u javnom životu i politici treba promijeniti paradigma i pokušavam da vlastitim primjerom pokažem kako se može odgovorno raditi.
Šta može ljevica u narednom periodu i može li se očekivati njeno ujedinjenje?
Nisam siguran da li u BiH u ideološkom smislu postoji ljevica jer se ona u našoj zemlji po tom osnovu nije definisala. Međutim, ako je definišemo kroz stranke kao što su SDP, DF, Građanski savez i Naša stranka mislim da koncept koji se ne zasniva na etnicitetu i nacionalnim političkim strankama svakako ima prednost ali da ga treba predefinisati jer ovakav kakav postoji danas svakako nije funkcionalan i ne ulijeva povjerenje.
Ako se stranke ljevice postave na način da razmišljaju kroz prizmu demokratije i građanske demokratije, a ne kroz prizmu etničke pripadnosti onda možemo očekivati ujedinjenje i bolju poziciju ljevice u političkom životu BiH, ali mislim da je to daleko ispred nas.
