Globalna kampanja „Jedna milijarda ustaje – One Billion Rising” protiv nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama nastavila se i ove godine na gradskom trgu u Bihaću. I ove godine promociju kampanje organizirala je organizacija „Glas Žene“ uz podršku aktivistica za ženska prava, KUD Krajina i Gradske uprave Bihaća.
Na gradskom trgu u Bihaću plesalo se uz poruke „ Loše sankcije dovode do novog nasilja“, „Udaljite nasilnika iz kuće, a ne nas žrtve“, „Zbog nepovjerenja u institucije šutim i trpim nasilje“ i „ Korpucija u institucijama doprinosi da nasilnici ostaju nekažnjeni“. I ove godine podršku akciji Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kazavši da svi građani trebaju podržati svaku akciju i kampanju koja ukazuje na problem nasilja nad ženama.
Kako je istakla Enisa Raković, predsjednica organizacije Glas žene, „One Billion Rising” je inicijativa koju je pokrenuo aktivistički pokret V-day, predvođen aktivistkinjom Evom Ensler, kao poziv na akciju i odgovor na užasavajuću statistiku po kojoj je svaka treća žena u svijetu pretučena ili silovana.
„Procjenjuje se da jedna milijarda žena, djevojaka i djevojčica u svijetu trpi nasilje.Širom svijeta, milijarda muškarca i žena će plesnom revolucijom skrenuti će pažnju, a dio toga bili su Bišćani koji su se odazvali i skrenuli pažnju na ovaj gorući problem„- kazala je Raković.
Federalni ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, zajedno sa Hadisom Jusićem i gradskim vijećnikom Mustafom Zulićem razgovarao je danas sa bihaćkim gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem o projektima koji će se realizirati na području grada Bihaća zahvaljujući sredstvima sa viših nivoa vlasti.
Na sastanku je istaknuta spremnost gradskih, kantonalnih i federalnih vlasti da zajednički implementiraju sve projekte koji se planiraju realizirati u 2018. godini. Tu se prvenstveno misli na završetak izgradnje sportske dvorane u Orašcu zahvaljujući osiguranih 150.000 KM od strane Vlade F BiH, infrastrukturne projekte koje planiraju realizirati JP Ceste F BiH ( Brekovački most, treća traka na potezu Dubovsko-Ripač, pješačka staza u Kostelima, kružni tok Kamenica ) i Direkcija cesta USK-a ( sanacija klizišta na putu u Vrsti 180.000 KM i nastavak asfaltiranja puta Kulen Vakuf-Martin Brod 750.000 KM ).
„Samo zajednički i bez bilo kakavih političkih i svjetonazorskih podjela, možemo osigurati mjesto Bihaću koje mu i pripada kao centru USK-a. Stoga će svako u svom domenu osigurati maksimum napora da svaki dobar projekat koji se treba realizirati u Bihaću podrži u njegovoj realizaciji. To je dobitna kombinacija za naš grad „-kazali su učesnici današnjeg sastanka.
Gradonačelnik Fazlić zahvalio je federalnom ministru Dediću na podršci koju grad Bihać ima od strane Vlade F BiH, naglasivši pri tom podršku Vlade F BiH u realizaciji projekta izgradnje sistema za odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda ( KfW projekt) i izgradnju aerodroma u Golubiću.
Iz Bosne i Hercegovine lani je otišlo čak 350 ljekara! Podatak je to Saveza strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH.
Komentirajući najnovije podatke, dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH, konstatira da je broj ljekara koji su prošle godine sreću potražili van granica naše države veći nego 2016., kada ih je otišlo 297.
Traže diplome
Pritom, objašnjava da je stvarni broj ljekara koji su otišli daleko veći, jer, kako kaže,zvanične podatke imaju samo za one koji dođu i traže od njih ispisnicu.
– S druge strane, dosta je i onih koji se odmah poslije školovanja odlučuju na ovakav potez, dakle nisu bili naši članovi. To znam od dekana Medicinskog fakulteta u Sarajevu, koji su mi ispričali da od 120 njihovih diplomanata, koliko ih približno bude godišnje, trećina uplati 15 maraka da im se diplome ranije odštampaju. Navode da im trebaju jer imaju već poslovne ponude u inostranstvu. Mogu birati šta će raditi – priča dr. Drljević.
Strahuje da nas uskoro neće imati ko liječiti, jer, kako kaže, u našoj zemlji već nedostaje anesteziologa, ali i patologa, radiologa, hirurga.
– Nije samo ovaj kadar deficitaran. Za nekoliko godina, kada se pogleda demografska slika naših uposlenih, uskoro ćemo imati veliki problem da nađemo pedijatra ili fizijatra. Jer, životni prosjek ljudi koji sada rade je 57 – kaže dr. Drljević.
Ističe i da se mjesečna primanja ljekara u našoj zemlji uveliko razlikuju od plaća koje im se nude van granica BiH.
Socijalni status
Tako, naprimjer, hirurg u našoj zemlji za svoj rad mjesečno je do potpisivanja Kolektivnog ugovora imao 1.350 KM. U Njemačkoj isti taj ljekar za isti posao zaradi od 10.000 do 50.000 eura, dok u Saudijskoj Arabiji, kako priča Drljević, hirurg, što je i on, mjesečno dobije njegovu godišnju plaću!
– Naši ljekari ne odlaze samo zbog plaća i zbog toga što je njihov socijalni status najgori, tu je niz razloga. Nemaju mogućnost edukacije, napretka, a o zaštiti na poslu da i ne govorim – kaže Drljević.
Ispod evropskog standarda
Da je došlo do usijanja, pokazuju i podaci da je standard Evropske unije 362 ljekara na 100.000 stanovnika. U BiH je ta situacija dosta gora, jer nam nedostaje čak 3.000 ljekara, kaže Drljević.
– BiH ima 16 ljekara na 10.000 stanovnika, odnosno 160 na 100.000 stanovnika, što je dosta manje nego što to predviđaju standardi – kaže Drljević.
U Zenici i Bihaću ljekara nema na birou
– Trenutno u Zenici i Bihaću nema ljekara na birou. U drugim gradovima, posebno u Sarajevu, ima. Zato ne čudi što nam cijele grupe ljekara odlaze u Njemačku i Austriju. Problem je što je u toj nepreglednoj koloni najviše specijalizanata, tog najboljeg podmlatka, koji su nam budućnost – navodi Drljević.
Kantonalna bolnica u Bihaću okončala je sve potrebne procedure u vezi s kreditnim zaduženjem u iznosu od 13 miliona maraka i još je preostalo da cjelokupni aranžman potvrde Vlada i Skupština USK, potvrdio je direktor ove zdravstvene ustanove Smail Dervišević.
“Obavili smo proceduru javnog natječaja, odabrali banku i pripremili ugovor. Znači, sve je urađeno u rekordno kratkom roku i sada je potrebno da se o tome odredi naš osnivač, kojem smo uputili svu dokumentaciju”, kaže Dervišević.
On se nada kako će se to desiti u što kraćem roku, budući da svaki dan čekanja stvara nove finansijske obaveze ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Podsjetio je na nedavne probleme, kada su dobavljači, kojima se duguju značajna sredstva, obustavili isporuku anestetika, što je onemogućilo da se u bolnici izvode operativni zahvati.
Podsjećamo da je krajem protekle godine Skupština USK dala saglasnost za zaduženje Kantonalnoj bolnici u Bihaću.
Namjena kredita je da se, vraćanjem ranijih dugovanja, obezbijedi nesmetan rad i finansijska likvidnost ove zdravstvene ustanove. Ukupna zaduženja dostigla su cifru od 14 miliona maraka, od čega su dugovi prema dobavljačima oko osam miliona, dok ostatak otpada na ranije pozajmice, zaduženja, sudske takse i druge troškove.
Bolnica će se zadužiti, a garant kredita biće Zavod zdravstvenog osiguranja USK kroz svoje redovne mjesečne tranše koje bi bile uvećane za 123.000 maraka, koliko će iznositi jedna mjesečna rata na ovaj iznos kredita, rok otplate iznosiće 12 godina, a procijenjena kamatna stopa je 6,5 posto.
Predsjednici skupština kantona u Federaciji BiH sastali su se danas na Bjelašnici gdje su razgovarali o gorućim problemima koji ih tište, a u vrhu prioriteta su zakoni o turizmu i boravišnoj taksi.
Predsjedavajuća Skupštine KS Ana Babić kazala je kako bi usvajanje ovih zakona mnogo značilo za uređenje oblasti turizma i za rad turističkih zajednica svih kantona, jer u mnogim se ove organizacije muče da opstanu. U okviru toga spomenula je i stanje ZOI’84, kazavši kako je to goruća tema u KS te da će ovih dana biti donesen zaključak o promjeni nadzornih odbora, skupštine i direktora ovog preduzeća.
Kada je riječ o Unsko-sanskom kantonu, predsjedavajući Skupštine USK Nijaz Husić rekao je kako su donijeli vlastiti propis za oblast turizma jer su imali ogromne gubitke, iako bilježe rast broja turista kontinuirano.
“USK je prošle godine bio preplavljen turistima. Mi svake godine povećavamo hotelske kapacitete, a radnici turističke zajednice nisu dobili platu 12 mjeseci jer ništa ne ubiremo od turističke takse zbog čekanja da Parlament FBiH donese zakon”, rekao je Husić.
Srednjobosanski kanton, koji ima izuzetno razvijen zimski turizam zbog planine Vlašić koja je regionalno popularna, usvojit će vlastite propise o oblasti turizma do sredine ove godine. I njihova turistička zajednica se muči da bi opstala i radila.
Jasmin Duvnjak iz Zeničko-dobojskog kantona kazao je kako na današnjem sastanku nije postignuta saglasnost kada je riječ o nacrtu zakona u kojem je predviđena raspodjela prihoda za oblast turizma, navodeći kako im je neprihvatljivo da 10 posto ide za FBiH, 10 posto za kantone, a 80 posto za lokalne zajednice. On i njegov kolega iz HNK Šerif Špago smatraju da se sredstva trebaju prebacivati na resorna kantonalna ministarstva.
“Ne mogu se lokalnoj zajednici davati tolika sredstva jer ćemo doći u situaciju da one zajednice koje nemaju razvijene turističke kapacitete neće moći ni da razvijaju turizam jer neće imati sredstva. Turisti traže veći broj destinacija u BiH pa i regionalno uvezivanje i mi na to moramo odgovoriti”, rekao je Špago.
Predsjednici skupština kantona FBiH razgovarali su danas i o borbi protiv korupcije, ali i njihovoj ulozi u evropskim integracijama. Istakli su kako su na vrijeme ispunili svoje obaveze popunjavanja Upitnika EK, ali da će morati raditi na formiranju tijela koja će se baviti ovim pitanjima te da će morati uskladiti veliki broj zakonskih akata.
Na konferenciji za novinare predstavnici ZDK i USK dotakli su se i izmjena i dopuna zakona o raspodjeli javnih prihoda kazavši kako nisu zadovoljni trenutnim stanjem, jer privilegovani kantoni, među kojima su KS, Kanton 10, BPK i Posavski kanton, imaju mnogo veća primanja.
“Treba proširiti parametre i na privrednu aktivnost jer se sada koriste samo broj stanovnika, površina teritorije i broj učenika u osnovnim i srednjim školama. Bitno je napomenuti da KS ima privilegovani koeficijent koji iznosi skoro dva. Smatramo da je ZDK industrijski najjači među kantonima ili regijama u BiH, jer imamo pokrivenost uvoza izvozom, skoro svaka općina ima razvijenu industriju i doprinosi porastu BDP-a. Mi privrednom aktivnošću popravljamo ekonomske parametre države, a to nam se ne vraća”, rekao je Duvnjak dodavši kako njihov budžet iznosi 319 miliona KM, što je za skoro 100 miliona KM manje od budžeta KS.
“Kod nas u skupštini nijedan zastupnik nije profesionalno na toj poziciji i plaćaju se na nivou paušala od 740 KM. Ne očekujemo da će se bilo šta dogoditi preko noći i ne želimo ugroziti korisnike budžeta drugih kantona, ali želimo više socijalne pravde u raspodjeli javnih prihoda”, naglasio je.
Husić je kazao kako je USK napravio vlastitu računicu po postojećim parametrima i da su utvrdili da su oštećeni za 12 miliona KM.
“Mi nemamo dječiji doplatak, a da ne pričam o silnim dugovanjima za socijalna davanja. Na kraju prošle godine nismo mogli svim budžetskim uposlenicima isplatiti plate, jer je neko odlučio da je novac potrebniji za druge svrhe u drugom kantonu. Raspodjela mora biti pravedna i tražimo ono što unesemo u budžet da nam se vrati”, poručio je Husić.
Današnjem sastanku nisu prisustvovali predsjedavajući skupština TK, BPK i Livanjskog kantona.
Iz BiH je u zadnje dvije godine otišlo više od 150.000 ljud. Ljudi odlaze iz ove zemlje jer ne vide perpsektivu. Prema posljednjem istraživanju, četiri od pet mladih u BiH želi da napusti svoju zemlju.
I bez zvaničnih podataka – jer njih ne nudi bh vlast, očigledno je da iz Bosne i Hercegovine odlazi sve više građana, ne samo mladih koji traže prvo zaposlenje. Zemlju napuštaju cijele porodice, što znači da kupuju kartu u jednom pravcu. Sve veći broj kuća i domova ostaju zaključani, kao na primjer u Unsko-sanskom kantonu. Oni koji nisu uspjeli otići žale što im se nije ukazala takva prilika.
Masovni odlasci nadležne ne zabrinjavaju – oni ovom pitanju ne posvećuju gotovo nikakvu pažnju.
Zbog novih padavina jutros se sporije saobraća na većini puteva u BiH.
Posebno izdvajamo dionice koje prolaze preko planinskih prevoja u centralnim, sjevernim, zapadnim i sjeverozapadnim krajevima. Na putnim pravcima: Bugojno-Kupres, Travnik-Donji Vakuf, Bihać-Bosanski Petrovac i Bihać-Izačić, obavezna je upotreba lanaca za teretna motorna vozila.
Pažnju skrećemo i na putne pravce: Sarajevo-Konjic, Sarajevo-Tuzla, Mokro-Rogatica, Sokolac-Vlasenica, Trnovo-Foča, Tuzla-Bijeljina, Glamoč-Mrkonjić Grad, Bugojno-Novi Travnik i Bugojno-Prozor.
Ekipe putnih službi su na terenu i interveniraju na svim mjestima gdje je to neophodno, tako da su svi putevi prohodni. Na putevima u južnim krajevima naše zemlje, kolovoz je pretežno mokar.
Zbog niskih temperatura upozoravamo i na moguću poledicu. Pojačan oprez savjetujemo na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima. Na dionicama koje prolaze kroz usjeke učestali su odroni zemlje ili kamenja na kolovoz.
Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme.
Zbog aktivnog klizišta na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Lepenica na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj se u desnoj cijevi tunela Igman i na mjestu radova odvija preticajnom trakom. Molimo vozače da na ovoj dionici autoputa voze opreznije i smanjenom brzinom.
Aktivna su klizišta i na magistralnom putu M-16 Banja Luka-Crna Rijeka (na lokalitetu Gornji Šeher), kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača. Na ovim dionicama izmijenjen je režim saobraćanja.
Umjesto da se krene u realizaciju druge faze izgradnje operacionih sala Kantonalne bolnice u Bihaću, epilog ove priče, čini se, tražiće se sudskim putem. Iako je trebala biti već završena, početak radova prve faze čeka se već dvije godine zbog sredstava koje je trebao, a nije, obezbijediti Grad Bihać. Direktor Kantonalne bolnice tvrdi da je slučaj već predat Tužilaštvu, ministar zdravstva smatra da je riječ o ličnim interesima pojedinaca,
dok stav gradonačelnika nismo dobili jer je, prema izjavi portparola, danas odsutan.
Projekat obnove tri od nekadašnje četiri operacione sale Kantonalne bolnice u Bihaću trebao se prema ugovoru odvijati u dvije faze , gdje bi prva faza koštala 415.000, a druga milion maraka. Nosilac projekta prve faze obnove je Uprava grada Bihaća, koja je odredila izvođača i nadzor radova. Na računu Grada, za ovu svrhu, a prema izjavama čelnika, bilo je preko 460.000 KM. Od tada do danas prošlo je više od dvije godine i ništa od planiranog nije realizirano.
Vlada USK već je obezbijedila milion maraka za drugu fazu radova i ova sredstva nalaze se na računu Kantonalne bolnice. Potpisan je i drugi ugovor s izvođačem radova, a da bi se s njima krenulo neophodno
je da Grad Bihać izvrši prvobitne obaveze.
Zašto nije došlo do realizacije prve faze obnove operacionih sala, kada su sredstva postojala, nismo uspjeli saznati jer je gradonačelnik Šuhret Fazlić, kako nam je kazano, danas bio odsutan. Podsjetimo, požar u Kantonalnoj bolnici buknuo je u noći, 25. na 26. juli 2013. godine, kada je stradala većina najznačajnijih odjela. Procjena štete vršena je na osnovu izgorenog, ali je veću štetu uzrokovao naknadni val kiša. Do sada je u obnovu bolnice utrošeno oko tri miliona maraka, a za njeno vraćanje u prvobitno stanje potrebno je mnogo više sredstva. Bez operacione sale bolnica je desetkovana, 300.000 građana USK nema kvalitetnu zdravstvenu uslugu te se, zbog neuslovnosti, za sofisticiranije zahvate šalju u stotinama kilometara udaljeno Sarajevo i Tuzlu, piše rtvusk.ba
Nepovoljni vremenski uslovi ovih dana u gradu Bihaću odrazili su se i na redovan odvoz smeća. Prilaz kontejnerima u velikoj mjeri otežavaju i nepropisno parkirani automobili i velika količina snijega koja se nalazi oko kontejnera. Naročito je to prisutno u uskim ulicama koje su slabo očišćene, tako da tu odvoz smeća ide otežano.
U JKP ,,Komrad“ su nam kazali da su najkritičnija mjesta za odvoz smeća Ozimice I, Ozimice II i Krupska ulica.Također dodaju da su sve ekipe na terenu te da se odvoz smeća vrši na svim mjestima gdje kamioni mogu prići kontejnerima
Danas smo uputili svoja vozila i posade i mislim da ćemo uspjeti pokupiti ono što na glavnim pravcima
građani budu iznijeli od svog otpada. Kada je u pitanju grad, mi smo uspjeli da izvršimo pražnjenje posuda odnosno kontejnera od 1100 ], također u otežanim uslovima”, istakao je Mehura Selimović, tehnički direktor u JKP ,,Komrad“ Bihać.
Najveći problem predstavljaju parkirani automobili ispred stambenih zgrada, zbog kojih radnici ne mogu prići kontejnerima. Iz JKP ,,Komrad“ apeluju na građane da im pomognu prilikom prilaza kontejnerima kao i za strpljenje, piše rtvusk.ba
Ovogodišnje potrebe drvoprerađivača u Unsko-sanskom kantonu za sirovinom veće su dva i po puta od količine koju preduzeće “Unsko-sanske šume” može da im isporuči na osnovu njihovog godišnjeg plana proizvodnje.
Prema riječima Harisa Mešića, direktora ovog preduzeća, koje gazduje cjelokupnim šumskim fondom na području USK, radi se o problemu koji se ponavlja iz godine u godinu.
“Mora se znati kako smo ograničeni planovima gospodarenja šumama i ne možemo sjeći više nego što je dozvoljeno. Nažalost, moram reći da će, kada su u pitanju trupci, količine koje ćemo isporučiti drvoprerađivačima biti manje nego u prošloj godini”, istakao je Mešić.
Prema njegovim riječima, “Unsko-sanske šume” su svojim planom za ovu godinu predvidjele eksploataciju i isporuku 50.000 kubika drveta, a ukupne potrebe ovdašnjih drvoprerađivača iznose oko 125.000 kubika. Kako bi se stimulisala drvoprerađivačka industrija u USK, ove godine će se drvni sortimenti dijeliti po kriterijumima koji protežiraju preduzeća koja se bave finalnom i polufinalnom proizvodnjom. Međutim, kako kaže sekretar Privredne komore USK Nihad Šušnjar, takvih preduzeća je u ovome kantonu svega nekolicina.
“Ogromna većina drvoprerađivača tokom proteklih godina opredijelila se za primarnu preradu drveta. U najvećem broju slučajeva radi se o pilanama koje režu drvo u daske i potom ih prodaju na domaćem i stranom tržištu”, kaže Šušnjar.
Nedostatak proizvodnih pogona koji se bave finalnom proizvodnjom drveta on objašnjava velikom potražnjom, te visokom cijenom sirovina i poluproizvoda na domaćem i inostranom tržištu.
