Husein Rošić, premijer Unsko – sanskog kantona otvoreno govori o problemu migranata na našim prostorima i odnosu države prema istom.

Pogledajte cijeli video prilog RTVUSK televizije.

Skupština USK poslala jasne političke stavove Sarajevu: Zabranjujemo novopridošlim migrantima tranzit preko USK i nalaže se njihovo vraćanje na polaznu tačku

Sa donesenim zaključcima poslana je poruka službenom Sarajevu, a jedan od zaključaka glasi:

Zabranjuje se novopridošlim migrantima tranzit preko Unsko-sanskog kantona i nalaže se niihovo vraćanje na polaznu tačku s ciljem spriječavanja stvaranja migrantskog geta na području USK, narušavanja javne bezbjednosti i remećenje načina života stanovnika USK, te otklanjanja prijetnje javnom zdravlju s potencijalnom epidemijom, kako je to definirano u međunarodnim zdravstvenim propisima svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uključujući i druge infektivne botesti ili zarazne parazitske bolesti koje su predmet odredaba o zaštiti koja se primjenjuje na državljane BiH.

U još donesenim zaključcima Skupština USK između ostalog traži: hitnu izgradnju privremenog prihvatnog centra, ograničenje novog ulaska migranata na područje Unsko-sanskog kantona i striktno pridržavanje Zakona o strancima u Bosni i Hercegovini.

Predlagač zaključaka i inicijative bio je zastupnik Željko Mirković iz Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

“Kanton mora krenuti sam rješavati problem, koji država ignorira. Naše je da vršimo konstantan pritisak na nadležne državne organe, u čiju sposobnost sada već svi opravdano sumnjamo. Moramo jednostavno učiniti i sve što je u našoj moći, pa i ono što nije, kako bismo i migrantima i građanima USK omogućili normalnije životne uvjete”, kazao je Mirković.

Zastupnici su naglasili neophodnost striktne primjene Zakona o strancima u BiH, jer bi se prema njihovim riječima, na taj način smanjio uopće i interes ilegalnih migranata za dolazak na područje Unsko-sanskog kantona, odnosno BiH.

Žene i djeca idu u hotel “Sedra”, brigu preuzima Evropska komisija

Migrantske porodice s područja Bihaća, prvenstveno žene i djeca, biće privremeno smještene u hotelu “Sedra”, između Bihaća i Cazina, a brigu o njima preuzeće Evropska komisija, dogovoreno je na sastanku premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića i gradonačelnika i načelnika opština s područja ovog kantona.

U utorak bi trebalo da bude zatvorena nedovršena zgrada Doma penzionera u centru Bihaća, a skoro 200 migranata nakratko će biti izmješteno na lokaciju Đačkog doma.

Prema Rošićevim riječima, dogovor je s vlasnikom “Sedre” da se popuni hotelski kapacitet od 400 soba.

“Takođe, zatvaramo Dom penzionera i tu više niko neće boraviti. Razmatramo i lokacijske mogućnosti gdje možemo formirati privremeni prihvatni centar. Mi to moramo, kada svoj posao ne rade oni koji treba”, rekao je premijer Unsko-sanskog kantona.

On je istakao da Kanton, lokalne zajednice i Crveni krst u Bihaću i Velikoj Kladuši još nisu dobili nijednu marku od BiH.

“Nismo dobili ni ono što je obećano za Crveni krst”, rekao je Rošić i dodao da su lokalne vlasti, ukoliko se ovakav ignorantski odnos vlasti BiH nastavi, spremne smjestiti migrante u autobuse i vratiti ih nazad.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić istakao je da su sukobi između domicilnog stanovništva i migranata neminovni i da je zbog toga neophodno situaciju hitno rješavati.

“Zato smo sada za bilo koje lokacijsko rješenje u nenaseljenom području Bihaća. Još malo ćemo tolerisati ovakvo stanje, a ako se ništa ne promijeni, zatvorićemo i zgradu Đačkog doma, pa kako nam bude”, rekao je Fazlić.

Na sastanku je potvrđeno da je šatorsko naselje u Polju kod Velike Kladuše skoro spremno za prijem migranata iz te opštine, ali da institucije BiH ni tu ne čine ništa, prenijeli su federalni mediji.

S obzirom na to da je Bihać odnedavno postao migrantski grad, Gradska uprava i turističke organizacije opravdano strahuju da će i turizam pretrpjeti štetu. Međutim, turista je bilo, najviše domaćih.

Posjetili smo stari grad Sokolac poviše istoimenog sela, koji je mjesna zajednica bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića.

Posljednjih godina, razvojem Nacionalnog parka Una i na tvrđavi Sokolac su vršeni istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi. Donedavno je bio i osvijetljen noću, stvarajući predivan prizor jer se vidi sa magistralne ceste M5 prilikom ulaska u Bihać. No, posljednjih nekoliko godina budžet Grada se prilično istrošio, te su uštede morale biti primijenjene, a naročito kod velikih troškova za rasvjetu tamo gdje ona nužno nije potrebna.

Najstarija povelja

Penjući se uskom stazom, a vraćajući se makadamskim putem, naišli smo na desetak turista. Trojica zadihanih Arapa pitala su nas na engleskom koliko još ima do gore. Fino smo ih uputili, no nismo bili nepristojni da ih pitamo da kojim slučajem i oni nisu migranti.

Naime, općepoznato je da u Bihaću ima mnogo i onih migranata koji nisu u kolektivnim centrima, nego iznajmljuju i plaćaju kirije. U početku smo se ponadali da će, dolaskom migranata, stanodavci iz straha da im se ne provaljuje u kuće, stanovnicima naše zemlje dati jeftinije kirije. Međutim, desilo se suprotno, u Bihaću sve poskupljuje, a naročito kirije koje Arapi bez pogovora masno plaćaju.

– Vaše planine su predivne, vazduh isto, priroda i zelenilo. Ali, nekako vam je sve drugo bijedno, kažu nam Arapi.

Da, ima i onih koji odavno kupuju nekretnine i zemlju, vrijednosti koje priznaju, ali je teško povjerovati da će to doprinijeti promjeni “bijedne” slike o kojoj govore.

Popevši se na kulu, rado se prihvatismo zadatka da im na engleski prevedemo osnovne istorijske informacije. Utvrda Sokolac u srednjovjekovnim dokumentima se spominje pod imenom Sokol. Najstarija povelja o Sokocu kao kraljevskom gradu, sa kastelanima Ivanom, zvanim Uza, i Grgurom Etenom datira iz 1395. godine. Kasnije, 1592. zabilježeno je da je pao pod osmansku vlast. Tlocrt utvrđenja je u obliku trougla. Grad ima dvije kule povezane oborom, kapi-kulu i glavnu kulu. Ispred zapadnog bedema se nalazio jarak. Svi bedemi su imali grudobrane i kuće prislonjene uz njih, od kojih su sačuvani samo tragovi u vidu priklesanih stijena. Iz perioda osmanske vlasti nema mnogo podataka o gradu s obzirom na to da je veći strateški značaj imala obližnja tvrđava Ripač, koja nije ovako dobro očuvana. Prema popisu izvršenom 1883. godine, u Sokocu su bila samo dva manja topa, a iz drugog, nedatiranog popisa, vidi se da je u gradu bilo svega 12 vojnika na službi.

Poznato je da je gradom upravljao ćehaja (niži činovnik), te da je bio u sastavu Bihaćke kapetanije. Napušten je poslije 1878. godine.

Arheološki nalazi

Prethistorijska gradina je zauzimala cijeli gornji plato, uključujući i mjesto na kojem je kasnije sagrađen grad Sokolac, a najstariji arheološki nalazi sa ovog lokaliteta potiču iz kasnog bronzanog doba, između IX i X stoljeća prije nove ere. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku kojom se historijsko područje – prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac u selu Sokocu, općina Bihać, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Samim tim, njegovo oštećenje, nedopušteno kopanje i istraživanje, predstavljaju krivično djelo.

Sa vrha kule slikamo selo Sokolac i ispod njega aerodrom Golubić. Već drugu godinu zaredom je u budžetu Federacije, a golim okom se još ne može vidjeti ništa. Hangari i mali toranj bili su tu i ranije, zahvaljujući bihaćkim pilotima i avioklubu.

Ali, kada jednog dana bude i aerodrom u Bihaću završen, prvo što će putnici imati priliku vidjeti kada slete jeste ova kula starog grada Sokoca, toprak bihaćkog gradonačelnika Šuhreta i drugih dobrih mještana.

Sada kada nam je ljeto napokon stiglo, pravo je vrijeme da krenemo razmišljati o ljetnom odmoru, odabiru lokacije i željene destinacije. Pored odabira lokacija i kvalitetnog planiranja odmora, svakako da je izuzetno bitno poduzeti sve neophodne mjere predostrožnosti kako se ljetni odmor nebi pretvorio u ljetnu noćnu moru i umjesto lijepih ostavio samo ružne uspomene.

Za sve one koji ovo namjeravaju da do odabrane destinacije putuju automobilom, smatramo da su sigurnost na cesti, tokom putovanja, te uštede na gorivu i svemu što putovanje donosi izuzetno bitni elementi.

Svi smo svjesni da neugodnosti koje može izazvati, često potpuno banalan kvar na automobilu tokom putovanja mogu biti izuzetno velike ukoliko vlasnik (vozač) prije putovanja ne „ predvidi“ takvu mogućnost.

Sinonim za pomoć i prijatelja na cesti više od sedamdeset  godina je BIHAMK, odnosno Bosansko-hercegovački auto moto klub, koji nakon poziva na jedinstveni broj 1282 obezbjeđuje pomoć sa mehaničarima i posebnim vozilima osposobljenim za popravak kvara na licu mjesta, ali i sa kvalitetnom mrežom saradnika pokrivaju teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, a preko partnerstva sa srodnim organizacijama u drugim zemljama, i čitavu Evropu.

BIHAMK pruža pomoć  svim motorizovanim građanima, ali svakako puno isplativija i praktičnija opcija je biti član najveće udruge motorizovanih građana u BiH, kroz odabir članskog paketa koji najviše pogoduje vašim potrebama i zahtjevima tokom cijele godine.

Članska kartica sa sobom donosi niz pogodnosti od kojih je osnovna pomoć na cesti u BiH, ali i  zemljama u regionu (Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija  i  Srbija) – što je posebno atraktivna pogodnost kada se ima na umu da su početne cijene bilo koje vrste pomoći na cesti u ovim zemljama minimalno 140 eura.

Kada putujete zemljama kontinentalne Evrope, PLUS paket obezbjeđuje kompletnu uslugu pomoći na cesti (početna komercijalna cijena ove vrste usluga u zemljama EU je minimalno 150 eura). CLASSIC i PLUS članski paketi osiguravaju refundaciju troškova za zamjensko vozilo ili smještaj u slučaju potrebe, kao i povrat novca za eventualne medicinske troškove što je novi benefit članstva.

Članska iskaznica BIHAMK-a, medjutim donosi još pogodnosti – od kojih je najatraktivnija svakako kupovina goriva uz popust od 5 feninga po jednom litru na benzinskim pumpama HIFA grupacije. Na ovaj način, prosječan potrošač koji je ujedno i član može uštedjeti čak i do 2 rezervoara goriva!

Učlanjenje je moguće na preko 700 lokacija širom cijele Bosne i Hercegovine kao i preko www.bihamk.bagdje se nalaze sve potrebne informacije.

Sinoć je održana sjednica Kantonalnog odbora Demokratske fronte USK, koju je sazvao njen predsjednik Farko Hodžić Hodža, inače poslanik DF u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Na dnevnom redu bile su samo dvije tačke, izvještaj o dosadašnjim obavezama u pripremama za izbore u 2018 godini i “neopoziva ostavka predsjednika KO DF USK, Farka Hodžića”.

Hodžića smo pokušali kontaktirati za komentar no nije odgovarao na pozive.

Njegov dopredsjednik i stranački kolega u Skupštini USK Ekrem Prošić Maršal nam je potvrdio da je Hodžić “zatražio” ostavku.

– Mi smo obavijestili stranačke organe u Sarajevu i očekujemo povratnu informaciju iz centrale, a više informacija imaćete danas jer će kantonalni odbor izdati saopštenje, kazao nam je Prošić.

Nezvanično saznajemo da će DF BiH u Krajinu poslati Dubravka Barbarića, kako bi se utvrdilo činjenično stanje u DF USK.

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji s organizacijom “Ljekari bez granica”, medicinski timovi domova zdravlja u Bihaću i Velikoj Kladuši vraćaju se na smještajne lokacije za migrante.
Time je obezbijeđen izlazak mobilnih medicinskih timova na teren već od sutra, s obzirom na to da će potrebna financijska sredstva obezbijediti “Ljekari bez granica”.

“Ovim ulazimo u kontrolirani sistem, tako što će naši ljudi svakodnevno raditi na terenu i za to biti plaćeni. Moram odmah razjasniti da ove međunarodne organizacije ništa ne plaćaju retroaktivno i oni će finansirati aktivnosti koje počinju od sutra. Treba istaći da su naši domovi zdravlja do sada samo dobili po pet hiljada maraka od Vlade USK”, rekao je ministar zdravlja i socijalne politike USK Hazim Kapić.

O dosadašnjim iskustvima na terenu govorila je direktorica Doma zdravlja Bihać Anela Kasumović-Softić, naglašavajući da je bilo dana kada su imali po više od 60 interencija na lokaciji nekadašnjeg “Đačkog doma”.

“Izlagali smo sebe riziku, jer smo svjesni važnosti našeg prisustva. Jednostavno moramo obratiti i pažnju na mogućnost prekogranične epidemije scabiesa (šuge), što bi bilo katastrofalno za Bihać i USK”, istakla je Kasumović-Softić.

Memorandum o saradnji bi uskoro trebala potpisati i Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić”, koja je do sada u svrhu medicinskog zbrinjavanja i liječenja migranata potrošila 12.000 maraka.

(Vijesti.ba / FENA)

Iako se Evropa nalazi u do sada nezabilježenoj situaciji, krize nema, tvrdi se u studiji koju je uradila grupa vladinih i nevladinih organizacija Evropske unije.

Val od više od milion ljudi koji su 2015. godine preplavili države Evropske unije otkrio je ozbiljne nedostatke u sistemu kontrole granica bloka 28 država.

Tri godine kasnije situacija je bitno drugačija i – daleko je od dramatike. Problemi postoje, ali i sistemi koji ih rješavaju. Jedino ih treba poboljšati, ali za to ne postoji politička volja zbog rasta populizma i političara koji se bore za fotelje i dominaciju u EU, a ne rješenja.

Brojke kažu da je 2017. završena sa 728.470 aplikacija za azil podnesenih unutar EU. U odnosu na godinu ranije, to je skoro upola manje. Zaštitu je dobilo nešto više od 538.000 ljudi. Od tog broja nekih 175.800 otpada na Sirijce koji su se većinom smjestili u Njemačkoj.

FRONTEX, agencija za kontrolu vanjskih granica EU, registrirao je 2015. i 2016. godine više od 2,3 miliona ilegalnih prelazaka. Prošle godine zabilježeno ih je oko 204.700 i predstavlja najmanju brojku u posljednje četiri godine!

U 2017. skoro 440.000 ljudi nije moglo ući u EU. Odbijeni su i morali se vratiti.

Nadalje, do 26. juna ove godine registrirano je 43.000 osoba koje su preko Mediterana došle do Evrope. Strahuje se i da je najmanje hiljadu izgubilo živote na tom putu. Trend smanjenja priliva migranata morem je u stalnom padu. Prošla godina je u odnosu na godinu prije zabilježila pad od skoro 50 posto priliva na taj način.

I unutar Evropske unije stanje se raščišćava. Dok je u 2015. zabilježeno 2,2 ilegalnih migranata, do kraja prošle godine taj je broj sveden na nešto malo više od 600.000.

Zanimljivo je i da najnovije istraživanje javnog mnijenja u EU, koje je proveo Eurobarometar krajem maja, ističe podatak da 72 posto Evropljana zahtijeva da se uradi više po ovom pitanju i migrantima pomogne.

U analizi se navodi i podatak Agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda po kojoj je tokom 2017. 44.000 ljudi dnevno moralo pobjeći iz svojih domova.

Najviše izbjeglica i migranata u svijetu primili su Turska, Pakistan, Uganda, Liban i Njemačka. Manje od jedne šestine svjetske populacije raseljenih nalazi se u razvijenim državama svijeta. Čak 85 posto njih svoje je utočište našlo u zemljama u razvoju ili siromašnim državama svijeta.

(Vijesti.ba / Avaz)

foto: Radio Sarajevo

Na današnjem sastanku direktora Federalne uprave policije Dragana Lukača i policijskih komesara iz svih kantona u Bihaću konstatovano je da je sigurnosna situacija na području Federacije, pa tako i USK pod kontrolom.

Pripadnici FUP-a obišli su i sve smještajne lokacije migranata, kao i pogranični pojas, kako bi se s MUP-om USK definisali naredni potezi, odnosno operativni plan djelovanja policijskih službenika.

“Veliki broj ilegalnih migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši, usložnjava situaciju. Međutim, pripadnici MUP-a USK obavljaju vrhunski posao i demonstriraju profesionalni angažman. Također, garantujem da ovdašnja policija neće biti prepuštena sama sebi i da građani nemaju razloga za zabrinutost što se tiče tog aspekta”, rekao je Lukač na sastanku u Bihaću

Još jednom je humanitarni aspekt migrantske krize apostrofiran kao najveći problem.

“Stravične su slike iz tih kampova, jer to skoro nisu ni uslovi za smještaj životinja. Nadležne državne institucije i međunarodna zajednica to sebi ne smiju dopustiti – istakao je direktor Federalne uprave policije.

S obzirom na gotovo svakodnevne apele za pomoć, politički predstavnici Grada Bihaća i USK istakli su kako sada očekuju dolazak, ali i konkretnu reakciju najviših političkih zvaničnika.

Konačna odluka NBA kluba.

Mladi bh. košarkaš Džanan Musa prije nekoliko dana izabran je na NBA draftu od strane Brooklyn Netsa s kojima će početkom jula zvanično potpisati saradnju.

Musa se još uvijek nalazi u New Yorku iako su ga u bh. reprezentaciji očekivali na pripremama u Tuzli. Bh. selekcija nastavlja kvalifikacije za SP mečevima protiv Francuske i Belgije, ali Duško Vujošević neće moći računati na Musu u ovim utakmicama.

Naime, Musa je izrazio želju čelnicima Netsa da ga puste da igra za bh. reprezentaciju u narednim mečevima, ali mu to njegov novi klub nije dopustio. Čelnici Brooklyn Netsa održali su večeras sastanak na kojem je i zvanično odlučeno da Musa neće moći igrati protiv Francuske i Belgije.

Kako ekskluzivno saznaje SportSport.ba, Musa i čelnici Brooklyna razgovarali su nekoliko sati, ali iz kluba nisu “popustili”, te su poručili da ne može doći u Tuzlu i priključiti se ostatku ekipe. Musa je potom razgovarao s Vujoševićem i objasnio mu odluku NBA tima.

Migrantska kriza je tema koja je u prvom planu u proteklih nekoliko mjeseci. Svakim danom, priliv migranata i njihov broj na području Unsko-sanskog kantona se povećava, a prema tome i sigurnosna situacija je na manjem nivou.

Na upite zastupnika o informaciji koja se danas trebala naći pred zastupnicima Skupštine USK, s obzirom da su na posljednjoj sjednici zadužili Vladu i ministarstvo unutrašnjih poslova da istu dostave do današnje sjednice, premijer Rošić je kartko prenio nekoliko informacija zastupnicima.

Prema njegovim riječima, već sutra bi u kasarnu u Hadžiće trebali biti premješteni migranti koji su se pokazali kao asocijalni i koji ugrožavaju javni red i mir, a koje je MUP USK do sada evidnetirao kao takve.

Podsjećamo da je ministar Ramić nekoliko puta tražio da se ovi migranti premjeste u Salakovac, međutim sluha za ove zahtjeve nije bilo. Da li će se nadležne institucije probuditi i napokon reagirati ostaje nam da vidimo.

Donošenjem nekoliko zaključaka, te upućivanjem hitnog poziva nadležnim institucijama za pomoć finalizirana je današnja vanredna sjednica Gradskog vijeća Bihaća, koja je imala samo jednu tačku dnevnog reda: “Migrantska kriza na području grada”.

Gradsko vijeće Bihaća zahtijeva da se u roku od sedam dana donese odluka o adekvatnom smještaju migranata, koji će biti pod kontrolom Ministarstva sigurnosti BiH. U protivnom, vijećnici i gradonačelnik Bihaća će nezadovoljstvo iskazati protestom ispred zgrade Vijeća ministara BiH.

Od gradonačelnika Bihaća zatraženo je da u skladu s mogućnostima nastavi finansirati gradsku organizaciju Crvenog križa, a insistira se i na nastavku pojačanog policijskog nadzora zbog sigurnosti građana.

Predstavnici Crvenog križa opet su napomenuli da su na izmaku snaga, te da je novac koji su dobili od crvenih križeva FBiH i BiH, te Islamske zajednice BiH, dovoljan samo za hranu koju pripremaju migrantima. Dnevno Crveni križ Bihać potroši ko 5 hiljada KM na pripremanje obroka, a pojedini volonteri su najavili da od 1. jula neće više moći pružati pomoć migrantima. Da je migrantska kriza uzela maha, govori i to da je, pored ušljivosti, u bihaćkom kampu zabilježena pojava hepatitisa, te da ima i HIV pozitivnih osoba, javlja FTV.