Na jučerašnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona razmatrana je Informacija o migrantskoj krizi na području Unsko-sanskog kantona sa aspekta zdravstvene zaštite migranata, te sigurnosne situacije na području Kantona. O stanju, svako u nadležnosti svog resora, informisali su ministri zdravstva i socijalne politike Hazim Kapić i Anel Ramić, ministar unutrašnjih poslova u Vladi Kantona.

Kad je u pitanju zdravstveni aspekt, od 23. aprila ministar zdravstva uputio je naredbu za postupanje svim zdravstvenim ustanovama Unsko-sanskog kantona, u kojoj je navedeno da se u postojećoj situaciji, treba ponašati i postupati u skladu Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. ).

Zakonom je propisano da zdravstvene ustanove radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze obavljaju zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da su nosioci-kliconoše svih zaraznih bolesti. U skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti , zavodi za javno zdravstvo kantona kontinuirano provode mjere higijensko-epidemiološke zaštite i nadzora sa epidemiološkom analizom stanja na području kantona i provode protivepidemijske mjere, dok se na nivou domova zdravlja, obavlja higijensko-epidemiološka zaštita.

Obzirom da među migrantima iz arapskih i drugih zemalja postoji pojava scabiesa (svrab) i pediculosis (ušljivost), od ustanova je zatraženo da odmah angažuju HES-ove (higijensko-epidemiološke službe) za obilazak i djelovanje na terenu prema poznatim lokacijama na kojima migranti borave, kao i da prate njihov priliv. Timovi su aktivirani u domovma zdravlja u Velikoj Kladuši, Bihaću i Cazinu, a direktorica Zavoda za javno zdravstvo je koordinatorica za USK.

Ministar zdravstva je o problemima sa kojima se suočio ovaj Kanton obavijestio Federalno ministarstvo zdravstva i na održanom sastanku inicirao da se Federalno ministarstvo uključi u ovaj problem i pokrene koordinacioni mehanizam sa nivoa BiH prema nižim nivoima vlasti.

– Ukoliko se aktivira koordinacioni plan sa nivoa države ovo Ministarstvo će biti dužno odrediti lokaciju na kojoj će se vršiti trijaža, preventivne radnje i zdravstveni tretman migranata. Bitno je naglasiti i problem slabe koordinacije transportnih sredstava koje migranti koriste- javni prevoz, što predstavlja potencijalni izvor zaraze. Iz izvještaja Zavoda za javno zdravstvo i domova zdravlja Velika Kladuša, Bihać i Cazin kao i Kantonalne bolnice, vidljiva je sva problematika vezana za higijensko epidemiološku i zdravstvenu zaštitu. Poseban problem je nehigijenski smještaj, voda za piće, te svrab i ušljivost, kao vrlo zarazne i prelazne bolesti. Nakon Bihaća i Velike Kladuše, priliv migranata uočen je i na područjima Cazina i Bužima, duž rubnog područja sa Hrvatskom, kaže ministar Kapić koji kaže da je izvjesno da će biti proglašeno stanje epidemije među migrantima te naglašava da je zdravstveni sektor izvanredno reagovao u kriznoj situaciji unatoč ograničenim resursima, kao i Crveni križ.

Prema informaciji Ministarstva unutrašnjih poslova USK na području Kantona do 30. maja zabilježen je priliv većeg broja migranata iz: Sirije, Avganistana,Pakistana, Palestine, Iraka, kao i drugih područja koja su zahvaćena ili bila zahvaćena ratnim dejstvima, a sa ciljem daljeg tranzita u zemlje zapadne Evrope.

Broj legitimisanih migranata na području Unsko-sanskog kantona do današnjeg dana je 2066, s tim da je najveći broj evidentiran na području grada Bihaća 1404 (a prema slobodnoj procjeni trenutno ih na ovom području boravi oko 1600, od čega u bivšem Đačkom domu boravi između 250 do 300 migranata, a u nedovršenoj zgradi ,,Dom penzionera” nedaleko od centra grada oko 200 migranata, dok je ostatak smješten u privatnim smještajima i dr. U istom periodu na području općine Velika Kladuša legitimisana su 662 migranta, s tim da ih prema slobodnoj procjeni na ovom području trenutno boravi oko 350.

Do sada, na području Unsko-sanskog kantona policijski službenici Uprave policije MUP-a USK su u svom radu zabilježili i određene inkrimisane radnje koje su počinjene od strane migranata , odnosno na području koje pokriva Uprava policije u navedenom periodu migranti su ukupno počinili (13) krivičnih djela, 4 prekršaja po osnovu Zakona o javnom redu i miru. U 18 slučajeva migranti su, na području Bihaća i Velike Kladuše bili prijavljeni za neovlaštene ulaske u porodične kuće radi noćnog boravka.

Podnesen je i izvještaj Tužilastvu BiH vezano za trgovinu ljudima. Na podrudčju grada Cazina, u koritu rijeke Korane pronađeno je beživotno tijelo muške osobe (migranta), kod koje je smrt nastupila usljed utapanja. Nakon izvršene analize evidentiranih događaja u kojima su učestvovali migranti, može se konstatovati da se među istima nalazi i određeni broj lica koja su sklona vršenju krivičnih djela, kao i uživaoca opojnih droga. Kroz razgovor sa migrantima policijski službenici Uprave policije došli su do podatka daje 51 lice migrant vraćen iz R Hrvatske na nelegalan način.

Ministar Anel Ramić ukazuje i na uočen nehuman pristup pripadnika granične policije R Hrvatske, članice EU, prema migrantima zatečenim u pokušajima prelaska hrvatske granice.

Unatoč ograničenju u ovlastima resorna ministarstva i ustanove, uspjeli su dosad održati situaciju unutar kontrole, ocjena je.

-Na žalost, konkretna podrška državnog nivoa ovom kantonu i dalje izostaje, iako je rješavanje ovog problema prvenstveno u ovlasti države, ukazuje premijer USK Husein Rošić

Premijer Unsko-sanskog kantona dr. sci. Husein Rošić i ministri u Vladi Unsko-sanskog kantona pridružili su se obilježavanju Dana bijelih traka u spomen na 3176 ubijenih Prijedorčana, među kojima 102 djece.

Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona zastupano po ministru Nikoli Findriku i Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, zastupano po dekanu Suadu Hamzabegoviću, zaključili su Sporazumom o saradnji kojim se utvrđuju okviri saradnje između Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona i Pravnog fakulteta u Bihaću u pogledu upotpunjavanja teoretskog znanja praktičnim, kao i spremnost na zajedničko djelovanje u cilju podizanja kvalitete obrazovnog i praktičnog rada studenata Pravnog fakulteta.

Sporazumne strane suglasne su da će podupirati razvoj direktne saradnje vezane uz organizaciju obavljanja praktične prakse studenata Pravnog fakulteta iz oblasti nastavnog predmeta upravno pravo (materijalnog i procesnog).

Zajednička saradnja iz ovog Sporazuma ostvarivat će se u sljedećim segmentima: saradnja u upotpunjavanju teoretskog znanja praktičnim radi sticanja praktičnog znanja studenata iz oblasti upravnog prava (praktični primjeri upravnih postupaka, izrada upravnih i drugih akata, inspekcijski nadzor i si.), koje aktivnosti će se realizirati kroz održavanje vježbi sa nastavnim osobljem fakulteta, organizacija posjete studenata kod Ministarstva, organizacija posjete uposlenika Ministarstva kod Fakulteta kao i uključivanje studenata u procese rada Ministarstva.

Mala Dalal Omerović se već mjesecima bori poput lava protiv opake bolesti. Nakon što je otišla na kliniku u Essen ljekari su utvrdili da Dalal boluje od drugog tipa leukemije (AML sa promjenama na drugim hromosomima, a ne na 9 11) koja se ne može liječiti bez transplantacije za što je potrebno oko 270.000 eura.

Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi prikupljeno je više od polovine ovog iznosa, ali da bi Dalal ušla u transplantacijski proces potrebno je još 110.000 eura jer klinika insistira da se cijeli iznos uplati odmah.

Ovih dana primit će kemoterapiju kako bi joj se stanje držalo pod kontrolom, odnosno ne bi pogoršalo dok se ne obave sve potrebne pretrage za transplantaciju. za proces traženja donora uplaćeno je 20.000 eura, a za transplantaciju i liječenje je potrebno oko 250.000 eura.

Ukoliko ste u mogućnosti pomoći možete uplatama.

Za uplate iz BiH:

Indira (Mehmed) Omerović, ul. Žrtava Fašizma 64, Bihać broj računa 1862210333268585 otvoren u ZiraatBank BH d.d.

Za uplate iz inostranstva:

Indira (Mehmed) Omerović, ul. Žrtava Fašizma 64, IBAN: BA391862215410521543 SWIFT: TZBBBA22 ZIRAATBANK BH DD SARAJEVO.

Aktivni su i humanitarni brojevi 090 291 024 za korisnike BH Telecom mreže i 092 890 829 za korisnike HT Eronet mreže. Svakim pozivom donirate 2 KM.

Možete pomoći i uplatama na Paypal na ovom linku.

Pomozimo malenoj Dalal da dobije ovu životnu bitku!

U Bihaću je danas potpisan prvi ugovor o sponzoriranju priprema vrhunskog sportaša. Riječ je o Harunu Sadikoviću, kojem će Vlada USK i Sportski savez USK finansijski pomoći u ostvarivanju olimpijske norme za 2020. godinu.

Najboljem bosanskohercegovačkom džudisti na ovaj način Vlada Kantona će iznosom od 30 hiljada maraka, finansirati odlazak na šest kvalifikacijskih turnira iz Grand Prix serije i trening kampove u ovoj i idućoj godini.

Ugovor su potpisali Husein Rošić, premijer USK, Muhamed Ramić , ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi USK, Sportski savez USK i Judo savez.

Dr. Rošić ističe da Vlada Kantona želi i hoće pomoći mladim ljudima koji ostvaruju vrhunske rezultate, a jedan od sportskih ambasadora USK je i Harun Sadiković.

– Želimo da našem vrhunskom sportisti, pomognemo u ostvarivanju olimpijske norme tako da Harun može odmah početi skupljati olimpijske bodove, rekao je premijer USK.

Danas zaključeni ugovor je primjer bezrezervne podrške sportisti koji ima dobre izglede za plasman na Olimpijadu.

– Sigurno da je sada mnogo lakše i trenirati i boriti se kada imam ovakvu podršku. Zahvaljujem se premijeru Rošiću i Sportskom savezu USK, koji su uvijek uz mene. Dat ću sve od sebe da ovo i opravdam. Nadam se da ćemo 2020. zajedno slaviti plasman na Olimpijadu, a onda možda i medalju”, kazao je Harun Sadiković.

Broj migranata u Bihaću konstantno se povećava, nevladine organizacije koje djeluju na terenu kažu da su na izmaku snaga, no nadležne državne vlasti, čini se, to previše ne brine. Ipak, zahvaljujući Crvenom križi i drugim dobrim ljudima organiziraju se brojne aktivnosti kako bi se migrantima olakšali njihovi problemi.

Devastirana zgrada nekadašnjeg Đačkog doma u mjestu Borići u Bihaću, sada je već evidentno, postaje sve tjesnija za stotine migranata koji i dalje pristižu iz brojnih afričkih i azijskih zemalja. Iako su uvjeti boravka daleko od zadovoljavajućih, nekoliko nevladinih organizacija i udruženja daju svoj maksimum kako bi se svi migranti osjećali koliko-toliko bolje.

I dalje nikakve reakcije države

“Jučer smo imali oko 500 migranata na ručku i taj se broj konstantno povećava. Sinoć nam je došla jedna nova grupa od otprilike 50 osoba, među kojima su i djeca, pa je teško procijeniti koliko ih je zaista u Bihaću. Povećava se pritisak na sve nas. Najgori je trenutni vakuum koji je prisutan između državnih agencija i organa koji se još nisu aktivirali po migranata u našem gradu i organizacija koje djeluju na terenu. Mi trenutno radimo bez zaštite policije i boravimo među njima, imamo manjak prehrambenih i higijenskih artikala koji su im neophodni, a stanje je svakom danom gore”, kazao nam je Selam Midžić, sekretar Crvenog križ Grada Bihaća.

On je rekao da ne znaju kome više da se obrate za pomoć. Trenutno im najviše pomažu građani Bihaća svojim donacijama, no ističe da je to porazno za državu koja je dužna aktivirati svoj sistem i djelovati.

“Svaki dan ‘navlačimo’ određene proizvode, odnosno ono što nam građani donesu. Nabavljamo kruh, a danas smo ih zadužili 230. Ne znamo dokle ćemo moći, čekamo svaki dan da se neko aktivira, bar da nam nabavi proizvode za pripremu obroka”, istakao je Midžić.

Na pitanje kakva je sudbina Đačkog doma i migranata u njemu, naš sagovornik nam je kazao da ovaj objekat, kao niti svi drugi u kojima borave migranti u Bihaću, nisu adekvatni za njihov smještaj.

Đački dom prepun, sigurnosna situacija nije zadovoljavajuća, prisutan svrab

“Tim prije jer je Đački dom počeo biti prebukiran i to nam je veliki problem, prije svega sa sigurnosnog aspekta, jer postoje sukobi među migrantima. Postoje osobe koje koriste tu situaciju, pa i među samim migrantima, te se prodaju narkotici. Dolaze i ljudi koji rade ‘svoj dio posla’ po pitanju prelaska granice. Sve se to dešava pred našim očima i mi u takvim uslovima radimo i djelujemo”, rekao je Midžić.

Dodatnu dimenziju u cijeloj priči predstavlja pojava zaraznih bolesti, nadasve svraba.

“To je nešto što bi moglo predstavljati veći problem u narednom periodu. DO prije dva dana, u Bihaću je registrovano 55 slučajeva scabiesa. Po mojim saznanjima, na 20 registrovanih se proglašava epidemija. S obzirom da inkubacija traje sedam dana, broj registrovanih se povećava iz dana u dan zbog bliskog kontakata migranata. IOM je osigurao mašine za veš i one bi trebale biti dostupne u narednih nekoliko dana, a ranije je obezbijeđen higijenski kontejner. Međutim, oboljele od svraba bi trebalo izolovati i podvrgnuti liječenju“, kazao je Midžić.

Prema njegovim riječima, broj žena i djece u Đačkom domu varira.

“Za vikend smo imali 30 djece, dok je u ponedjeljak bilo svega 9-oro djece. Razlog za to je što su 3-4 porodice napustile dom i pokušale preći granicu. Sutrodan su se opet pojavili u domu, tako da opet imamo preko 30 djece. Oni pokušavaju prelaziti granicu, hrvatska policija ih vraća. Pitanje je šta će se desiti ako Hrvatska u potpunosti blokira granicu. Osim Bihaća, stanje je i u Velikoj Kladuši katastrofalno“, istakao je.

Druga strana medalje: Projekcije crtanih filmova za djecu, crteži i paketići

Crveni križ Grada Bihaća u aktivnostima prati tek Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Merhamet, UNHCR koji je nedavno otvorio svoju kancelariju u Bihaću, te nekoliko drugih nevladinih organizacija i volontera.

Iako i sami rade u nehumanim uslovima, djelatnici Crvenog križa i brojni drugi volonteri pokušavaju na razne načine učiniti boravak migranata u Bihaću dostojanstvenijim, posebice najugroženijim skupinama.

Tako su prije nekoliko dana, u saradnji sa studentima i profesorima sa Tekstilnog odsjeka Tehničkog fakulteta grada Bihaća, organizovali projekciju crtanih filmova za sve mališane, zajedno su kreirali crteže na betonu i papirima, a podijeljeni su i paketići koji su spremili volonteri od donacija građana.

Također, majkama i ostalim ženama su podijeljeni higijenski paketi.

“Mi radimo na stvaranju uslova kako bismo stekli povjerenje migranata i približili im se na različite načine. Mi smo imali namjeru da se pojedinim udruženima žena organiziramo razgovore sa majkama i općenito ženama o problemima koje imaju i načinima na koje bismo im mogli pomoći. Također, namjeravamo aktivirati psihologa i ginekologa i kako bi ženska populacija, kao i njihova djeca, dobila adekvatnu brigu”, rekao je za kraj Midžić.

Prisustvo velikog broja medvjeda na obroncima planine Grmeč prijavljeno je ovih dana od strane brojnih stanovnika podgrmečkih sela, planinara, izletnika i lovaca koji uređuju lovačke čeke i obavljaju druge aktivnosti u lovištima za vrijeme lovostaja.

“Ovih dana primili smo zaista veliki broj dojava od ljudi koji su imali bliske susrete s medvjedima, a mnogi su ih snimili kamerama i mobilnim telefonima. U ovom trenutku nemamo dojava o eventualnoj šteti, ali je očekivati da je bude u narednom periodu”, kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog društva “Sana”. Prema njegovim riječima, na veoma malom prostoru, na lokalitetu Crnovode, istog dana primijećena su tri odrasla medvjeda, kao i medvjedica u čijoj pratnji su bila dva mečeta.

S obzirom na to da se medvjedi u potrazi za hranom spuštaju iz viših planinskih područja u nizine, lovci smatraju kako su i u narednom periodu može očekivati njihovo povećano prisustvo, posebno jer se ove godine očekuje bogat urod voća.

“Na njihovoj meti su voćnjaci, ali i pčelinjaci, pa smo u proteklim godinama imali puno dojava o napadima medvjeda na košnice. Sem toga, odrasli medvjed se neće libiti da napadne i stoku ako je gladan”,kaže Aganović.

Sanski lovac Fadil Pašalić jedan je od onih koji su ovih dana imali blizak susret s ogromnim medvjedom, a životinja je prišla na svega nekoliko desetina metara od njegove vikendice na lokalitetu Gradina.

“Bio je to zaista ogroman medo i sigurno je težio oko 500 kilograma. Izgledao je miroljubivo, prošetao se pored mog imanja i otišao natrag u šumu, a ja sam ga uspio fotografisati”, rekao je on.

Prema procjenama Lovačkog društva “Sana”, samo na području njihovog lovišta trenutno obitava preko 30 medvjeda, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.

Razmnožavanju ovih životinja doprinijelo je to što su zakonom strogo zaštićene i zabranjen je lov na njih.

Nacionalni park Una i njegov direktor Amarildo Mulić ove godine su pred izazovom da održe rast broja posjeta u ovom zaštićenom području, ali i u samom gradu Bihaću. U intervjuu za Oslobođenje Mulić kaže da Bihać neće moći biti istovremeno i turistički i migrantski grad.

Bili ste dobro krenuli, u vašoj organizaciji ovog ljeta očekujemo Rotary voz, pa Unsku regatu, a nedavno ste preuzeli i Unske smaragde, možete li stizati s poslom?

– Od 2011. godine od maja radimo na ovim zaštićenim područjima. Nacionalni park Una je u sedam godina našeg rada postao brend ovog kantona i veoma važna turistička destinacija u Bosni i Hercegovini. Naš je cilj da se sa Štrbačkim bukom pozicioniramo u pet top-destinacija u BiH. Za sada napredujemo dobro. Promocija je bitna, te atraktivnost i prepoznatljivost same destinacije i mi neprekidno radimo na tome.

Unaland

Nismo u mogućnosti da ovo područje iskoristimo kroz industrijalizaciju turizma, ali jesmo za odgovoran i održiv razvoj sa ekološkim aspektom. Turizam neće ugroziti prvobitni interes zbog kojeg je osnovan Nacionalni park, a to su zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti. Bili smo prisutni na svim najbitnijim sajmovima u BiH i regionu. Zahvaljujući dobrim partnerskim odnosima sa Privrednom komorom USK-a, svugdje smo predstavljeni, a dosta dobro smo prikazani i na internetu. Ipak, moramo osigurati veće kapacitete sa direktnim faktorima u turizmu. Zajednički, kroz turistički klaster Una koji okuplja sve veći broj uslužnih djelatnosti, uspjećemo da se nametnemo kao značajna turistička destinacija, kao kontinentalna rivijera ili mi to zovemo Unaland. Milano, Berlin, London će čuti za nas.

Imate i svoje ambasadore NP-a Una, izabrali ste predivne osobe, glumca Enisa Bešlagića, a nedavno i kćerkicu Amre i Edina Džeke, koja se i zove Una, upravo po rijeci?

– Putem poznatih ličnosti koje su spremne da nam dođu i da se vraćaju, da nam pomognu, a da nas to ne košta, mi smo i ustanovili tu ulogu ambasadora. Oni su zaista predivne osobe, susretljive, plemenite i kao takvima pristaje da budu promotori i ambasadori prirodnih ljepota BiH kao što je rijeka Una. Prije četiri godine smo inaugurirali Bešlagića, on nas promovira kroz tu svoju formalno-neformalnu ulogu ambasadora. Prije desetak dana smo ugostili Amru Džeko i malu Unu.

Tu smo ideju dobili čim se dijete rodilo i čim smo čuli kako su joj dali ime. Mi ne namjeravamo da sada pravimo hiperprodukciju ambasadora, jer zaista želimo da se zadržimo isključivo na značajnim osobama koje nose svoju domovinu u srcu i kojima pristaje da budu promotori prirodnih vrijednosti.

Nedavno je gradonačelnik Šuhret Fazlić govoreći o imigrantskoj krizi u Bihaću, apelovao na više nivoe vlasti da imaju u vidu da je Bihać ipak turistički grad. Hoće li ova aktualna situacija štetiti poslu?
– Nažalost, moram reći da bi do toga moglo doći. Prije svega, dozvolite da izrazim iskreno i duboko suosjećanje s tim ljudima, prognanicima, političkim i ekonomskim migrantima što god da su. Nije lako bježati od kuće, mi u BiH znamo jer smo kroz to prošli. Naše pomoć i podrška su neophodne, moramo biti milostivi prema njima pogotovo i u ovom svetom mjesecu ramazanu.

Ali ova migrantska kriza već počinje utjecati na ekonomske tokove kada je u pitanju turizam, koji je vrlo senzibilna grana privrede. To je poznato, turizam se vezuje za sezonu, zavisimo od vremena pa nadalje. Ali pogotovo zavisimo od društvenih tokova i poremećaja. Sigurnost ljudi, posjetilaca, iznad svega je i kod odabira lokacije za odmor takve stvari su presudne.

Aerodrom

Trenutna brojka imigranata u Bihaću možda i nije veliki problem, ali je poznata i naša loša ekonomska situacija Grada i Kantona te bez značajnije podrške i uz veći priliv imigranata nećemo biti u mogućnosti tim ljudima ostvariti humane uslove. Ali to nije problem Nacionalnog parka, to je problem svih nas. Ako se ovako nastavi, značajno će to negativno uticati na turizam.

A šta je sa turistima arapskog porijekla?

– Turisti iz arapskih zemalja koji su u značajnom broju već naučili da dolaze u NP Una sa porodicama, počinju nam otkazivati rezervacije. Izgleda da ne žele doći u situaciju da budu zamijenjeni sa migrantima, uopšte ne žele da se miješaju s njima. Informacije su još nezvanične, ali to nije dobro jer smo od arapskih turista imali mnogo ostvarenih posjeta. Nadamo se da ćemo prebroditi ovaj period.

Kakve su Vaše projekcije, koje cifre imate za ovaj dio godine u odnosu na prošlu?

– Imamo blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali nam je to prerano tvrditi jer sezona je tek pred nama. Ali rekao sam, sezona će ovisiti o svim navedenim faktorima na koje mi ne možemo utjecati. Međutim, ja moram apelovati na vlasti da rade svoj posao i da asfaltiraju put za Štrbački buk. Taj projekt je oko 4 miliona, ali, vjerujte, da bi se brzo isplatio, nakon čega bi bio okosnica da se i aerodrom u Bihaću brže i lakše sagradi. Došlo bi do povećanja investicija u uslužnom sektoru, do novih zapošljavanja i porasta privrede.