Na području Unsko-sanskog kantona, tačnije u općinama Cazin, Bužim i Velika Kladuša, nalaze se najveća šumska područja pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. To su autohtone šume veoma značajne za ekologiju i habitus ovog područja. Nažalost, dosadašnja evaluacija i valorizacija bila je skromna. Nije se ovom prirodnom faktoru i resursu posvećivala odgovarajuća i dovoljna pažnja. Čak se jedno vrijeme razmišljalo i o potpunoj sječi i zamjeni ovih šuma bijelim i crnim borom, što je, nasreću, u naučnim krugovima brzo napušteno, ali osmišljena valorizacija kvaliteta pitomog kestena nikada nije urađena. Nikada u javnom i privatnom sektoru nije urađen cjelovit pristup uzgoju, razvoju i eksploataciji kestena. Dugo se pothranjivala i dilema o pristupu kestenu kao šumskoj vrsti ili kao voćki, jer se dobivao skroman plod, a drvna masa nepodesna i za loženje i za daljnju preradu.

POTREBNA ZAJEDNIČKA AKCIJA

Usamljeni vapaji pojedinih udruženja nisu dovoljni da se loše stanje u kestenovim šumama popravi prije nego što ih izgubimo. Lokalni borci za zaštitu kestena u Bosanskoj krajini ističu da je za to neophodna pomoć države i viših nivoa vlasti u čijoj se nadležnosti nalaze i šume.

“Općinska udruženja pčelara koja su udružena u kantonalni savez, s predstavnicima iz svake općine, tretiraju teme koje se tiču pčelarstva, među kojima je i kesten kao plemenita biljka na kojoj se temelji proizvodnja meda u Unsko-sanskom kantonu. Kesten je važan dio prošlosti Krajine, a i isto tako ima važnu ulogu za njenu budućnost. Krajina se još naziva i ‘zemljom kestena’ upravo zbog rasprostranjenosti ove biljke na njenom području. Osim za pčelarstvo, kestenov plod vrlo je značajan za Krajinu i njene građane jer mnogi ostvaruju prihode od njegove prodaje. U posljednje vrijeme suočavamo se s institucionalnom nebrigom prema kestenu na području Unsko-sanskog kantona. Apeliramo na sve institucije da učine napor kako bi se taj odnos popravio. Ohrabruju određeni projekti, kao što je projekt prekogranične saradnje ‘Milion stabala kestena’, u kojem učestvuju Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona, općine Velika Kladuša i Bužim, a iz Hrvatske učestvuju općine koje se nalaze u ovom pograničnom prostoru. Ovaj projekt može biti primjer kako u budućnosti tretirati kesten od zaštite, komercionalnog uzgoja do eksploatacije i korištenja u privredne svrhe”, kaže Nisvet Jusić, predsjednik Skupštine Saveza pčelara Unsko-sanskog kantona

U borbu za očuvanje kestena u Krajini uključili su se i akademski krugovi kako bi na stručan način i putem istraživanja ukazali na moguća rješenja.

Azra Skender, profesorica na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, posvetila je godine svog života istražujući načine i mogućnosti uzgoja ove biljke: “Kesten se kod nas još posmatra kao šumska vrsta. Sve su druge voćke oplemenjene, izvađene iz šume i uzgajaju se u plantažnim zasadima. Istraživala sam kako proizvesti sadnice kestena i kako se on može uzgajati. To bi bilo od velikog značaja za uzgajivače kestena koji ga uzgajaju zbog ploda. Velika korist od toga bila bi i za pčelare koji od njega proizvode izuzetno kvalitetan med koji je poznat i na evropskom tržištu. Riječ je o tome da putem sadnje i intenzivnog oplemenjivanja možemo povećati proizvodnju meda od kestena. Ako je riječ o generativnom razmnožavanju, opet ćemo dobiti neke greške u samom uzgoju jer se za takav kesten, koji se razmnožava iz sjemena, mora čekati da prvi put prorodi. Zatim, on je velikih dimenzija i jako je teško manipulirati tehničkim radnjama jer je riječ o veoma visokim stablima. Ako bismo radili sistematski da se uvoze sorte kao što su španske, francuske i italijanske, onda bismo radili na oplemenjivanju kestena u širim razmjerama, a to ne može raditi pojedinac. Mora se šira društvena zajednica pozabaviti tim problemom jer je pitanje kestena bogatstvo svih nas i, kad bismo ozbiljno pristupili ovom problemu i prestali ga posmatrati kao šumsko stablo i šumsko drvo, a preveli ga u oplemenjeni kesten i uzgajali ga kao voćku, onda bismo imali dvostruku korist koja bi se ogledala u plodovima i cvjetovima.”

Prema riječima Melise Oraščanin, krajiški med od kestena posebni je med te vrste, što govori u prilog tome da kestenove šume trebaju zaštitu kako bi ovaj brend bio sačuvan.

“Analizirajući sve parametre i obuhvativši sve podatke do kojih sam došla tokom izrade moje doktorske disertacije koja je tretirala karakterizaciju meda s ovog područja, došla sam do zaključka da je kestenov med s ovog područja izuzetno dobrog kvaliteta. Posebno treba naglasiti specifičnosti tog meda koje se ne mogu ponoviti na drugim područjima: električna provodljivost, koja je dobar parametar kvaliteta, vrlo visok udio enzima, udio aminokiselina koje su pokazatelji svježine i autentičnosti meda. Ovi parametri ne mogu se naknadno dodati u med. Udruženje pčelara je već brendiralo krajiški kestenov med, a ono što bi trebalo uraditi u narednom periodu jeste dobijanje oznake izvornosti po kojoj bi određene specifičnosti ovog meda bile prepoznatljive i, kao takve, neponovljive na bilo kom drugom području. Potrebno je uložiti više truda radi očuvanja kestenovih šuma kako bi se med dobiven od kestena iz ovog dijela Bosne i Hercegovine proizvodio i u budućnosti”, kaže doc. dr. Melisa Oraščanin.

RAK KESTENA I NEPLANSKA SJEČA

Nije dovoljno samo zaustaviti neplansku sječu kestenove šume, potrebno je ići korak dalje i poduzeti konkretne aktivnosti u smjeru uspostave monitoringa nad kestenovim šumama u Krajini, koji sada gotovo da i ne postoji.

Stanje u kestenovim šumama nije dobro i naučnim istraživanjima utvrđeno je da su kestenove šume oboljele od različitih bolesti. Zna se da se kestenove šume iskorištavaju i krađom i neplanskom sječom. U suštini, niko ne upravlja tim šumama, a trebalo bi da njima upravljaju Unsko-sanske šume i njihove podružnice iz lokalnih zajednica. Nama nije poznato da je to tako u praksi. S obzirom na to da od tih šuma koristi imaju ne samo pčelari, da ovdje postoji tradicija života uz kesten i da se prave razne manifestacije i sajmovi, te da je kestenov med jedini zaštićeni proizvod u Bosni i Hercegovini i da su kestenove šume obilježje ovog područja, smatram da trebamo pokrenuti proceduru zaštite kestenovih šuma. U kakvom će obliku ta zaštita biti, to moraju istraživanja utvrditi. Veoma je važno da počnemo da se brinemo o njima i njegujemo ih, jer ne moramo ih izgubiti za deset ili dvadeset godina, ali su te kestenove šume nestale u cijeloj Evropi, pa će tako nestati i kod nas, prije ili kasnije”, smatra prof. dr. Vildana Alibabić.

Na sve ovo nadovezao se i problem zaraze kestenovih šuma tzv. “rakom kestena”, o čemu šira javnost nije dovoljno upoznata. Riječ je o bolesti koja napada kestenovo stablo i zahvata sve njegove pore, uslijed čega dolazi do njegovog sušenja. To je pandemska gljiva (Endotia parazitica) koja je desetkovala kestenove šume širom svijeta.

Ekonomista Omer Đug smatra da je veoma važno da se oblast uzgoja i eksploatacije šuma pitomog kestena objedini i posmatra jedinstveno, te organizira na najpogodniji način s tehnološkog, ekonomskog, vlasničkog i ekološkog aspekta ne zanemarujući specifičnost kraja i ukupne interese javnog i privatnog sektora.

“Najbolji oblik poslovne organizacije bio bi formiranje dioničkog društva s javno-privatnim partnerstvom i korporativnim upravljanjem. U želji da se zaštita, uzgoj i eksploatacija šuma pitomog kestena sagledava i tretira u cjelini, a imajući u vidu potrebe za dinamičnijim razvojem lokalne zajednice i šireg okruženja, poslovni centar u startu bi obuhvatio tri područja djelatnosti: uzgoj šuma pitomog kestena s pristupom da se siječe samo ono što pospješuje njihov kvalitet, razvoj i prirast, što veća vlastita prerada drveta i plodova kestena, te naučno-istraživački rad i razvoj na zaštiti šuma od raka kestena i drugih bolesti”, pojašnjava Đug.

Pored okruglih stolova koje, uglavnom, organiziraju krajiški pčelari i podizanja svijesti od strane akademske zajednice i lokalnih medija, gotovo da nema konkretnih mjera zaštite i unapređenja trenutnog stanja u krajiškim kestenovim šumama. Jusuf Bajrektarević, savjetnik načelnika Cazina, smatra da je razlog to što lokalne zajednice nemaju zakonsku mogućnost da upravljaju šumskim gazdinstvom koje je u nadležnosti federalnih institucija.

“Kesten i kestenova šuma su Božiji dar koji je dat Bosni i Hercegovini kao prirodni resurs koji se slabo koristi, a šansa je za naš razvoj i nova zapošljavanja. Ovdje u Cazinu često imamo okrugle stolove koje organiziraju cazinski pčelari, na kojima izlažu eminentni stručnjaci u cilju podizanja svijesti u pogledu zaštite i unapređenja kestenovih šuma. Potreban je sistemski pristup kako bi se kesten zaštitio i proširila njegova proizvodnja. Uprkos teškom stanju u kestenovim šumama i bolestima s kojima se ova plemenita biljka suočava, kesten se sam obnavlja tako što iz njegovih panjeva rastu mladice i to ga je spasilo od potpunog izumiranja na ovim prostorima. Ali vrijeme je da ozbiljno pristupimo rješavanju ovog problema. Trebalo bi raditi na projektima izgradnje plantaža kestena kako bi se on izvukao iz šume, jer su plodovi šumskog kestena sitniji od onog njivskog. Kesten je otporna šumska zajednica i pretrpio je mnoge napade među kojima je glavni onaj čovjekov koji ga nekontrolirano siječe, zatim rak kestena i osa šiškarica koja se pojavila u posljednje vrijeme. Grad Cazin podržava pčelare i njihove napore koje ulažu u pogledu zaštite kestenovih šuma. Međutim, lokalne zajednice Cazin, Bužim i Velika Kladuša nisu u mogućnosti sami zaštititi kestenove šume, niti intervenirati u smislu novih zasada kestenovih sadnica, jer su te šume u isključivoj nadležnosti Federalne uprave za šumarstvo”, kaže Bajrektarević.

Stručnjaci ističu da je upravo ovo sad vrijeme najbolje da se krene u proces zaštite i unapređenja kestenovih šuma. Kada šuma počne listati i davati plodove, nemogući su ozbiljniji radovi na čišćenju njenih bolesnih stabala i zasađivanje novih.

Nove padavine u Unsko-sanskom kantonu donijele su stare probleme. Kvarovi na elektroenergetskim sistemima u rubnim područjima se postepeno rješavaju. Vodosnabdijevanje je na prostoru cijelog Kantona zadovoljavajuće, a padavine su u toku današnjeg dana prestale.

Bihaćke osnovne i srednje škole su jučer nastavile s radom, nakon obustave odvijanja nastave od petog februara, zbog neočišćenih puteva i sigurnosti djece. Međutim, ceste su i dalje neuvjetne, odnosno snijeg je loše očišćen.

Većina trotoara u samom središtu grada na Uni, je pretrpana snijegom, pa su pješaci primorani hodati po kolovozu – što dodatno uzrokuje opasnost u saobraćaju.

Težina snijega je i u bihaćkom naselju Ozimice 2 srušila stablo na parkirane automobile, što je na sreću uzrokovalo samo materijalnu štetu.

Vremenske prilike uvjetovale su i velike probleme na Graničnom prijelazu Izačić. Više od pola metra snijega onemogućava normalno odvijanje saobraćaja, a i dalje je na snazi obustava saobraćaja za teretna vozila s prikolicom i šlepere u Hrvatskoj.

Sve ovo uzrokuje nezadovoljstvo Bišćana angažmanom dežurnih službi, odnosno dinamikom čišćenja snijega.

Posljednje snježne padavine uzrokovale su brojne teškoće u isporuci električne energije, širom USK.

Nema egzaktnih podataka, koji su dostupni javnosti, koliko se zapravo ulaže u visoko i nisko naponsku mrežu na području našeg kantona. Što se tiče iskustva građana ona su različita ali uglavnom svi imaju razumijevanja za prekide u isporuci električne energije tokom zime. Ali ne i za one u ostatku godine.

Na službenoj stranici Elektroprivreda BIH nema podataka za 2017 . godinu, a oni iz 2016. godine, govore o više od milijardu maraka prihoda. Od tog 95 miliona bila su investicijska ulaganja iako je planirano 30 % više od ove sume. Za poslovnu jedinicu Elektrodistribucije Bihać zna se da je te godine imala prihod od 70 miliona maraka ali i ne koliko je uloženo u razvoj mreže na ovom području. Zbog čestih prekida u isporuci ovu kompaniju prozivaju i ovdašnji političari uz ocjenu da su ulaganja nedovoljna.

Što se tiče visokonaponske mreže USK koja je ingerenciji poduzeća Elektroprijenosa BIH, puno je toga urađeno u posljednje 3 godine. Ulagalo se mrežu kako bi isporuka tekla nesmetano. Od nove transformatorske stanice Bužim do postavljanja optičkog kabla na dalekovodima Cazin 1 i 2.

Planovi su da se i u ovoj godini obnovi mreža i na terenskim jedinicima Bosanski Petrovac, Ključ i Velika Kladuša, čime bi ovaj sistem i dalje funkcionirao bez problema ističu u Elektroprijenosu. Do tih većeg ulaganja koji ponajprije očekuju građani ostaće problemi koji posebno eskaliraju prilikom vremenskih nepogoda.

U organizaciji Udruženja Hasin vrh danas je nedaleko od čuvenog Hasinog vrha, održana tradicionalna manifestacija, kojom se bivši pripadnici 5. korpusa Armije R BiH prisjećaju slamanja neprijateljske “februarske ofanzive” ratne 1994. godine. Ovogodišnjem obilježavanju prisustvovalo je nekoliko hiljada posjetilaca, nekadašnjih direktnih aktera bitke, ali i veliki broj mladih koji su od ratnih komandanata mogli čuti sve šta se je dešavalo tokom bitke ratne 1994.godine.

U svojim obraćanjima ratni komandanti Hamdo Delalić, Hamdija Abdić, Amir Avdić, Šefik Veladžić, predstavnici Grada Bihaća i Cazina, Općina Bužim i Sanski Most, Vlade USK-a, te MZ Srbljani i Udruženja Hasin vrh, istakli su da je nadljudskim naporima pripadnika 5. korpusa ARBiH i policije spriječen plan neprijatelja da ovlada ovim prostorom i dođe do hidrocentrale u Kostelima.

„Hvala organizatorima koji svake godine uspješno organiziraju sjećanje na jednu od najvećih bitka koje su vodile skoro sve jedinice 5. korpusa Armije R BiH na jednom tako malom području. Ovdje smo se borili i izborili sa daleko jačim neprijateljem i slamanjem ove ofanzive zajedno smo pokazali neprijatelju da neće osvojiti tadašnji Bihaćki okrug. Pokažimo i danas u miru da zajedno možemo stvoriti još bolju državu BiH“- kazao je u ime Grada Bihaća Senad Šarganović, Savjetnik gradonačelnika Bihaća i ratni komandant 501. Slavne brigade.

„Mjesta naših uspješnih suprostavljanja neprijatelju i naših velikih pobjeda su lokacije za hodočašće i kao takve moraju biti mjesta iskrene posvećenosti borcu, braniocu, pripadniku 5. korpusa Armije R BiH, odnosno mjesta gdje ćemo bar na trenutak zaokupiti pažnju mladih generacija da saznaju sve o agresiji i odbrani 1992-1995. godina“- kazao je Hamdo Delalić, ratni komandant 503. Slavne brigade.

Ofanziva srpskih snaga na Bihaćki okrug, planirana i pripremljena u Komandi Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, počela je 6. februara 1994. godine na linije odbrane i zonu odgovornosti 501. i 503. brdske brigade i 504.lake brigade 5. korpusa A R BiH.Osnovni ciljevi ofanzive sa širokog zahvata fronta od Lohovskih brda do Jezera bili su protjerivanje snaga 5. korpusa sa Grabeškog i Grmuško-srbljanskog platoa, zauzimanje hidroelektrane “Kostela“, te presijecanje komunikacije Bihać – Cazin.

Agencija za nekretnine NOVI DOM iz Bihaća želeći pomoći učenicima i studentima sa područja Unsko – sanskog kantona u njihovom školovanju, početkom novembra 2017. godine raspisala je Javni konkurs za dodjelu stipendije jednom učeniku i jednom studentu za period januar – juni 2018. godine. Kao društveno odgovorna firma, Agencija za nekretnine NOVI DOM Javnim konkursom omogućit će jednom učeniku i jednom studentu šestomjesečnu stipendiju u iznosu od po 100,00KM mjesečno.

Stručna Komisija nakon isteka roka za prijave, pregledala je sve pristigle prijave i izabrala jednog učenika i jednog studenta koji će dobiti šestomjesečnu stipendiju Agencije za nekretnine NOVI DOM.

Kada je u pitanju učenik, šestomjesečnu stipendiju dobila je Ajla Hadžić iz Cazina, učenica IV. razreda koja pohađa srednju elektrotehničku školu u Bihaću, kao i Medicinsku školu u KŠC Ivan Pavao II. Šestomjesečnu stipendiju dobila je i Selma Šabić, redovna studentica II. godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

Tim povodom u prostorijama Agencije za nekretnine NOVI DOM iz Bihaća upriličeno je svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju. Čestitajući stipendisti Ajli Hadžić i majci Selme Šabić, koja je umjesto kćerke potpisala ugovor, Dino Teljigović, vlasnik Agencije za nekretnine NOVI DOM kazao je da je uvjeren da će šestomjesečnom stipendijom Ajla i Selma olakšati svoje obrazovanje, istaknuvši da se nada da će i druge privatne firme slijediti potez Agencije za nekretnine NOVI DOM.

„Hvala Agenciji za nekretnine NOVI DOM koja nam je omogućila šestomjesečnu stipendiju. Ovo je potez za pohvalu koji pokazuje da u našoj državi ima društveno odgovornih privatnih firmi koje podržavaju mlade i njihovo školovanje. Svaka pomoć za učenika i studenta u današnjem vremenu je itekako dobrodošla, a šestomjesečna stipendija koju smo dobili od Agencije za nekretnine NOVI DOM itekako će nam dobro doći u daljnjem školovanju“- kazala je dobitnica stipendije Ajla Hadžić.

Forum žena Saveza za bolju budućnost Bihać danas je posjetio socijalno ugrožene građane, kojima su dodijeljeni paketi sa prehrambenim artiklima.

Cilj je, kako kažu u Forumu, da se ovim porodicama olakšaju hladni zimski dani, te da im se kaže da nisu zaboravljeni, odnosno da postoje ljudi koji im žele pomoći i olakšati.

Akcija je sprovedena u bihaćkim mjesnim zajednicama Gata, Turija, Vrsta, Pokoj, Gornje i Donje Prekounje, te u mjesnoj zajednici Luke, a nastavlja se i sutra u ostalim dijelovima grada.

U fokusu februarske emisije TV Justice je priča o Dini Pečenkoviću, koji je iz Maoče dovezao Mevlida Jašarevića u Sarajevo, na dan kada je počinjen teroristički akt.

Pečenković je tri mjeseca proveo u pritvoru, ali protiv njega nije podignuta optužnica. Njegova porodica, otac, majka i dva brata su otišli na sirijsko ratište.

Čuo je da su otac i jedan brat poginuli. Za ostale ništa ne zna. Osim ove priče, u emisiji TV Justice govorimo i o tome kako se bh. vlasti i Islamska zajednica bore protiv ekstremizma.

Njegovu priču pogledajte u priloženom videu.

Nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužilac Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH uputio je Sudu BiH prijedlog za određivanje mjere pritvora za sedam osoba osumnjičenih za organiziranje grupe radi krijumčarenja migranta.

Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH pritvor se, između ostalog, predlaže zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogli ometati istragu, prikrivati dokaze ili vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike, kao i opasnosti da bi boravkom na slobodi mogli počiniti novo krivično djelo ili dovršiti započeto.

– Tužilaštvo BiH, sa partnerskim agencijama u BiH, nastavlja intenzivnu istragu u ovom predmetu, usmjerenu na otkrivanje i procesuiranje osoba osumnjičenih za krijumčarenje ilegalnih migranata – saopćeno je iz Tužilaštva.

Kako doznajemo u Komradu, sve glavne saobraćajnice u Bihaću su prohodne. Još su problematični trotoari, ali iz Komrada uvjeravaju da će uskoro i trotoari biti u potpunosti prohodni. U prilogu je izjava Muharema Veladžića, šefa zimske službe u Komradu.

Na putevima u našoj zemlji ovoga jutra saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu, a iz BIHAMK-a upozoravaju na učestale odrone.

Zbog snijega na kolovozu izdvajamo puteve u sjeverozapadnim krajevima, kao i puteve: Kupres – Šuica i Priluka – Glamoč, te šire područje Bosanskog Grahova i Tomislavgrada. Magla smanjuje vidljivost na pojedinim dionicama, a skreće se pažnja na puteve Lašva – Vitez i Glamoč – Mliništa. Poledica je moguća na dionicama u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima. Savjetuje se opreznija vožnja i napominje vozače da na put ne kreću bez zimske opreme.

Na autoputu A-1 dionici Sarajevo zapad – Lepenica zbog aktivnog klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u desnoj cijevi tunela Igman, kao i na mjestu radova, preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. Molimo vozače da na ovoj dionici autoputa voze opreznije i smanjenom brzinom.
Zbog aktiviranih klizišta izmjenjen je režim saobraćaja i na magistralnom putu M-16 Banja Luka – Crna Rijeka (na lokalitetu Gornji Šeher), kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka – Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac – Drinjača.

Jednom trakom saobraća se na magistralnom putu M-14.2 Resanovci – Drvar, a razlog je urušavanje potpornog zida.

Na graničnim prijelazima jutros nema dužih zadržavanja.

Zbog zimskih uvjeta za vožnju u Hrvatskoj, na GP Izačić obustavljen je saobraćaj za teretna vozila sa prikolicom i šlepere.