Nepovoljni vremenski uslovi ovih dana u gradu Bihaću odrazili su se i na redovan odvoz smeća. Prilaz kontejnerima u velikoj mjeri otežavaju i nepropisno parkirani automobili i velika količina snijega koja se nalazi oko kontejnera. Naročito je to prisutno u uskim ulicama koje su slabo očišćene, tako da tu odvoz smeća ide otežano.
U JKP ,,Komrad“ su nam kazali da su najkritičnija mjesta za odvoz smeća Ozimice I, Ozimice II i Krupska ulica.Također dodaju da su sve ekipe na terenu te da se odvoz smeća vrši na svim mjestima gdje kamioni mogu prići kontejnerima
Danas smo uputili svoja vozila i posade i mislim da ćemo uspjeti pokupiti ono što na glavnim pravcima
građani budu iznijeli od svog otpada. Kada je u pitanju grad, mi smo uspjeli da izvršimo pražnjenje posuda odnosno kontejnera od 1100 ], također u otežanim uslovima”, istakao je Mehura Selimović, tehnički direktor u JKP ,,Komrad“ Bihać.
Najveći problem predstavljaju parkirani automobili ispred stambenih zgrada, zbog kojih radnici ne mogu prići kontejnerima. Iz JKP ,,Komrad“ apeluju na građane da im pomognu prilikom prilaza kontejnerima kao i za strpljenje, piše rtvusk.ba
Ovogodišnje potrebe drvoprerađivača u Unsko-sanskom kantonu za sirovinom veće su dva i po puta od količine koju preduzeće “Unsko-sanske šume” može da im isporuči na osnovu njihovog godišnjeg plana proizvodnje.
Prema riječima Harisa Mešića, direktora ovog preduzeća, koje gazduje cjelokupnim šumskim fondom na području USK, radi se o problemu koji se ponavlja iz godine u godinu.
“Mora se znati kako smo ograničeni planovima gospodarenja šumama i ne možemo sjeći više nego što je dozvoljeno. Nažalost, moram reći da će, kada su u pitanju trupci, količine koje ćemo isporučiti drvoprerađivačima biti manje nego u prošloj godini”, istakao je Mešić.
Prema njegovim riječima, “Unsko-sanske šume” su svojim planom za ovu godinu predvidjele eksploataciju i isporuku 50.000 kubika drveta, a ukupne potrebe ovdašnjih drvoprerađivača iznose oko 125.000 kubika. Kako bi se stimulisala drvoprerađivačka industrija u USK, ove godine će se drvni sortimenti dijeliti po kriterijumima koji protežiraju preduzeća koja se bave finalnom i polufinalnom proizvodnjom. Međutim, kako kaže sekretar Privredne komore USK Nihad Šušnjar, takvih preduzeća je u ovome kantonu svega nekolicina.
“Ogromna većina drvoprerađivača tokom proteklih godina opredijelila se za primarnu preradu drveta. U najvećem broju slučajeva radi se o pilanama koje režu drvo u daske i potom ih prodaju na domaćem i stranom tržištu”, kaže Šušnjar.
Nedostatak proizvodnih pogona koji se bave finalnom proizvodnjom drveta on objašnjava velikom potražnjom, te visokom cijenom sirovina i poluproizvoda na domaćem i inostranom tržištu.
Asistent u predškolskoj nastavi – zanimanje je koje je predviđeno u sklopu inkluzije djece s posebnim potrebama. Na papiru je sve riješeno, ali u realnosti – žrtva nepoštivanja zakona i propisa je djevojčica koja boluje od cerebralne paralize. Iman se ne može družiti s djecom u vrtiću, jer potrebna joj je pomoć asistenta, za kojeg nema novca.
Iman Dizdarević, četverogodišnjakinja iz cazinskog naselja Šturlić, žrtva je neozbiljnosti političara koji vode Unsko-sanski kanton. Budžet kantona još nije usvojen, a od toga ovisi angažovanje asistenta za Iman u vrtiću „Husnija Omanović“ u Cazinu, koji bi radio na njenoj socijalizaciji i razvoju u vrtiću. Njeni roditelji ne traže novac, traže samo da vlasti ispoštuju ono što zakoni predviđaju.
“Tražim samo jedno od onih koji su nadležni – da dijete smjeste tamo gdje je zakon propisao i daju mu ono što zakon nalaže”, kaže Imanin otac Ismet Dizdarević.
Roditelji su za Iman uradili sve što je u njihovoj moći, ali Iman je sada potrebno društvo ostale djece, kako njen psihički i socijalni razvoj ne bi bio zanemaren.
“Za tu namjenu je dosad procijenjeno i predviđeno da bi trebalo angažovati 64 asistenta”, navodi Adnan Kreso, predstavnik Ministartsva obrazovanja USK-a.
“Isti odgovor, nije usvojen budžet. I prošle godine je bilo isto. Jednostavno, da čekamo“, kaže Imanina majka Vahida.
Izabrani skupštinari u Krajini na svoj konto dobiju i po 3.000 maraka, bilo da sjednica bude održana ili ne. Očigledno postoje manje bitni i više bitni. Gdje je Iman u tom rasporedu prioriteta?
U mjestu Vikići kod Bihaća već dugi niz godina održavaju se skokovi skijaša amatera iz Bihaća i okoline.
Tradicionalni Ski skokovi Vikići postali su prava sportsko-zabavna atrakcija u ovom mjestu i održavaju se još od 2003., a svake godine privlače sve veći broj posjetitelja.
Ovogodišnji tradicionalni amaterski skijaški skokovi u Vikićima, 16. po redu, održat će se 17. februara na lokaciji Ćakinovac u Čavniku.
Svi takmičari koji žele učestvovati ove godine i osjetiti pravi adrenalin, već se mogu prijaviti za učešće na ovom zimskom spektaklu.
Takmičenje će se održati u dvije kategorije:
– takmičari starosne dobi do 15 godina
– takmičari starosne dobi preko 15 godina
Za više informacija možete zvati na telefon broj: +387 6203 9892
Smijeh i dobra zabava ni ove godine zasigurno neće izostati!
Kako portal KRAJINA.BA saznaje, radilo se drogi koja je prije nekoliko dana ušla u Bosnu i to preko Crne Gore , koja je cijelo vrijeme praćena od strane istražitelja FUP-a.
Prije samog početka ove akcije, pripadnici FUP-a su uhapsili Adnana Kurtovića i Amira Mulalića iz Bosanske Krupe koji su u trenutku hapšenja kod sebe imali 1 kg iste droge koja je kasnije pronađena i kod Muharema Temaja.
Nedugo zatim, kako tvrdi naš izovor, preostale 2 kg droge je pronađeno kod Jasmine Hota, Temajeve djevojke.
Policijskoj stanici obratio se D.Z.rođen 1999.godine, koji je prijavio svog brata D.E.rođen 1998.godine, da je zapalio stambeni objekt u kojem prijavitelj stanuje.
Na lice mjesta upućena je GVJ koji su lokalizirali požar.
Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela “Paljevina“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić izjavio je u intrevjuu za Fokus.ba da su Krajina i Bihać poslije rata zaboravljeni, ostavljeni, izdani, te da se ne tretiraju kao dio države BiH.
“Čak ni vremenska prognoza nije ista za Krajinu kao za ostatak države”, kazao je Fazlić.
Naš sagovornik je jedan od rijetkih političara koji je sebi smanjio platu po dolasku na funkciju 2016. godine.
“Moja plata trebala je biti 4.500 KM i sada je smanjena i iznosi 2.500 KM i ona je i dalje dobra plata u odnosu kako drugi ljudi u BiH rade i zarađuju. Izračunao sam da je to za četiri godine 100.00 KM i da je to jedan stan u Sarajevu i onda neki kažu da je to populizam. Nemam ništa protiv da se to tako nazove i ovim putem pozivam 100 političara u BiH da budu populisti i smanje sebi platu i da po tom osnovu uštedimo 10 miliona KM”, naveo je Fazlić.
On je govorio i o postignutim rezultatima i planovima Gradske uprave Bihaća, potrebi izgradnje cestovne infrastrukture i aerodroma u Krajini, te mogućnostima ujedinjenja ljevice u BiH.
Kako biste ocijenili proteklu 2017. godinu. Šta je urađeno dobro, šta je moglo bolje?
Cijelu proteklu godinu smo pospremali stvari u Gradskoj upravi gdje je situacija bila prilično zapuštena. Tu prije svega mislim na tzv. KfW projekat kojeg smo uspješno okončali i ostalo je još par sporednih saobraćajnica koje ćemo asfaltirati. Znamo kako je grad izgledao prošlog ljeta onako raskopan i mi smo morali obezbijediti dodatna sredstva u visini skoro dva miliona KM, što je neplanirani teret koji je pao na pleća Grada samo zbog nečijeg nemara.
Mi smo krajem 2016. godine konstatovali pri usvajanju budžeta dug koji je iznosio oko 50 miliona KM i glavni prioritet bio je stabilizacija budžeta. Uspjeli smo ga stabilizirati u pogledu plaćanja nekih obaveza poput plata koje sada idu svaki mjesec uposlenicima, što nije bio slučaj ranije. Vratili smo oko šest miliona KM dugova, od čega preko dva miliona KM kredita čiji je grejs period čekao mene, a koji ističe tek 2027. godine, dva miliona KM vratili smo dobavljačima i skoro dva miliona KM namjenskih sredstava koja su bila nenamjenski potrošena. Zapravo cijela godina prošla je u pritisku od strane onih kojima smo dužni i morali smo dobro voditi računa o svakoj marki, a morat ćemo i u buduće.
Mislim da sam uspio primijeniti pristup prema budžetu i da ljudi shvataju da su to javna sredstva prema kojima moramo biti odgovorni. Moramo biti daleko odgovorniji prema javnim sredstvima i stvorio sam novi pristup da se štedi i racionalno troše sredstva i u tom smislu ove godine planirali smo jedan realan budžet i spriječili stvaranje deficita iako se nalazimo u izbornoj godini.
Otvorio sam upravu prema građanima, kako bi smo im javno i transparentno pokazali šta radimo, ali i da čujemo kritike, primjedbe na rad svih uposlenika Gradske uprave Bihać kako bi stvorili pozitivan pritisak. Počeli smo sa semafotom budžetske potrošnje, Danima otvorenih vrata, kampanjom „Žali se“, te uz besplatni Viber, zaista smo omogućili građanima da poboljšaju rad svakog uposlenika Grada Bihaća a to u konačnici znači bolja i efikasnija javna uprava.
Također, uredili smo i Odluku o finansiranju troškova prevoza učenika srednjih škola u gradu Bihaću za 2017. godinu. Ovom odlukom regulisali smo način i kriterij plaćanja prevoza učenika srednjih škola, te uveli reda u ovu oblast, ali i pravičnost i transparentnost.
Gradsko vijeće je usvojilo je i Odluke o ograničavanju plaća direktora javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Grad Bihać. Uz moju odluku o smanjenju plate ovo je jasna poruka građanima da smo odlučni da odgovorno i transparentno radimo i trošimo sredstva građana, te da prilagodimo primanja uslovima i vremenu u kojem živimo. Da li se moglo uraditi više i bolje to je na građanima da procijene i daju svoj konačni sud, ali sam lično zadovoljan urađenim u 2017. godinu uzme li se u obzir stanje koje sam zatekao.
Možete li iznijeti neke od najvažnijih planova za ovu godinu?
Nakon stabilizacije budžeta u prošloj godini mi smo i ove godine donijeli budžet koji je realno ostvariti, nismo gledali što je izborna godina. Tako smo kroz program rada Zavoda za prostorno uređenje planirali neke manje infrastrukturne projekte po mjesnim zajednicama, a posebno izdvajam projekt rekonstrukcije javne rasvjete rasvjete koja će donijeti značajne uštede i bolju rasvjetu gradu.
Radit ćemo koliko se može a da ne stvaramo obaveze koje ne možemo platiti i ne povećavamo dug prema izvođačima ili dobavljačima. Nama je glavni prioritet stabilizacija budžeta i uravnoteženje budžeta uz smanjenje potrošnje i povećanje prihoda i to nije nikad završena borba. Također, prioritet je i efikasnija javna uprava koja će biti maksimalno na usluzi građanima.
Nastaviti ćemo i sa aktivnostima koji za cilj imaju stvaranje uslove za brži razvoj grada i mi smo pokazali da imamo potencijala za razvoj u oblasti stanogradnje i privrede, a u zadnjih par godina i u oblasti turizma. U prilog tome ide i naša namjera da formiramo Turističku zajednicu grada Bihaća i dodatno osnažimo ovu oblast koja iz godine u godinu bilježi rast i uspon.
Također smo na posljednjoj sjednici GV Bihać usvojili Prijedlog Odluke o izmjeni i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu. Mi smo željeli izmjenama ove odluke pomoći svim investitorima koji žele u našem gradu investirati svoj novac. Ovo je nastavak naše kampanje podrške investitorima, jer smo nakon smanjenje naknada za tehnički prijem objekata, izmjena Odluke o građevinskom zemljištu, pripremili i odluku o smanjenju komunalnih naknada u dijelu koji se odnosi na investitore. Na nama je da osmislimo svi zajedno kako naše potencijale staviti u funkciju jer je to jedini način da grad Bihać i cijeli Unsko-sanski kanton dobiju jači i novi zamah u razvoju.
Vlada FBiH najavila je za ovu godinu ulaganja u cestovnu infrastrukturu i aerodrom na području Krajine. Koliko je realno da budu obezbjeđena finansijska sredstva u ovu svrhu?
Ono što je realno jeste da je Vlada FBiH u 2017. godini izdvojila 4 miliona KM za izgradnju aerodroma Bihać uz 2,5 miliona KM planiranih u 2018. godini i ovo je projekt koji se za sad finansira isključivo sredstvima Vlade FBiH i u ime Grada Bihać zahvaljujem premijeru Novaliću i našem ministru Šemsudinu Dediću na podršci.
Izgradnja aerodroma u Bihaću, doprinijela bi razvoju poslovnog okruženja ali i većoj posjećenosti potencijalnih i već afirmisanih turističkih lokaliteta u okruženju (Nacionalni park Una, Plitvička jezera i slično).
Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150.000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori koje uglavnom svake godine, najmanje jednom dolaze u gradove i naselja Unsko-sanskog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja.
S druge strane, obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prijevozu. Evidentno je da interes turističkih tržišta za posjetom području NP „Una“ i boravkom u ovom dijelu BiH je u porastu, gdje u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku Una.
Kada je u pitanju cestovna povezanost i projekti koji bi se trebali realizirati ove godine, tu izdvajam izgradnju treće trake na putu Gorjevac-Dubovsko, devijaciju puta 5. korpusa na ulazu u grad i izgradnju kružnog toka na Kamenici. Ovo su projekti Cesta FBiH koji će se realizirati, ali naravno ostaje nada da će se izgradnjom brze ceste u dolini Lašve ubrzati cestovna povezanost USK-a i ostatka države.
Je li Krajina pa time i Bihać bila zapostavljena u proteklim decenijama poslije rata i zašto?
Krajina i Bihać su poslije rata zaboravljeni, ostavljeni, izdani, ne tretiraju se kao dio države BiH, pa čak i vremenska prognoza nije ista za Krajinu kao za ostatak države. Koji god segment analiziramo vidi se da smo zapostavljeni i mi se tako i osjećamo svih ovih poslijeratnih godina. Centralna vlast često nema senzibilitet za neke specifičnosti ovog kraja i tu prije svega mislim da činjenice da smo odvojeni od ostatka FBiH, da imamo dugu granicu sa RS-om i Republikom Hrvatskom.
U državi nije uređen sistem ravnomjernog regionalnog razvoja i mi nažalost, funkcionišemo kao partijska država i sredstva se raspoređuju po partijskoj pripadnosti i jaranskim linijama, a nikako kroz institucije. I to je Krajinu dovelo u položaj u kojem se nalazi danas i s kojim nismo zadovoljni.
Kakvo je trenutno stanje u budžetu Grada? Po kojim stavkama su u proteklim godinama nastajali problemi?
Mi Budžet održavamo likvidnim i funkcionišemo stabilno i pored zatečenih dugova. Budžet se može konsoldovati na dva načina, da se više zaradi i da se manje troši. Pokrenuli smo određene projekte koji će stvoriti mogućnost prodaje ili iznajmljivanja parcela u vlasništvu grada Bihaća slijedeće godine , a stvaramo i preduslove povećanja izgradnje izradom prostorno-planske dokumentacije.
S druge strane mi smo prošle godine po osnovu prihoda od PDV-a u budžetu imali skoro 500.000 KM manje prihoda i to je, između ostalog, rezultat popisa stanovništva koji je pokazao da Bihać ima manje stanovnika nego recimo Cazin.
Meni često prebacuju na štednji i neke primjedbe ne stoje jer mi u Gradskoj upravi maksimalno želimo štediti na pojedinim troškovima poput goriva, dnevnica, struje, vode, kancelarijskog materijala, na troškovima pošte i mnogim drugim troškovima javne administracije. Mi smo to i smanjili u odnosu na prijašnje godine, ustvari mi moramo trošiti onoliko koliko imamo, a ne trošiti kao ranijih godina kada se trošilo više nego što su prihodi dozvoljavali. Prijašnjih godina praksa je bila izvođenja infrastrukturnih projekata iz političkih razloga i kupovanja glasova pa smo svake izborne godine imali nova zaduživanja i do četiri-pet miliona KM i zato smo došli dokle smo i došli sad. Mi smo ove godine usvojili budžet koji je realan i koji se može izvršiti i to je preduslov da u narednim godinama možemo realizirati infrastrukturne projekte.
Jedan ste od rijetkih političara koji je sebi smanjio platu po dolasku na funkciju. Očekujete li nakon općih izbora ove godine neke nove političke snage spremne razmišljati na taj način i učiniti isto?
Ja sam svoju platu smanjio kako bi ukazao kako je teško stanje u državi i da bi političari trebali odgovorniji i krenuti od sebe i prestati demagogijom prikupljati političke poene, već konkretnim potezima pokazati da razumije stanje u državi.
Moja plata trebala je biti 4.500 KM i sada je smanjena i iznosi 2.500 KM i ona je i dalje dobra plata u odnosu kako drugi ljudi u BiH rade i zarađuju. Izračunao sam da je to za četiri godine 100.00 KM i da je to jedan stan u Sarajevu i onda neki kažu da je to populizam. Nemam ništa protiv da se to tako nazove i ovim putem pozivam 100 političara u BiH da budu populisti i smanje sebi platu i da po tom osnovu uštedimo 10 miliona KM.
Smatram da se u javnom životu i politici treba promijeniti paradigma i pokušavam da vlastitim primjerom pokažem kako se može odgovorno raditi.
Šta može ljevica u narednom periodu i može li se očekivati njeno ujedinjenje?
Nisam siguran da li u BiH u ideološkom smislu postoji ljevica jer se ona u našoj zemlji po tom osnovu nije definisala. Međutim, ako je definišemo kroz stranke kao što su SDP, DF, Građanski savez i Naša stranka mislim da koncept koji se ne zasniva na etnicitetu i nacionalnim političkim strankama svakako ima prednost ali da ga treba predefinisati jer ovakav kakav postoji danas svakako nije funkcionalan i ne ulijeva povjerenje.
Ako se stranke ljevice postave na način da razmišljaju kroz prizmu demokratije i građanske demokratije, a ne kroz prizmu etničke pripadnosti onda možemo očekivati ujedinjenje i bolju poziciju ljevice u političkom životu BiH, ali mislim da je to daleko ispred nas.
Pogoršanje vremenskih prilika za očekivati je od utorka, izraženije u poslijepodnevnim satima.
Kako saopštavaju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, na jugu će padati kiša, u Krajini, na sjeveru zemlje, na planinama i dijelu centralne Bosne snijeg. Temperaturni režim neće se značajnije izmijeniti. Minimalne jutarnje temperature zraka kretaće se od -4 do 0 °C u unutrašnjosti, na jugu do 4 °C, maksimalne dnevne od 3 do 8 °C u Bosni, na jugu do 12 °C.
U odnosu na ostatak zemlje, na sjeveru i u Krajini će biti hladnije i sa više snijega.
Od četvrtka će uslijediti postepeni prestanak padavina i stabilizacija vremenskih prilika. Pri tome će doći do djelimičnog zahlađenja, maksimalne dnevne temperature zraka dostizaće od 2 do 6 °C u Bosni, na jugu do 10 °C.
U dane idućeg vikenda jutarnje i dnevne temperature će još malo opasti, naročito u centralnoj Bosni gdje će tokom jutra biti između -4 i -8 °C, a maksimalne dnevne će biti od 0 do 3 °C. U ostatku zemlje malo toplije, sa maksimalnim temperaturama do 6 °C na sjeveru i 10 °C na jugu.
Prema aktuelnim sinoptičkim kartama, izgledne su nešto stabilnije vremenske prilike sa manje padavina, uz temperature primjerene ovom dijelu godine.
Bišćanka Ema Bajrić članica KBS FAVORIT BH nakon što je prije nekoliko mjeseci u sklopu kickboxing reprezentacije BiH osvojila zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Skoplju potvrdila je dominaciju u svojoj kategoriji (-60 kg) i na Europskom kupu u Karlovcu osvojivši najsjajnije odličje, saznaje 24h.ba
Ema je prvi borac u istoriji grada na Uni koji je osvojio Europsko zlato i jedina u BiH koja je uspjela objediniti titule pobjednika Europskog prvenstva i Europskog kupa.
Pored Eme u Karlovcu je nastupio i njen klupski kolega Rasim Alunović kojem je ovo bio prvi nastup u seniorskoj konkurenciji. Rasim je osvojio srebreno odličje i svojim nastupima pokazao da je borac čije vrijeme tek dolazi.
19-ogodišnji Bišćanin je u polufinalnom meču bio dominantan nad Igorom Popovićem iz Srbije dok je u finalu u odličnom meču protiv Ukrajinca Syrotenko Andria izgubio podjeljenom sudijskom odlukom 2:1. Ukrajina je na ovom Europskom kupu nastupila sa reprezentacijom a Rasimov protivnik je prije finala deklasirao borce iz Hrvatske i Poljske.
Na Europskom kupu u Karlovcu je nastupilo 1866 takmičara iz 28 zemalja.
Svi gradovi imaju neku svoju posebnost koja ih izdvaja od drugih. Bihać je poznat po bogatoj historiji, kulturi, i prirodnom bogatstvu koje ga okružuje. Stoljećima uspješno odolijeva svim izazovima, a njegova ljepota uvijek oduzima dah svima koji ga prvi put ugledaju.
Grad nastao na malenom otoku svetog Ladislava, a razvijao se kroz nekoliko različitih arhitektonskih faza. Tako se, kako navode historijski dokumenti Beli IV 1260. godine, obratio toplički opat s molbom da mu pokloni kraljevski posjed. Tako su cisterciti (rimokatolički crkveni red) nakon tatarske provale, počeli graditi utvrdu i neke zgrade u samome Bihaću i tada traže kraljevsku pomoć i njegovu zemlju koju su do tog vremena uživali kraljevski vitezovi.
„Na otoku svetog Ladislava, kako se Bihać prvobitno zvao, Ugarska je napravila kastrum (tvrđavica) u kojoj je kralj držao svoju vojsku, nešto kao kasarna. Uz taj kastrum vremenom nastaje i civilni dio grada, a to je ostatak otoka svetog Ladislava i onda Ugarski kralj da bi se dalje gradila struktura grada, on daje cistercitima Kralu (kraljevsku zemlju,) a oni grade bedeme i utvrđuju drugi dio grada, tako da je to, faktički, tada postaje grad u gradu. Dakle, vojni dio u čijem dijelu u jednoj od okruglih kula nalazio se kapetan, i drugi civilni dio.“
Kada uporedimo prvi regulacioni plan kojeg je napravila Austro-ugarska 1880. godine, tri godine nakon okupacije Bosne i Hercegovine sa današnjim stanjem grada, jedina dva objekta koja postoje iz tog plana su džamija Fethija i Kapetanova kula koja je simbol, personifikacija i ikona grada Bihaća. Kula je zaštićena sa bedemima i bedemskim prolazom čiji dio i danas stoji ispod kule, a nalazi se pored glavne ulice. Bedemski zidovi su rađeni na način da se najprije pravio jedan red bedema, a zatim odvojeno drugi red i između se stavljala zemlja da topovsko đule ne bi moglo probiti zidove.
Kultno šetalište Korzo
Hazim Alagić je starosjedioc koji se rodio i odrastao u Bihaću, zajedno s njim rastao dijeleći dobro i zlo. Sjećanja su još uvijek svježa, a trag nekadašnjeg mladalačkog duha i poleta u Bihaću, kaže, još uvijek osjeti. Ostao je žal za dobrim vremenima kada su on i generacije Bišćana uživale u divnim bihaćkim noćima, ašikujući na Korzu (glavna ulica kojom se nekada šetalo) doživljavali svoje prve ljubavi i romanse.
“Ovuda je išla cesta kojom automobili nisu mogli saobraćati u večernjim satima, jer je tada bilo rezervisano za mlade, šetnju i susrete. Tu je bila jedna prodavnica koja se zvala „Delikates“ i bila je hit u to vrijeme.“, prisjeća se Hazim i dodaje kako je Bihać nekada imao sedam objekata medresa, a jedna je, kaže, bila na mjestu gdje se danas nalazi objekat kina „Una“.
Druga glavna ulica je bila današnja Gazi Husrev-begova ulica koja vodi od džamije Fethije prema Kapetanovoj kuli. U tom dijelu su bili smješteni dućani i zanatske radnje, a ispod dolje bila je gradska tržnica na kojoj su se ljudi okupljali i razmjenjivali robu.
„Trg je bio kaldrmisan, zvao se Žitni sajam, a ljudi su se tu okupljali ponedjeljkom, Tu se održavao vašar, dolazio ringišpil i cirkusi, a u jesen lubenice. Prodavala se i stoka, bio je tu i javni wc, pravila se i točila kokta, vino-špricer sa soda vodom, točilo pivo, pekli janjci i ćevapi.“, prisjeća se Hazim i dodaje kako su somuni koji su se tu pekli i prodavali njima djeci posebno mirisali, ali nije svako imao para da sebi to priušti.
Bilo je to vrijeme živih razgovora. Ljudi su se puno više družili, iako nije bilo interneta na određenim mjestima su se mogle dobiti sve informacije o dešavanjima u gradu. Frizerski saloni su bila mjesta, a brice osobe kod kojih su se mogle čuti razne priče.
“Ovdje na ovom mjestu gdje je nekada bila tržnica bio je jedan frizerski salon koji i danas postoji. Nekada je tu radio Nurija Džambegović, a danas to njegov sin vodi. S obzirom da u to vrijeme mediji i informacije nisu bile dostupne ko danas, kod Nurije si mogao saznati dosta toga. Taj frizerski salon je bio nešto kao današnji internet.“, kaže Hazim uz osmijeh.
Od kina do benzina
Kultno mjesto koje je bilo svojevrsna granica do koje su mladi šetali Korzom, bila je benzinska pumpa, jedina u to vrijeme koja je postojala u užem dijelu grada Bihaća. Danas se na tom mjestu nalazi maleni objekat u kojem je smješten info pult Nacionalnog parka Una, a stubovi ispred ulaza u objekat identični su onim iz tog vremena.
“To je u stvari bio takozvani đir i šetalo se dvosmjerno, a okret je bio kod kina i te prve benzinske pumpe. To se u to vrijeme zvalo „korziranje“ zbog radnje slikara Smaje koja se zvala „Korzo“ koja se nalazila kod današnjeg kafića RB. Ta ruta je popularno nazvana „Od kina do benzina“ i obilježila je vrijeme jedne generacije koje će zauvijek ostati u našim sjećanjima.“, pojašnjava Hazim.
Paviljon i danas slovi za jedan od kultnih turističkih objekata u gradu Bihaću. Nije poznato kome je tačno sinula ideja da izgradi ovaj objekat, ali se pouzdano zna da je objekat podignut odmah po dolasku Austro-ugarske vlasti u Bihać.
Odmah do Paviljona nalazi se popularno šetalište poznatije kao Gelenderi, gdje su se mladi okupljali, družili i sjedili na ogradi duž šetališta. Tu su se rađale prve ljubavi iz kojih su se poslije izrodili mnogi brakovi. Na izlazu iz Gelendera na lijevu stranu nalazi se Hotel park, prvi kojeg je Bihać dobio tokom svoje urbanizacije.
“U naše vrijeme to je za nas bilo čudo! Sjećam se kada sam upravo tu, prvi put vidio tamnoputog čovjeka, koji je u proputovanju navratio u hotel radi prenoćišta. Nama djeci je to bila atrakcija.“, prisjeća se Hazim uz osmijeh
Bihać se tokom svoga razvoja postepeno mijenjao i urbanizirao. Uprkos tome, u gradu se još uvijek osjećao dašak života i mladalačkog poleta i entuzijazma. Danas se, kaže Hasim, sve to izgubilo i otišlo u nepovrat. Nešto je rat učinio, a nešto poratna situacija i politika koja je ljude uništila i ubila u njima emocije i oduzela energiju.
“Postepeno je počelo dolaziti do grupisanja stanovništva i podjela. Nešto se desilo u glavama ljudi i sve to što smo prije imali, odjednom je nestalo. Ima tu svega pomalo. Najprije nas je rat podijelio, zatim velike socijalne razlike koje su se nakon rata postale vidljive, neki su postali pametniji, a neki veće budale. Dosta je Bišćana napuštalo Bihać, došli su drugi ljudi i nestalo je onog poznanstva iz djetinjstva i prijaznosti koju osjećaš kada susretneš ljude koje poznaješ iz škole, sa studija i iz grada.“, kaže Hazim
Sve prolazi i nestaje, ali ljepota grada na Uni vječno ostaje! Bihać, usprkos svemu, ponosno stoji tamo gdje je stoljećima bio i prkosi vremenu, životnim olujama i različitim politikama. Čeka neke nove generacije koje će opet kao nekad one starije, odrastati uz Unu, pored nje pjevati i svirati, voljeti se i zajedno graditi neku bolju budućnost.
