Sa stopom nezaposlenosti od blizu 52 posto, USK se i dalje se ubraja u dijelove BIH gdje je nezaposlenost vodeći društveni problem. Podaci sa Biroa za zapošljavanje ipak su relativni, jer značajan je broj osoba koji pronalaze povremene poslove, ali se ne odjavljuju sa evididencije. Podaci, ipak, pokazuju blagi pad nezaposlenosti, a jedan od glavnih razloga je odlazak na rad u inostranstvo.

Posljednji podaci Službe za zapošljavanje pokazuju da u USK ima blizu 40 hiljada nezaposlenih. Manje je to u odnosu na isti period prošle godine. Sezonski poslovi kao i aktivni programi zapošljavanja Federalnog zavoda uticali su na to da je manje evidentiranih pri općinskim biroima za zapošljavanje.

No još jedan je odlučujući faktor pada nezaposlenosti, odnosno odjavljivanja sa evidencije nezaposlenih. Sve je više osoba, prvestveno mladih koji napuštaju kanton i odlaze na rad u inostrastvo.

„U prva tri mjeseca 2018. godine, po našim evidencijama, 603 osobe su prijavile da odlaze u inozemstvo. A imamo i osobe koje nam se nisu javile i tek krajem godine ćemo imati pravu informaciju koliki je uistinu broj ovih osoba“, kaže Nedžad Veladžić iz Službe za zapošljavanje USK.

Iako posjeduju fakultetsku diplomu, pravnicima i ekonomistima je i dalje najteže pronaći posao. Nakon godina čekanja, većina se odlučuje prihvatiti bilo koje radno mjesto što je također problem.

Još je teže nezaposlenima sa srednjom stručnom spremom, među kojima prednjače ekonomski tehničari, gimnazijalci, medicinske sestre, turistički vodiči. U Službi kažu da ima i onih koji nakon što se zaposle, ubrzo prekidaju radni odnos i ponovno se evidentiraju kao nezaposleni.

„Najčešći uzrok je mala plaća ili odlazak mladih u inostranstvo, jer čekaju termimne za razgovore po ambasadama, ne žele raditi“, kaže Veladžić.

Službi za zapošljavanje veliki financijski teret predstavljaju osobe koja su godinama na evidencijama, nemaju niti jedan dan radnog iskustva i teško da će ikada zasnovati radni odnos. Uglavnom je riječ o ženskoj populaciji, nekvalifikovanim domaćicama.

Trenutno programe prekvalifikacije u okviru Službe nudi Centar u kojem se obučavaju osobe za različite zanate, ali isključivo je riječ o muškoj populaciji.

„Prošle godine smo imali 23.666 osoba koje su zdravstveno osigurane, a ove godine 21.496, od čega 11 081 ženskih osoba i to su uglavnom žene i domaćice koje nikada nisu radile i na našoj evidenciji su samo zbog osiguranja“, napominje Veladžić.

Kako se bliži kraj ljeta, a time i pad sezonskih poslova, očekivati je da će brojka nezaposelnih ponovno rasti, ali i broj onih koji odlaze iz Kantona. Neke procjene pokazuju da je BiH do sada tako već izgubila dva posto radno sposobnog stanovništva.

Uprava policije MUP USK-a, provodeći operativnu akciju „ Migrant“ i analizom kretanja i boravka migranata na području Unsko-sanskog kantona, evidentirala je više slučajeva nezakonitog smještaja migranata u privatim stambenim objektima, što predstavlja potencionalni rizik za pojavu narušavanja javnog reda i mira a što usložnjavnja sigurnosnu situaciju na području USK-a.

Operativni štab operativne akcije „ Migrant“, Uprave policije MUP USK-a , putem službene web stranice MUP USK-a uputio je i apel građanima, da svoja saznanja o objektima kao i licima koja nezakonito pružaju usluge iznajmljivanja stambenih objekata, dostave Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove ili najbližoj policijskoj stanici.

Na osnovu do sad prikupljenih saznanja, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, pokrenula je aktivnosti na kontroli ovih objakata na području grada Bihaća u suradnji sa Policijskom stanicom Bihać.

Dana 28. i 29.08.2018.godine, izvršen je obilazak i kontrola devetnaest privatnih stambenih objekata od kojih su u osamnaest zatečeni migranti, gdje su inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove poduzeli Zakonom predviđene mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Ministarstvo zdravsta, rada i socijalne politike USK donijelo je Odluku br. 09-37-7398-3/2018 od 13.08.2018. godine, kojom mijenja Odluka br. 09-37-7398-1/2018 od 25.06.2018. godine u vezi sa dežurnom apotekom na području Grada Bihaća.

Malena Dalal Omerović iz Bihaća, koja boluje od najopasnije vrste leukemije, jučer je ponovo smještena u bolnicu u Esenu, gdje bi joj, ako se sve bude odvijalo prema planu, 6. septembra trebala biti obavljena transplantacija koštane srži.

– Dalal će biti izolovana, radi sterilnosti. U srijedu počinje primati hemoterapiju – kazala je Selma Merdan, prijatelj porodice Omerović, navodeći da ova djevojčica, koja još nema ni dvije godine, ponovo počinje borbu za život.

Ljekari su roditeljima malene Dalal, govoreći o nuspojavama lijekova i same transplantacije, rekli da je moguće oštećenje i otkazivanje organa, ali i da u slučaju infekcije može doći do smrtnog ishoda.

Ipak, svi se nadaju najboljem, jer se hrabra lavica do sada izborila s brojnim nedaćama i sve podnijela uz osmijeh.

– Nikad nikome da dragi Bog ne da ovako da se osjeća kao što se osjećamo mi roditelji, živi, a umrli u duši. Dalal vam šalje osmijeh. Javit ćemo se, ako Bog da, za dva mjeseca dok sve ovo prođe – napisala je na društvenim mrežama majka malene Dalal Indira.

U Bihaćkom naselju Luke, prema riječima mještana, koji su redakciji portala posvjedočili fotografijama, migranti su razapeli šatore na šehidskom spomen-obilježju.

Podsjetimo, Grad Bihać je prema natpisima medija dao saglasnost za privremeni centar u kojem će biti smješteni migranti, a na kojem će im biti obezbijeđeni uslovi kada je riječ o higijeni i hrani.

Međutim, iako lokalna zajednica, Bišćani i Bišćanke sve čine kako bi bili dobri domaćini, pomogli ljudima u nevolji, dešavaju se ovakvi slučajevi koji uznemiravaju mještane.

“Migranti razapeli šator direktno na Šehidskom spomen obilježju MZ Luke i Titovom ružićnjaku. Kad zahladi znači možemo seliti iz kuća u šatore, a oni u naše domove.”, samo je jedan od komentara na ovaj događaj.

Da li smo se navikli na migrantsku krizu ili njen val stagnira, odnosno slabi, pokazat će se uskoro.

Projekat jedinstvene regionalne deponije za Unsko-sanski kanton u ovome trenutku je krajnje upitan, nakon što je nedavno uveden stečaj u preduzeću koje je formirano prije 12 godina u cilju realizacije tog projekta.

Ovo je potvrdio ministar za prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi USK Jasmin Burnić, istakavši kako postoji realna mogućnost da Svjetska banka obustavi njegovo dalje kreditiranje.

Prema njegovim riječima, za funkcionisanje pomenutog preduzeća do sada je potrošeno 2,3 miliona maraka kreditnih sredstava, a ono se nikada nije počelo baviti djelatnošću zbog koje je osnovano.

Razlog tome je nemogućnost da se odredi jedinstvena lokacija za izgradnju pomenute deponije koja bi služila potrebama svih lokalnih zajednica u Unsko-sanskom kantonu.

Burnić podsjeća kako je posljednji pokušaj da se riješi ovaj problem bila odluka Skupštine USK da se deponija gradi na lokalitetu Karanovac, nadomak Bihaća.

“Zbog toga što su se protiv toga pobunili stanovnici okolnih mjesnih zajednica, resorno federalno ministarstvo uskratilo je izdavanje potrebnih dozvola. Nakon toga i Skupština USK bila je primorana da povuče svoju odluku o lokaciji”, kaže Burnić.

Prema njegovim riječima, tokom realizacije ovog projekta bilo je dosta nesporazuma na relaciji između kantonalnih i lokalnih vlasti, koje su uglavnom odbijale da ispunjavaju svoje obaveze kada je riječ o finansiranju pomenutog preduzeća. “Ne mogu naći racionalan razlog zbog čega je to tako, jer su i općine sudjelovale u odluci da se osnuje takvo preduzeće i bile njegovi suosnivači”, ističe Burnić. Predsjednik Skupštine Javnog preduzeća “Regionalna deponija USK” Sedin Šišić potvrdio je da je pokrenuta procedura stečaja u tom preduzeću nakon procjene da ono ne može nastaviti dalje s ovakvim načinom rada. “Preduzeće već dugi niz godina ne funkcioniše osim administrativnog dijela i ono nema smisla ako nema određenu lokaciju, odnosno mjesto gdje bi se gradio i nalazio centar za upravljanje otpadom. Sve drugo je uzaludno trošenje vremena i novca”, istakao je Šišić. Projekat izgradnje regionalne deponije u USK započeo je prije 12 godina i za njegovu realizaciju Svjetska banka je odobrila kredit u ukupnom iznosu od pet miliona maraka. Burnić je istakao kako se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou izdvaja oko 100.000 maraka za servisiranje kreditnih obaveza.

Brojke

• 12 godina projekat nije zaživio
• 5 miliona KM ukupno odobrila Svjetska banka
• 100.000 KM  izdvaja se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou

Muhamed Ramić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta  Unsko-sanskog kantona i  Haris Gavranović, direktor fondacije Talentium iz Sarajeva, potpisali su danas, (ponedjeljak, 27. augusta ) sporazum o suradnji.

Dogovorena je suradnja na promociji nauke i tehnologije, a naročito informatike i matematike, među učenicima osnovnih i srednjih  škola, njihovim nastavnicima i roditeljima.
Fondacija Talentium već nekoliko godina organizira  međunarodne izazove  iz informatike i matematike „Dabar informatičar“ i  „Klokan  matematičar“.

Izazov „Dabar informatičar“ pruža priliku svima za jedan novi susret sa informatikom u svakodnevnom životu, i informatikom kao naučnom disciplinom. Poseban program za učenike, učesnike izazova, je prilika da tokom šest mjeseci kroz takmičenja i rješavanja zadataka nauče više o programiranju i algoritamskom rješavanju zadataka.

– „Svake godine u novembru  dvije sedmice učenici rade popularne zadatke iz informatike pokazujući i razvijajući svoja znanja  iz logike, kompjutacionog razmišljanja, sigurnosti na računaru. Nije takmičenje, nego masovnost učenja informatike. Nakon toga imamo cijeli  program takmičenja, za ove najbolje gdje se oni mogu usavršiti i pokazati stvarna znanja, kazao je Haris Gavranović, direktor Fondacije Talentium iz Sarajeva.

U projektima fondacije  Talentium do sada je učestvovalo 5.000 djece iz 100 škola sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Projekt se ove godine prvi put implementira i u školama na području  Unsko-sankog kantona. Realizacija projekta kreće u novembru a već od sepetembra kreću pripreme po školama.

– „Ministarstvo će koordinirati nastavnike matematike i informatike da se uključe i organiziraju, shodno mogućnostima škole i odzivu  djece, a sve u  cilju  probližavanja ovih nauka djeci i uvođenja pozitivnih inovacija u  sami nastavni proces“- kazao je Muhamed Ramić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona.

U drugoj fazi  će se implementirati  i  projet „Klokan matematičar“, koji je sličan projektu  „Dabar informatičar“,  ali je naglasak na popularizaciji matematike, nauke koja je  inače poznata kao teška i nauka od koje djeca nerijetko imaju strahove. Kroz projekt  „Klokan matematičar učenici se „igraju“ matematikom, odnosno  uče kroz zabavne igre i radionice.