Čekajući bolje sutra ili završetak za njih najvažnijeg životnog putovanja, migrant, zarobljeni među granicama, gotovo su se već prilagodili načinu života ovdje, pa su tako u prethodna dva mjeseca na svijet došle tri bebe, odnosno tri nova stanovnika grada na Uni.

Dok građani na protestima traže rješavanje krize i humano zbrinjavanje migranata, u Bihaću su rođene već tri bebe migranti. Kakva je budućnost migranta i kako se u ovim uvjetima uključiti u borbu prava tih beba?

Rad na području elektroinstalacija, izgradnje elektroenergetskih sistema te tehnika mjerenja, upravljanja i automatizacije.

Detalji u prilogu:

Preuzmite originalni konkurs u PDF-u: KLIKOM OVDJE !

Stotinjak stanovnika Bihaća danas se okupilo na Gradskom trgu kako bi iskazalo nezadovoljstvo zbog migrantske krize koja se mjesecima odvija na području njihovog grada.

Građani su poručili da nemaju ništa protiv migranata, ali imaju protiv nadležnih koji, kako su naveli, ne rade ništa konkretno po pitanju pronalaska adekvatnih smještajnih kapaciteta za mnogobrojne migrante s područja Unsko-sanskog kantona.

Podršku sugrađanima dao je i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić koji već izvjesno vrijeme poziva nadležne u Vijeću ministara i Ministarstvu sigurnosti BiH da hitno reaguju i riješe probleme koje nosi migrantska kriza prije nego eskalira dolaskom zimskog perioda.

Organizator protesta je Forum građana “Bihaćka građanska inicijativa” u kojem ističu da je situacija u gradu poprimila “alarmantnu formu”.

Stotinjak stanovnika Bihaća danas se okupilo na Gradskom trgu kako bi iskazali nezadovoljstvo zbog migrantske krize koja se mjesecima odvija na području njihovog grada.

Građani su poručili da nemaju ništa protiv migranata, ali imaju protiv nadležnih koji, kako su naveli, ne rade ništa konkretno po pitanju pronalaska adekvatnih smještajnih kapaciteta za mnogobrojne migrante s područja Unsko-sanskog kantona.

Podršku sugrađanima dao je i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić koji već izvjesno vrijeme poziva nadležne u Vijeću ministara i Ministarstvu sigurnosti BiH da hitno reaguju i riješe probleme koje nosi migrantska kriza prije nego eskalira.

Organizator protesta je Forum građana “Bihaćka građanska inicijativa” u kojem ističu da je situacija u gradu poprimila “alarmantnu formu”.

“Kada to kažemo, ne mislimo da ljudi po gradu nose oružje, nego je činjenica da u Bihaću 10 posto njegovog stanovništva, odnosno oko 5.000 ljudi, čine migranti. To nije zanemariv procenat, jer zamislite kada bi u Sarajevu bio taj procenat, tada bi to bilo 50.000 ljudi”, kazao je  Halid Dedić, predsjednik Foruma.

On ističe da je na početku migrantske krize u ovom gradu bilo mnogo problema oko prehrane migranata, smještaja, zdravstvene zaštite, pa su se pojavile i razne bolesti. U međuvremenu, stanje u domenu zdravstva i ishrane se popravilo jer su pojedine UN-ove organizacije postigle sporazume sa domaćim institucijama i nevladinim organizacijama. Problem, međutim, i dalje predstavlja smještaj migranata.

Demonstranti su istakli da je njihov moto “minut do 12” s obzirom na trenutnu situaciju u vezi s migrantima.

U ranijem razgovoru za Klix.ba gradonačelnik Fazlić je na pitanje šta će biti sa objektom Đačkog doma i kakva je sudbina migranata u njemu, odgovorio da od prvog dana traži od ministra Dragana Mektića da se ta lokacija uredi i zaštiti.

“Ukoliko se to ne uradi, ja ću do zime tražiti da se migranti isele u Sarajevo, a objekat zapečati, budući da je u vlasništvu Grada. Dakle, gore već postoji neka vrsta migrantskog centra. Ja bih najsretniji bio da oni odatle odu ili makar da se to ogradi i da napravi nekog reda. Problem je što se u Bihać vraćaju i oni koji su smješteni u hotelu Sedra, jer žele da budu u gradu. Tamo su, čini se, izolovani od događanja, po hoće da budu u urbanim centrima.”

Migranti i izbjeglice u Bihaću kazali su da ne znaju za sutrašnje proteste lokalnog stanovništva u ovom gradu. Neki od njih smatraju da su protesti loši po njih same.

Abid iz Pakistana nam je ispričao da je 15 dana u Bihaću. Podsjetio je na to da je teško preći migrantima i izbjeglicama ući u Hrvatsku. Tvrdi da im lokalno stanovništvo i policija pomažu.

“U Bihaću sam već 15 dana. Uslovi su vrlo loši. Granicu s Hrvatskom je teško preći. Ali u Bihaću paze na nas. Pruženo nam je utočište. Međutim, mi želimo ići dalje, van BiH. Čekamo da se otvori granica”, rekao je i ukazao da je njemu i ostalima krajnja destinacija neka od zapadnoevropskih država.

“Nemamo problema s lokalnim stanovništvom i lokalnom policijom. Oni nam pomažu. Ipak, ne želim ostati ovdje. Volio bih otići u Italiju ili Njemačku. Svi žele ići odavde”, dodao je Abid.

Osman se požalio na teške uslove boravka. Naglasio je kako migranti i izbjeglice dobijaju jedan obrok dnevno. I on je zadovoljan odnosom Bišćana prema njemu i drugima.

“Mnogo je ljudi u domu, što je nepodnošljivo. Prvi problem je hrana. Crveni križ i UN nam samo jednom dnevno daju hranu. Nemam problema sa lokalnim stanovništvom u Bihaću. Oni su predobri za nas. Policija nam pomaže. Svi ljudi nam pomažu”, rekao je i dodao kako bi protesti bili loši po migrante i izbjeglice. Ali, smatra da je dobro ako su protesti zbog nezadovoljstva neprimjerene reakcije državnih vlasti zbog velikog broja migranata i izbjeglica u Bihaću.

Neki od Bišćana podsjetili su da ne protestuju zbog samog prisustva migranata i izbjeglica u ovoj lokalnoj zajednici, već upravo zbog neadekvatnog odnosa državne vlasti prema ovom problemu. Za neke od njih, pak, uopšte nije prihvatljivo njihovo prisustvo.

Podsjećamo, današnji protesti u Bihaću počinju u 12 sati.

Prilikom obilježavanja 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ brojni su hrvatski analitičari isticali njezino značenje za susjednu BiH. Mnogi su ponovili da bi bez “Oluje” Bihać postao nova Srebrenica.

Tezu o „novoj Srebrenici” koja se iz kolovoza u kolovoz ponavlja u Hrvatskoj je prilikom slavljenja obljetnice „Oluje” u Kninu 2015. godine izrekla i Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenice i Žepe”. Pri tom je pohvalila haški oslobođenog zapovjednika iz „Oluje“ Antu Gotovinu kao jednog od najboljih hrvatskih generala i branitelja.

Kozar: Peti korpus ne bi dopustio novu Srebrenicu

Pozitivan utjecaj „Oluje“ na događanja u Bihaću nitko ne osporava, no značaj tog utjecaja različiti analitičari različito procjenjuju. Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar u razgovoru za Deutsche Welle potvrđuje da je Oluja neizravno utjecala na rat u BiH time što je savladana vojska takozvane Republike Srpske Krajine čime je rasterećen Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine. Peti korpus se je nakon toga mogao punim kapacitetom suprotstaviti vojsci takozvane Republike Srpske kojom je zapovijedao Ratko Mladić.

„S druge strane, nisam pristalica teze da je ‘Oluja’ spriječila novu Srebrenicu u Bihaću. To nije točno, jer je Peti korpus cijelo vrijeme odolijevao vojsci Republike Srpske, vojsci Republike Srpske Krajine i vojsci Fikreta Abdića. Peti korpus ne bi dopustio novu Srebrenicu“, rezolutan je Kozar.

Cvrtila: Važna je godina uoči Oluje

Za tumačenje smo pitali i zagrebačkog vojnog analitičara Vlatka Cvrtilu. On misli da se „Oluja“ i njen utjecaj na Bihać ne može promatrati kao period nekoliko kolovoskih dana sada već daleke 1995. godine. „Ne treba se promatrati ni samo kao operacija provedena na teritoriju Hrvatske, već treba sagledati i operacije koje su se prije toga godinu dana provodile na području BiH nakon sporazuma Tuđman-Izetbegović (o zajedničkom vojnom djelovanju, op.a.). Rezultat ‘Oluje’ je bio vezan dijelom i uz uspješno kretanje hrvatskih snaga na području BiH“, kaže nam Cvrtila i dodaje da se ni pitanje Bihaća ne može promatrati samo u kontekstu onoga što se događalo na prostoru Bosne i Hercegovine.

„Ako idemo unatrag nekih šest do osam mjeseci, znamo da je Bihać bio enklava pod velikim pritiskom srpskih snaga koje su imale namjeru osvojiti taj prostor. Naravno da su pokreti hrvatskih snaga i na području BiH nakon sporazuma Tuđman-Izetbegović dovele do toga da su se srpske snage morale pregrupirati i da više nisu mogle raditi takav pritisak na Bihać. Ako bi izuzeli to što se događalo s hrvatskim snagama na području BiH, i ako bi srpske snage imale mogućnost manevra i nadopune snaga u tom prostoru, pitanje je koliko bi Bihać mogao izdržati“, kaže Cvrtila.

On podsjeća na krizu obrane Bihaća pred Božić 1994. godine kada se je, kaže, cijela međunarodna zajednica pokrenula kako bi spriječila upad u taj prostor: „Hrvatska je tu jako puno pomagala. Prema onome što znamo, a nešto i ne znamo, Hrvatska je pomagala naoružanjem, streljivom, noćnim preletima helikopterima… Bihać se je održao i zahvaljujući onome što je Hrvatska radila na svojoj i BiH strani. U okruženju provesti duže vrijeme, bez mogućnosti obnove municije i naoružanja, nije jednostavno. Pogotovo ako ste u prostoru koji je ograničen mnogim resursima. Bihać treba gledati u kontekstu svog onoga što se događalo u okruženju, rekao bih negdje od kolovoza 1994. godine, a ne samo taj datum u kolovozu 1995. godine.“

Sporazum predsjednika Tuđmana i Izetbegovića omogućio je djelovanje Hrvatske vojske i s područja Bosne i Hercegovine.

Ahatović: Peti korpus je olakšao izvođenje „Oluje“

Vojni komentator iz Sarajeva Nedžad Ahatović za DW kaže da se ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je hrvatska Oluja spriječila neku „novu Srebrenicu“. No ni on ne dvoji da je ta operacija Hrvatske vojske pomogla deblokadi Bihaćkog okruga.

„I u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini dugo su planirane opsežne vojne operacije koje su na kraju dovele do ‘Oluje’ i ‘Sane 95’. Neosporna činjenica je da su jedinice Petog korpusa u Bihaćkom okrugu vezale za sebe glavninu snaga takozvane Vojske Republike Srpske i značajan dio snaga takozvane Vojske Republike Srpske Krajine, što je u konačnici olakšalo izvođenje ‘Oluje’.“

Na tezu o „novoj Srebrenici“, Ahatović odgovara: „Ako pitate Bišćane, oni će vam reći da takav scenarij nije bio moguć i da su se jedinice Armije BiH, kako kaže bivši komandant Petog korpusa general Atif Dudaković, mogle same obraniti. Iako je to područje bila takozvana sigurna zona UN-a, Bihaćki okrug je više od tri godine trpio snažne udare združenih snaga Vojske Republike Srpske i Vojske Republike Srpske Krajine, posebno uoči Oluje. Rat je nepredvidiv proces i lako je biti general poslije bitke. Zato se treba držati činjenica – u Bihaćkom okrugu se ipak nije ponovila Srebrenica, a združene jedinice Hrvatske vojske, Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane su u operacijama ‘Oluja’ i ‘Sana 95’ munjevito razbile Vojsku Republike Srpske Krajine, da bi u nastavku vojnih djelovanja do početka listopada 1995. godine do potpunog vojnog sloma dovele i Vojsku Republike Srpske.“

Dakle, u tumačenjima s obje strane postoje nijanse, ali ne postoji izraženi javni narativ koji bi Oluji osporio pozitivan utjecaj na Bihać. Ahatović podsjeća da je nakon svega uslijedio Daytonski mirovni sporazum i kraj rata na području nekadašnje Jugoslavije te da je hrvatska „Oluja“ u tim događajima imala veoma važnu, a po nekima i presudnu ulogu.

Cvrtila dodaje da su se na kraju srpske snage morale pregrupirati prema Grahovu zbog čega je popustio pritisak na Bihać te da je Oluja, definitivno, donijela kraj rata.

Kozar pak zaključuje da je Oluja bila legitimna i efektna akcija koju je organizirao general Petar Stipetić, za kojeg kaže da je bio sjajan zapovjednik. „U drugom dijelu te operacije došlo je do zločina i taj dio Oluje je nelegitiman i bacio je mrlju na jednu uspješno planiranu i izvedenu akciju. Dio zapovjednika Hrvatske vojske oteo se kontroli i počeo je sam izvršavati neku svoju pravdu“, podsjeća Kozar na događaje zbog kojih se taktički sjajno zamišljena operacija presudna za Hrvatsku i značajna za BiH danas ipak ne može nazvati besprijekornom.

(Autor: DW)

Na putevima u kotlinama i uz riječne tokove mjestimično ima jutarnje magle. Savjetujemo oprezniju vožnju, jer na tim dionicama i kolovoz je vlažan.

Na autoputu A-1 Sarajevo zapad-Lepenica, zbog sanacije klizišta, saobraćaj je u tunelu Igman kao i na mjestu radova (Ban Brdo), preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. Počeli su radovi na mostu kod petlje Visoko na dionici A-1 Kakanj-Visoko, a vozila na ovom lokalitetu saobraćaju jednom trakom.

Radovi se izvode i na magistralnim putevima M-6 Domanovići-Stolac (u blizini BP Rebac) i M-18 Olovo-Kladanj (Karaula) gdje se saobraća jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

Za danas je najavljen početak radova na mostu preko rijeke Ljubine kod Srednjeg na magistralnom putu M-18 Semizovac-Olovo. Za vrijeme izvođenja radova vozila će saobraćati novoizgrađenom obilaznicom u blizini.

Zbog izvođenja neophodnih radova na dionici magistralnog puta M-16.1 Klašnice-Prnjavor (u mjestu Hrvaćani), na ukrštanju magistralnog puta sa autoputem u zoni vijadukta Crkvište, obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na privremenu obilaznicu u neposrednoj blizini.

Pozivaju se vozači da prilagode vožnju ovim izmjenama i da poštuju privremeno postavljenu saobraćajnu signalizaciju.

Na GP Izačić pojačan je promet vozila na izlazu iz BiH, ali zadržavanja trenutno nisu duža od 30 minuta.

Napominjemo vozače da je na GP Bosanski Novi-Dvor zbog izvođenja radova na području Hrvatske, obustavljen saobraćaj.