Osman Seferović, sudeći po komentarima, je još jedan kandidat ovogodišnje sezone koji će izboriti plasman do finala.

Pogledajte splet pjesama muških kandidata te obratite pažnju na pomenutog učesnika/kandidata od 5:45 minute.

https://www.youtube.com/watch?v=wyCUfq3b8oY

A kako je to bilo u subotu, pogledajte na snimku ispod:

Na samom vrhuncu hip-hop karijere Bišćanin Haris Rahmanović odlučio je napraviti pauzu u karijeri i penzionisati umjetničko ime Priki po kojem je bio regionalno poznat. Početkom 2016. uplovio je u vode house muzike te pod novim pseudonimom Djujo Banana i pjesmom “Gujo” ostvario zapaženi internacionalni uspjeh.

Haris Rahmanović aka Djujo Banana posljednjih nekoliko mjeseci vrijedno priprema nove pjesme za koje očekuje da će pokazati njegov puni potencijal na svjetskoj sceni. Bišćanin koji je na početku karijere sarađivao s najvećim hip hop zvjezdama na Balkanu, poput Ede Maajke, Remi ili Marchela, pokušava na drugi način kanalisati svoju emociju i to u polju elektronske muzike.

S Harisom smo razgovarali o njegovoj umjetničkoj transformaciji, hip hopu i houseu, bolu i inspiraciji, ali i muzici kao lijeku.

Hip hop je prošlost, nova forma izražavanja

Za repera Prikija kaže da je ostao u vremenima kada je i djelovao kao Priki. Ne smatra da je došlo do zasićenja, ali mu se čini da je kroz tu formu rekao što je imao za reći.

“Dođe čovjeku momenat u životu kad shvati da se ne može više izražavati na jedan način pa pokušava pronaći neku drugu formu. Mislim da sam se više prebacio na produkciju, odnosno vratio sa na ono čime sam i krenuo. To što sam u međuvremenu bio izvođač bilo je usput – znam da nisam bio ni najbolji reper ni najbolji pjevač, ali sam uspio pronaći neku fuziju između toga, nisam imao konkurenciju, a ljudima je bilo interesantno”, priča Haris.

Kaže da je puno putovao u tom periodu i da mu je bilo lijepo.

“Prošao sam čitav Balkan, upoznao predivne ljude i kulture. I sad se naježim kad se prisjetim, primjerice, nastupa u Ljubljani i vidim publiku kako repa ili pjeva moje pjesme. Meni je tada bilo nepojmljivo kako neko zna napamet ono što sam napisao. Čak sam dobio sliku čovjeka koji je preko leđa napravio veliku tetovažu sačinjenu od stihova moje pjesme ‘Yustalgija'”, prisjeća se.

Ističe da je otprilike u tom periodu počela i domaća turbo-komercijalna priča od koje se, kako kaže, odmakao i drago mu je što nikad nije bio dio nje. Lijepo mu je, napominje, i sada.

“Ja znam da možda falim nekim ljudima, bar što se tiče kontinuiteta koji sam imao, ali, bit ću iskren, više volim sebe. Ja nisam imao toliko hip hop fanova, već ljudi koji su općenito slušali muziku. S tim da je hip-hop definitivno milje iz kojeg dolazim, ali upravo ono zbog čega sam ja bio zanimljiv narodu je to što sam umiksao nešto malo alternativne priče, malo se otpjeva, pa malo gitara, distorzija pa se otpjeva refren. Dakle, nije bio čisti hip hop i puka verbalizacija”, pojašnjava.

Pokazalo se da ima ‘šlifa’ za house, tokom ljeta nove pjesme

Ističe da je u svojoj muzici pokušavao spojiti ono što nije niko drugi.

“Ne znam jesam li uspio, ali odjek je takav da se ljudima to svidjelo. I danas me raja pita kad će neka pjesma. Ja im kažem kad bude iz srca, tad će biti. Ne mogu sebe obavezati da izbacujem svake godine ili svaki mjesec nešto kako bih održavao kontinuitet. Naprosto, ne mogu to više raditi. Također, postoje i neki loši aspekti onog čime sam se bavio. To je prije svega činjenica da nije postojao dovoljan broj konzumenata mojih, da ih nazovemo, usluga pa se od toga realno nije moglo ni živjeti. Da sam išao na komercijalnu stranu, vjerovatno bih od toga i danas mogao živjeti, ali to tada ne bih bio ja”, napominje.

Kada je riječ o njegovoj muzičkoj transformaciji iz hip hopa u house, govori da je odmalena okružen kolegama muzičarima, s njima se konstantno druži i ne može, a da ne stvara muziku.

“S obzirom na to da house slušam već dugo, odlučio sam pokušati uraditi nešto i u tom pravcu. Tako je nastala pjesma ‘Gujo’ koja je napravila nevjerovatan odjek na elektronskoj sceni. Ljudi su mi slali snimke kako pjesmu puštaju u Tokiju, Miamiju i svim krajevima svijeta. Iako sam je uradio iz čiste zafrkancije, ispalo je da imam ‘šlifa’ za to. Stvar je u tome da ja to nisam ozbiljno shvatio, što je inače moj problem – da stvari ne shvatam ozbiljno. No, kada sam na live nastupima izvodio tu pjesmu, vidim da je ljudi pjevaju, da je znaju, ispostavi se da je to najveći hit čitavog nastupa”, priča Haris.

Kaže da posljednjih mjeseci aktivno radi na pripremi još nekih house pjesama te da je to polje u kojem se lako može ostvariti internacionalna karijera.

“Ne postoji jezička barijera, tek nekoliko riječi na engleskom: ‘ I love you, I need you’ i udaraj klavire. Izbacit ću još dvije-tri probne pjesme, ali ovaj put uradit ću jednu sa spotom i vrhunskom produkcijom, s nečim što nikad ranije nisam radio. Želim uložiti novac da vidim kako izgleda kad se fakat ‘zadam’. Ne želim da mi se nekad kasnije desi da se kajem zbog toga i govorim sebi kako sam bio glup pa nisam uradio neke stvari”, objašnjava.

“Umjetnici su ljudi s emotivnim poremećajima i žele ozdraviti”

Ističe da su pjesme trenutno u procesu nastajanja i da će vjerovatno u proljeće, najkasnije ljeto, biti gotove.

“Više ljudi sa mnom radi na tome, ali ići će pod mojim imenom. Uvjeren sam da je to to, jer nisam nikad sumnjao u svoj rad. Uglavnom, cilj je internacionalna karijera”, dodaje.

Opisujući sebe, Haris govori da se teško odluči za nešto konačno i da je gotovo uvijek u limbu.

“Ja volim neizvjesnost, jer kada je nešto neizvjesno postoji hiljadu puteva kako se može ostvariti, a kada postoji jasan cilj, ima samo jedan put. Ja sam, ipak, za opciju neizvjesnosti, no kada se odlučim, udaram 200 posto”, ističe.

On kaže da želi da ljudi osjete energiju čovjeka koji je odrastao tu, s njima, i u vremenu takvom kakvo je. Smatra da je posljednjih 4-5 godina poput tempirane bombe, budući da je malo toga “izbacivao iz sebe”.

“Ima ta neka energija od koje te boli, ali ti je i lijepo od nje. Kao da svu energiju izvlačiš iz nekog bola ili nemira koji je ustvari gorivo. Sav teret s kojim se čovjek bori i nosi u principu je gorivo, ako ga znate iznijeti i iskoristiti. A ljudi su ovdje puni bola i vole vidjeti kako je neko drugi uspio svoj bol transformirati u energiju pa se s njime poistovjećuju. Muzika je lječilište, a onaj koji pravi pjesmu, liječi sebe tako što kanališe iz sebe ono što ga muči. Isto tako je s drugim umjetnicima. To su ljudi s emotivnim poremećajima koji kroz umjetnost žele ozdraviti”, kaže za kraj Haris.

Kako naš portal saznaje, u Jablanskoj u Bihaću upravo je došlo do saobraćajne nesreće.

Prema nezvaničnim informacijama, do nesreće je došlo kada je automobil marke Golf 2 iz još neutvrđenih razloga skrenuo sa ceste, udario u betonski zid i prevrnuo se, pri čemu je na automobilu pričinjena velika materijalna šteta.

Budući da je uviđaj u toku još uvijek nemamo informacija o svim detaljima nesreće, kao ni o broju povrijeđenih osoba.

Više informacija donosimo nakon uviđaja policijskih službenika PS Bihać.

Naša kamera je zabilježaila završne radove u unutrašnjosti zgrade, koja će imati veće i komfornije sudnice, ali i sve druge prostorije koje će biti funkcionalnije od dosadašnjih, u sada već staroj zgradi suda.

Ovih dana urađeni su kanalizacioni, elektro i vodovodni radovi.

Sve u svemu, osim zgrade, još mnogo popratnih aktivnosti je potrebno završiti, jer se radi o zahtjevnom i složenom projektu, kazala nam je predsjednica suda Fata Nadarević.

Veći dio sredstva za izgradnju nove zgrade suda osigurala je Evropska unija, tačnije oko 1.600.000 eura, dok je Vladu Kantona do sada ovaj projekat koštao 1.300.000 KM.

Kako ističe Fata Nadarević, veći dio inventara i namještaja obezbijeđen je putem VSTV BiH, odnosno Norveške Vlade, tako da se uskoro očekuje useljenje u novu zgradu, dok će stare prostorije suda navjerovatnije biti predate na upotrebu Općinskom sudu.

Kantonalna bolnica u Bihaću već četrnaesti dan vrši samo hitne operativne zahvate. Određeni broj pacijenata je upućen u veće kliničke centre, dok svi ostali moraju čekati, jer je dobavljač ovoj zdravstvenoj ustanovi, zbog duga od skoro 3 miliona maraka, obustavio isporuku anestetika, javio je Radio Bihać.

Danas je dogovoreno da Zavod zdravstvenog osiguranja USK bolnici omogući pozajmicu od 300.000 KM, kako bi dobavljač nastavio sa isporukom anestetika.

Handanagić kaže da su u Zavodu konsolidirali stanje i dogovorili da bolnici omoguće kvalitetnu pozajmicu, koja bi trebala biti realizirana već početkom slijedeće sedmice.

Ukupni dug bolnice iznosi oko 14 miliona maraka, a samo dobavljačima se duguje 7,5 miliona.

Klub borilackih sportova FAVORIT BH iz Bihaća već tradicionalno objavljuje motivacijske video snimke svojih takmičara, a sve s ciljem promocije sporta i zdravog života.

Kickboxing je moderan gladijatorski sport, a kroz kratke video snimke pokušavamo predstavit široj javnosti naš način života pa ako se nekome svidi i odluči sa ulice da nam se pridruži u dvorani onda to ima i društvenu korisnu svrhu.

Nakon Muje Šušnjara, Ajle Vojić i Eme Bajrić ovaj put u reziji Orhana Dizdarevića predstavljamo Vam trening šampiona Bosne i Hercegovine i Europskog klupskog prvaka Rasima Alunovića.

Gradonačelniče, na prošlim izborima ste Vi i Građanski savez bili iznenađenje za ostatak BiH, a evo sada smo već ušli u novu izbornu godinu. Šta su to Šuhret Fazlić i GS donijeli Bihaću i može li se to proširiti na cijeli Unsko-sanski kanton?

– U Gradsko vijeće Bihać je uneseno dosta novina sa predstavnicima Građanskog saveza. Nijednog od njih, člana porodice nekoga iz stranke nismo preko veze zaposlili. Niko od nas nema nijednu aferu iza sebe, nismo nikome ništa pogodovali, nismo preraspoređivali budžetska sredstva, čak smo se kao stranka odrekli pripadajućih budžetskih sredstava u korist socijale.

Bićemo spremni

Ovu prostoriju i sve aktivnosti stranke plaćamo iz svog džepa. Nametnuli smo i drugim strankama standarde, jer smo pokazali da GS zaista želi da radi za ovaj grad. Mi smo naučili u politici da kada neko pobijedi, odmah se ispostave zahtjevi da se iskompenzira sve to finansijski, kako bi potrošeno u kampanji namirili kroz: “de riješi ovo, de zaposli onog!” Ovdje u Bihaću mi nismo ništa uradili za ovu godinu čega bismo se mogli postidjeti. Sama ta promjena paradigme je najveća stvar i daj Bože da istrajemo na tome.

Hoćete li pokušati reprizirati izborni uspjeh iz Bihaća, hoćete li ići u izbore za kantonalni nivo vlasti?

– Ja sam odmah nakon prošlih lokalnih izbora shvatio da je koncept velikih stranaka, načini na koji oni to rade, prevaziđen. Mi pokušavamo da nađemo novi metod i pristup politici i izborima. Na tragu smo toga, siguran sam da će ekipa GS-a Bihać biti značajna i za sljedeće izbore. Sa nekim ljudima u Kantonu, sa kojima dijelimo ista mišljenja, ići ćemo zajedno i postoji realna šansa da pobijedimo u Kantonu, što će nam biti cilj.

S kim ćete ići u izbore, stvarate li neku koaliciju?

– Pa nešto ćemo raditi u svakom slučaju. Radićemo sa ljudima istih mišljenja i stavova. Ne mislim ideološki istih, nego sa ljudima koji imaju ista viđenja sa nama kako treba da se upravlja Kantonom, kako da se urede odnosi sa Sarajevom, kako da se osigura ravnopravan razvoj svih općina i gradova Unsko-sanskog kantona. Sa tim ljudima ćemo raditi zajedno, bez obzira na to iz kojih političkih stranaka da dolaze i koje ideološke provenijencije bili. Nećemo izbore dočekati nespremni.

Otkako ste izabrani za gradonačelnika Bihaća, osjetile su se posljedice štednje na svakom planu. Mnogi će reći možda čak i previše, a i sam budžet koji ste donijeli opet nazivaju sanacionim. Kako na to odgovarate?

– Slažem se da je budžet oprezan, ne bih rekao da je pesimističan, ali jeste oprezan. Imali smo bankarske analize koje nam potvrđuju da smo raniji budžet za 2017. godinu dobro uradili, a da je ovaj za 2018. prilično konzervativan, što i ja želim da bude. Ja se zalažem za pristup da trošimo onoliko para koliko ih imamo, nikako više. Samo tako možemo pristupati javnim sredstvima. U protivnom, sve vodi u bezizlaznu situaciju koja nije daleko od grčkog scenarija.

Moramo da to shvatimo i ponašamo se ozbiljno. Mi ne možemo sve probleme građana riješiti, ali sam za to da se napravi plan. Građani su podigli nivo svojih očekivanja, putuju, rade u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, ono što je bilo nemoguće prije deset godina, oni sad to traže.

Mladi sele, nizak je standard života, opšta je apatija, nezaposlenost…

– Trend iseljavanja je evidentan društveni problem, ali nadležnosti i resursi lokalne zajednice koje ona ima u rukama su vrlo mali. Čak i državi je to teško spriječiti ili bar umanjiti, jer je nemoguće preko noći popraviti nešto što je kvareno zadnjih 20 godina. Međutim, iz svake loše situacije treba gledati kako strateški izvući nešto dobro, u tom slučaju kako iskoristiti situaciju što je mnogo naših ljudi vani, kako ostvariti komunikaciju sa dijasporom, kako okupiti dijasporu da investira u BiH, kako stvarati uslove da se ti ljudi jednog dana vrate u državu.

Mogu li se građani Bihaća nadati da bolje vrijeme dolazi u 2018. godini?

– Mislim da nam treba više optimizma, više vjere i nade u budućnost i da svi radimo na tome, da ne budemo uporni u tome da emitujemo pesimizam i crnilo. Ne treba ocrniti i ugušiti svaki trud, ne treba gušiti kolektive i pojedince koji još imaju iskru želje da naprave iskorak ili da nešto unaprijede ovdje.

Oživljeno povjerenje

Mi smo nedavno proslavili Novu godinu na trgu u Bihaću i bilo je predivno, bez dinara iz budžeta i samo uz pomoć sponzora, napravili smo niz vidljivih pomaka, korak po korak, ali i onih nevidljivih, a za koje je potreban mukotrpan rad. Uspjeli smo na neki način da stabiliziramo budžet, da stvorimo preduslove da se nastavi sa manjim infrastrukturnim projektima koji će naš grad Bihać učiniti još ljepšim mjestom življenja. Postoji želja i društveno odgovornih preduzeća koja posluju u ovom gradu da daruju neke manje projekte od sebe. Općenito mislim da smo uspjeli promijeniti klimu u gradu. Vratili smo povjerenje poslovnih subjekata da ih neće niko reketirati, povjerenje građana da niko ne gura ruku u gradsku kasu i na koncu povjerenje stranih organizacija i donatora.

U vikendu pred nama – na rasporedu je završnica 33. izdanja Novogodišnjeg malonogometnog turnira „Bihać 2017/18“. Polufinalni parovi u seniorskoj konkurenciji su Autopraona Sajo – Ljutoč i PVC Džaja Autostil – MNK Clio.

Autopraona Sajo je predvođena Ćatićem i Zukanom, lakše od očekivanog u četvrtfinalu nadigrala ekipu Ćeha Inžinjering. Ogled je okončan rezultatom 5:2. Ljutoč je plasman među četiri najbolja tima obezbijedio trijumfom 7:1 protiv Sindikata policije USK.

U najzanimljivijem meču četvrtfinalne faze, MNK Clio je s 2:1 rezultatski nadvisio MNK Beton Pekara Ninaj. Odlučujući pogodak postigao je Muminović u samoj završnici utakmice.

U završnici ćemo gledati i aktuelnog pobjednika – ekipu PVC Džaja Autostil USKsport.ba. Halid Delić i društvo su još jednom demonstrirali zavidnu vještinu i uigranost. S čak 7:0 iz takmičenja su izbacili ekipu Muminović.

Subotnji program starta u 13 sati, a ljubitelji malog nogometa u gradu na Uni uživat će u polufinalnim ogledima – u svim konkurencijama (pretpionirskoj, pionirskoj, veteranskoj i seniorskoj). Finalni susreti na rasporedu su u nedjelju.

Raspored (subota od 13h)

Polufinale – pretpioniri:

FK Krajina Cazin – NK Metalac

NK Ćoralići – OFK Bihać MB Stars

Polufinale – pioniri:

NK Ćoralići – NK Eugen Kvaternik

ONŠ Bod – OFK Bihać Intermozaik

Polufinale – veterani:

Westal Čavkunović BP – MNK Bihać 1260

Boca Juniors Pizzeria Asa – Boca Juniors otpisani

Polufinale – seniori:

Autopraona Sajo – Ljutoč

PVC Džaja Autostil – MNK Clio

(USKsport.ba)

Još traje humanitarna akcija Kantonalne bolnice (KB) „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću za kupovinu transportnog inkubatora.

– Na račun je već uplaćeno dosta novca, ali, osim inkubatora, potrebno je kupiti i dodatnu opremu. Mnogo donatora javlja se i iz inozemstva – saznajemo iz Kantonalne bolnice u Bihaću.

Na Odjelu za ginekologiju i akušerstvo u ovoj bolnici godišnje se rodi više od 2.300 beba, a šest posto njih treba dodatnu njegu zbog infekcije ili preranog rođenja. Zato je neophodno njihovo liječenje u kliničkim centrima udaljenim stotine kilometara od bihaćke bolnice.

– U takvim slučajevima transportni inkubator će bitno doprinijeti sigurnosti u transportu novorođenčadi, odnosno smanjiti mogućnost dodatnog oštećenja mozga, koje može dovesti do trajnih posljedica po rast i razvoj djeteta – navedeno je u saopćenju KB „Dr. Ifran Ljubijankić“.

Samo prošle godine iz KB u Bihaću izmješteno je 20 beba, među njima devetero rođenih prije vremena. Bebe su do Sarajeva ili Banje Luke transportirane u krevetićima jer je stari transportni inkubator dotrajao.

Savremeni, potpuno opremljeni inkubator s respiratorom košta oko 100.000 KM. Takvi inkubatori osiguravaju respiratornu podršku tokom transporta, tako da dijete do kliničkog centra stiže u najboljim uvjetima.

Žiroračun za donacije

Svi koji žele podržati ovu humanitarnu akciju, mogu donirati sredstva uplatom na žiroračun: 161 035 000 318 0090 Udruženje – podružnica ginekologa i perinatologa USK Bihać, Svrha doznake – kupovina transportnog inkubatora.