Portal bosnae.info jeobjavio prilog “Ubojstvo Irfana Ljubijankića – čovjek koji je do posljednjeg trenutka vjerovao u cjelovitu i ravnopravnu BiH”, o životu i njegovom tragičnom kraju, do danas najviše pozicioniranog Krajišnika, rođenog Bišćanina Irfana dr. Ljubijankića.

Mnogo je takvih priloga napisano, sličnih i snimljeno, dokumentarnih zapisa, veo tajne i nerazjašnjenog oko pada ili rušenja helikoptera u kojem se nalazila delegacija.

Prilog bosnae.info prenosimo u cjelosti:

U toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, pored Harisa Silajdžića i Muhameda Šaćirbegovića, funkciju ministra vanjskih poslova obavljao je i Irfan Ljubijankić. Nažalost, Ljubijankić nije preživio rat. Poginuo je 28. maja 1995. godine na području Slunjskih brda, kod sela Kremen u Hrvatskoj, kada su pripadnici Srpske vojske Krajine oborili njegov helikopter koji je putovao iz Cazina prema Zagrebu. Pored Ljubijankića u helikopteru su bili Izet Mehmedagić, zamjenik ministra pravde R BiH, Mensur Šabulić, savjetnik u Ambasadi R BiH u Zagrebu, major Fadil Pekić, pripadnik MUP-a R BiH i lični pratitelj Ljubijankića, te pilot Dudajev i dvojica članova posade, Mirsad Dupanović i Mihail Grigorijević.

Ifran Ljubijankić je rođen u Bihaću 26. novembra 1952. godine. Medicinske fakultet je završio na Univerzitetu u Beogradu 1977. godine, da bi nakon završetka studija radio u Libiji 16 mjeseci kao liječnik opće prakse. Od 1980. do 1984. godine specijalizirao je otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju. U isto vrijeme završio je i postdiplomski studij iz ORL i MFK u Zagrebu, poslije čega ponovo odlazi na godinu dana u Libiju. Jedan je od osnivača Stranke demokratske akcije. Izbore je okončao na mjestu predsjednika Općinskog odbora SDA Bihać, na radnom mjestu načelnika ORL odjela gradske Opće bolnice. Početkom rata izabran je za predsjednika Okruga Bihać i tu funkciju obnašao je 10 mjeseci. Bio je član Glavnog i Izvršnog odbora SDA. Dana 27. marta 1994. godine izabran je za predsjednika Glavnog odbora SDA. Za ministra vanjskih poslova R BiH postavljen je Odlukom o izboru Vlade R BiH na sjednici održanoj u novembru 1993. godine. Na toj dužnosti poginuo je 28. maja 1995. godine, a sahranjen je 8. juna 1995. godine u Bihaću. Posthumno je odlikovan “Zlatnim ljiljanom”, a danas bolnica u Bihaću nosi ime po njemu. Iza njega su ostale supruga Minka, kćerka Selma i sin Senad.

Postoje razne špekulacije oko rušenja helikoptera 1995. godine i ubistva ratnog ministra vanjskih poslova R BiH. Zračni most između Zagreba i Ćoralića, kod Cazina odakle je i poletio helikopter, bio je aktivan 14 mjeseci, od juna 1994. do avgusta 1995. godine. Obavljeno je blizu 100 letova, a oborene su samo dvije letjelice – transportni avion početkom avgusta 1994. godine i helikopter 28. maja 1995. godine, kada je poginuo Ljubijankić. Jedan dokument predstavlja posebno zanimljivu enigmu za navedeni slučaj. Naime, u dokumentu komandanta 39. banijskog korpusa SVK, Slobodana Tarbuka, od 31. maja 1995. godine piše “da se obaranje helikoptera treba koristiti i kao dokaz da u SVK postoje borbena sredstva kojima se može suprostaviti neprijateljskoj avijaciji, ali i u smislu dokazivanja odlučnosti u upotrebi tih sredstava”. Pukovnik Tarbuk piše i da “pritom treba naglašavati sveukupni efekt postignut obaranjem helikoptera”, naročito u kontekstu “agresije HV-a na Zapadnu Slavoniju”. Vrlo je indikativan završni dio tekta: “Pri ovom treba isključiti svaku pomisao da je helikopter oboren zbog toga što su se u njemu nalazile navedene ličnosti. Bio bi oboren bez obzira na to ko se ili šta se u njemu nalazilo, pogotovo zbog saznanja da je ovom maršutom već duže vremena naoružavana muslimanska vojska. Na ovaj način ćemo i ubuduće postupati”. Tokom operacije “Oluja” u avgustu 1995. godine pripadnici HV-a su zaplijenili zanimljive snimke koje su 28. maja 1995. godine napravili novinari tadašnje TV Knin. Kninski novinari snimili su TV prilog o “još jednom velikom uspjehu” pripadnika SVK. Na snimku se vide ostaci helikoptera, razbacana mrtva tijela putnika i članova posade te lični i službeni dokumenti. Dana 28. juna 1995. godine TV Knin je direktno prenosila vojnu paradu specijalnih snaga SVK u Slunju. Na paradi je general Mile Mrkšić, tadašnji komandant SVK, pročitao imena, prezimena i činove 14 vojnika i oficira koji su odlikovani i nagrađeni “za uspješno rušenje neprijateljske letjelice”. To su pukovnici Dušan Lončar i Miloš Đošan, major Nebojša Rušoa, kapetan Duško Žarković, stariji vodnici Ranko Dakić i Dalibor Kalapać, te vojnici Branko Kleut, Tihomir Mandarić, Predrag Mileusnić, Miloš Mitić, Mladen Šolaja, Tomislav Kotar, Rajko Čošić i Goran Vranjeković. Rušenje helikoptera kod dijela srpske javnosti u Krajini izazvalo je ohrabrenje jer je nakon godina “neuspješnih pokušaja” helikopter, ipak srušen. “Radilo se o vrćanju vjere dijela naroda u sposobnost i obučenost vojske”.

Komentarišući pogibiju Irfana, supruga Minka je rekla: “Irfan je bio pravi Bosanac, Bošnjak, čovjek koji je sanjao cjelovitu BiH. Irfan se zalagao za modernu, građansku Bosnu i Hercegovinu, u kojoj bi svi ljudi, bez obzira na nacinalnost, imali jednaka prava, slobode i privilegije. Za takvu Bosnu i Hercegovinu on je živio i radio – i to se vidi iz njegovih intervjua i pjesama”. A kakav je zapravo Irfan čovjek bio svjedoče njegove riječi: “Pošto je naš osnovni cilj opstati, mi našem narodu moramo izboriti slobodu, ali ne po svaku cijenu, što znači da cilj ne opravdava sredstva. Drugim riječima, to znači da trebamo uvijek misliti na osnovne moralne ljudske i etičke norme, ne vraćati zlo jer mi nismo zli ljudi, ne služiti se njihovim lošim metodama i uvijek imati na umu da sve što činimo to drugi gledaju. Ne možemo se mi danas ponašati kao zločinci, ne samo što mi to nećemo već i zato što nam to nije u genima. Naši preci su nam ostavili u amanet ljudstvo, poštenje i humanost. Tri najviše civilizacijske vrline, u njima je razum i snaga veća nego u maču. Zato ja danas u ovakvom bezizlaznom stanju, u kakvom se momentalno nalazimo, vjerujem u budućnost Bosne i Hercegovine. Upravo zato što veliki dio našeg naroda u svojim genima nosi ove civilizacijske vrline i volju za slobodom”.

Ovaj prilog bi bio samo jedan od niza ispisanih na ovu temu, da se na isti nije oglasila i supruga Irfana dr. Ljubijankića, koja je odgovarala na komentar, na isti komentar je odgovorila i Vasvija Vidović jedna od najpoznatijih advokata u Bosni i Hercegovini.

Da li će porodice tragično preminulih članova najviše državne delegacije saznati istinu ili će ovaj slučaj biti obavijen misterijom ostaje nam da vidimo.

Relativno povoljni uvjeti za vožnju i povremeno pojačan promet vozila karakterišu danas saobraćajnu situaciju u BiH.

Na putevima s aktuelnim radovima postavljena je privremena saobraćajna signalizacija, čije poštivanje je obavezno. Izdvajamo magistralne puteve: M-5 Gromiljak-Blažuj, M-17 Vrapčići-Bišće Polje, M-4 Simin Han-Kalesija i M-16 Poriče-Kupres, kao i magistralni put M-18 na području Živinica.

Na GP Bosanska Gradiška pri prelasku granice u oba smjera čeka se od 45 minuta do sat vremana, a isto toliko čeka se i na GP Izačić.

Na ostalim graničnim prelazima trenutno se ne čeka duže od 30 minuta.

Saobraćaj se odvija usporeno ili uz kraća zadržavanja na dionicama sa aktuelnim sanacionim radovima.

Ljubomir Samardžija (67) inovator iz Bihaća, više od decenije radio je kao načelnik službe sektora za civilnu zaštitu pri Općini Bihać. Objavljivao je radove u naučnim i stručnim časopisima i autor je nekolicine inovacija od kojih se neke već koriste van Bosne i Hercegovine.

Vrijeme u penziji koristi kako bi se podigla svijest javnosti o značaju zaštite čovjekove okoline. Djeluje sa još nekolicinom svojih prijatelja okupljenih oko Udruženja “Čovjek i prirodni resursi” Bihać putem kojeg su inicirali nekoliko konferencija iz oblasti zaštite okoliša.

Šume su zapuštene i ne vrši se monitoring

Nakon nekoliko teških godina obilježenih požarima u našoj zemlji i zemljama regiona, kao i u odnosu na nastale posljednice po šumski biodiverzitet, Udruženje “Čovjek i prirodni resursi” organizovalo je nekoliko konferencija za javnost putem kojih su željeli poslati jasnu poruku i zahtjev da se prema šumskim resursima i uznapredovanim klimatskim promjenama mora zauzeti potpuno drugi način djelovanja u odnosu na dosadašnju praksu.

– Kada kažemo ‘potpuno drugačiji način rada’ tu, prije svega, podrazumijevamo da aktivnosti u sferi prevencije i zaštite od šumskih požara moraju početi već danas, krenuvši od kompletne društvene zajednice, najviših struktura vlasti, preko akademske zajednice, do vatrogasnih jedinica, civilne zaštite i stanovništva koje se u najvećoj mjeri samoorganizuje i to u onom momentu kada požari dođu do njihovih imanja. Nedvosmisleno postoji uzročno-posljedična veza između šumskih požara i klimatskih promjena koje su već evidentno nastupile. Klimatske promjene nepovoljno utiču na zdravlje šuma što prouzrokuje ne samo povećanu učestalost, nego i u odnosu na veličinu površine koju zahvataju šumski požari. Šume su prepune suhe gorive biomase i zapuštene su zbog prevashodno jedinog razloga, a to je njena ekonomska iskoristivost kroz sječu šume te privredne djelatnosti vezane za preradu drveta -, ističe Samardžija u razgovoru s ekipom Anadolu Agency (AA) i dodaje kako su u tom smislu uputili izmjene i dopune Zakona o šumama FBiH koji se ovog trenutka nalazi u parlamentarnoj proceduri.

Nemaran odnos prema ovoj problematici

Prema informacijama do kojih je svojim istraživačkim radom i aktivnostima došlo Udruženje “Čovjek i prirodni resursi” stanje u šumama je takvo da se posječene šume ne obnavljaju prema potrebnom obimu, niti se vrši adekvatno pošumljavanje opožarene i eksploatirane površine. Potpuno je zanemarena njihova funkcija i činjenica da su one pored okeana i atmosfere najznačajniji dinamični ekosistemi, da su na drugoj strani šume najveći deponent CO2 i drugih onečišćivača atmosfere kao i da su one ključni faktor u regulisanju prirodnog režima voda, te da predstavljaju važan faktor za održavanje sveukupnosti biodiverziteta koji je vezan za šume.

Samardžija smatra da je razlog tome spoznaja da je to posao nekog drugog, a ne svih nas, zbog čega se olako prelazi preko zakonom propisanih i moralnih obaveza koje se odnose na zaštitu šuma.

– Moralni ili savjesni pristup anketiranih rukovodilaca protivpožarnih i drugih jednica prema nedavnim požarima u BiH i Hrvatskoj je nedopustiv, u ovom slučaju izjava jednog rukovodioca otkriva užasno tešku situaciju. Gasi se šumski požar samo u onom slučaju, i u onom obimu, kada isti dolazi do kuća ili da je teren težak i nepristupačan. To što je ogromna površina izgorjela, što je uništen biodiverzitet šumskog područja, što je u atmosferu otišla enormna količina produkata gorenja, to što je nestao prijeko potreban šumski pokrivač, nije uopšte vrijedno pomena. Uzrok najvećeg broja šumskih požara ljudski faktor ili paljevina kao proizvod krajnjeg nemara ljudi, što traži potpuno nov aspekt neprekidne kontrole šumskog područja i adekvatna dojava u slučaju njegovog nastanka -, pojašnjava Samardžija.

Zajedničkim snagama do rješenja

Zbog buduće procjene da će se povećati ne samo broj šumskih požara, nego i veličina zahvaćenih šumskih područja, treba razmišljati o obaveznom formiranju i osposobljavanju jednog dijela stanovništva kroz lokalne jedinice civilne zaštite koje će djelovati u okviru svoje lokalne zajednice i koje će se angažovati pod rukovodstvom profesionalnih vatrogasnih jedinica ili nadležnih tijela koje rukovode akcijama lokalizovanja požara.To je posebno poželjno, smatra Samardžija, iz razloga što ti građani najbolje poznaju teren i u mogućnosti su da vrše neprekidnu kontrolu lokalnog šumskog područja, da vrše nadzor nad postojećom infrastrukturom i opremom koja je namijenjena za gašenje požara te da se izuzetno brzo uključe u akcije gašenja požara.

– U državnim, regionalnim i lokalnim planovima treba posvetiti pažnju posebno u domenu koordinacije između sudionika od prevencije do izvršavanja mjera na lokalizovanju šumskih požara. Poseban akcent dati edukaciji svih nosilaca protivpožarne zaštite kao i stanovništva u odnosu na sve navedeno kao i na činjenice koje proizlaze iz postojećih planova zaštite od požara, posebno u kontekstu izrečenih kaznenih mjera prema počiniocima za koje se utvrdi da su namjerno ili iz krajnjeg nemara prouzrokovali šumski požar. Uopšte se ne vodi statistika o opožarenim površinama tokom niza godina i koliki je to problem za ukupni biodiverzitet određenog područja. Zbog toga, hitno tražimo da sva nadležna ministarstva službeno zatraže od šumsko privrednih društava donošenje i realizaciju programa sanacije ukupnih šumskih potencijala sa kojima gospodare sa posebnim akcentom na revitalizaciju opožarenih površina unazad 10 godina -, ističe Samardžija.

Udruženje je dostavilo svoje zaključke u vezi s ovom temom svim vladama država Mediterana kao i pravosudnim institucijama, nevladinom sektoru iz oblasti zaštite okoliša koji su u mogućnosti da djeluju u ovoj sferi i da prate problematiku šumskih požara.

Zaključke su uputili i predsjedniku Evropske komisije Žan Klod Junkeru, a nedavno su dobili i odgovor od Klaudije Olazabal, voditeljice Odjela za korištenje i upravljanje zemljištem pri Evropskoj komisiji u kojem se navodi da će dobijene zaključke pažljivo proučiti i podijeliti sa njihovom grupom eksperata iz Odjela za šumske požare i savjetodavnim tijelom sastavljenim od stručnjaka iz 41 zemlje Evrope, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

– Evropska komisija je dala podršku našoj inicijativi o zaštititi šuma od požara. Također su istakli da će njihovi instrumenti i mehanizmi posebno u sferi poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u nerednom periodu biti usmjereni ka prevenciji, zaštiti i saniranju posljedica šumskih požara. Udruženje je svojim dopisom zamolilo Evropsku komisiju da u skladu sa svojom pravnom regulativom, odnosno stečevinom u oblasti zaštite okoliša i oblažavanju klimatskih promjena svoju buduću pažnju usmjeri na koordiniranu aktivnost u smislu sanacije dosadašnjih opožarenih površina na kompletnom prostoru Mediterana i njegovom zaleđu. Naše je mišljenje da nijedna druga institucija ne može učiniti više i bolje na ovom planu od EU koja u potpunosti ima izgrađene instrumente i mehanizme da s uspjehom djeluje na ovom planu -, kaže Samardžija.

(AA)

Emitiranje emisije 12. sezone “ZVEZDE GRANDA” u kojoj se pojavljuje naš sugrađanin i vokalni solista benda The Horoscope, Faruk Pečenković, očekujemo s netrpljenjem.

Najbolja zabava na ekranu koja je apsolutno porušila sve rekorde gledanost, vraća se u velikom stilu u subotu, 06.01.2018-te, u 20 sati na OBN televiziji, te na TV Prva u 21 h. Emisija “SPECIJAL” je večer poslije u istom terminu na OBN-u, a na TV Prva se emituje u popodnevnom terminu od 15:25 sati.

Kako je ova emisija snimana samo nekoliko dana poslije tužnog događaja za sve Bišćane, Farukov emotivni nastup je posvećen našoj prerano preminuloj sugrađanki, Bišćanki, prijateljici, kolegici, vili, sestri i šefici benda, Azri Kolaković, koju je šira javnost zapamtila po mnogobrojnim muzičkim hitovima i umjetničkom imenu Donna Ares.

Zahvaljujući njenom talentu, posvećenosti muzici, komponovanju, sviranju klavira, predivnom glasu i dokazanom lokalpatriotizmu, naš skromni, mali ali lijepi gradić je postao poznat u muzičkim krugovima i uopšte prepoznat svugdje u svijetu.

“Ova gesta je najmanje što se moglo učiniti u znak zahvalnosti za sve što nam je pružila za života, a interpretacijom njene pjesme “To mi nije trebalo” želimo da se njene pjesme uvijek pjevaju i da je zauvijek s nama u mislima. Ona je to itekako zaslužila.” – rekao je Faruk za 24h.ba portal.

Prije nekoliko trenutaka desila se stravična saobraćajna nesreća u Jablanskoj u kojoj je učestvovalo jedno vozilo i motocikl.

Kako Biscani.net portal saznaje, motociklist je E.J. iz Brekovice koji je hitno prevežen u Kantonalnu bolnicu i van životne je opasnosti, dok je vozač automobila Golf-a neozlijeđen.

Uviđaj je u toku i nakon istog ćemo imati više informacija…

Policijskoj stanici u Bihaću obratio se S.S.rođen 1984.godine koji je prijavio svog brata S.A.rođen 1978.godine.

S.S (33) tvrdi da mu je S.A. ( 39) oštetio dvije gume na traktorskoj prikolici, a potom razbio prozor na porodičnoj kući.

Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „Nasilničko ponašanje“ ,nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

Zoran Antičević započeo je svoj životni put kao napušteno dijete. Rodio se u Bihaću gdje su ga biološki roditelji dali na usvajanje odmah nakon rođenja. Usvojio ga je bračni par iz Hrvatske. Danas je autor triju knjigu, scenarist dvaju filmova, a 2016. godine bio je međunarodni predstavnik hrvatske književnosti na sajmu knjiga u Frankfurtu, saznaje Biscani.net portal.

Nedavno je gostovao u Bihaću i zaljubio se u djevojku ,,svoga izgubljenog zavičaja” te joj posvetio kratko lirsko djelo u prozi.

Djelo prenosimo u cijelosti:

ZA ELMU

Nedostaješ mi, voljena moja Elma.

Tvoje je tijelo moj zavičaj izgubljeni. Obrazi su ti proplanci po kojima su dodiri trčali kao jaganjci i ljepotu pasli moji dlanovi. Glas ti je sevdah Bišća, u očima ti dragulji mjeseca, a odjeća ti je Una što se rastače i presušuje u mojim mislima.
Otišao sam s pogledom napuštenog djeteta. Držao u srcu pucanj zvijezda, strašan i nečujan.

Nedostaješ mi, voljena moja Elma.

Lice ti je krajolik kojeg su mi ukrali. Zato sam te preteško ispuštao iz naručja na rastanku i držao čvrsto kao da želim izdahnuti dušu u tvoja njedra. Otišao sam tužnije nego devedesete. Prolazim kroz bestijalne gradove kojima vladaju još bestijalniji ljudi, putujem jugoistočno ka zemlji u kojoj su proljeća bez cvijeća i mirisa, crna proljeća rata i vihora.

Prema neslužbenim podacima, BIH je prošle godine napustilo više od 80.000 osoba i to većina u potrazi za poslom. U taj broj uključeno je i radno sposobno stanovništvo koje se odjavljuje sa evidencije Službe za zapošljavanje USK .

Doprinos svakako daje i rad Centra za prekvalicifikaciju u kojem je tokom 2017. godine 550 osoba završilo obuku za zanimanja koja su konkurentna na evropskom tržištu rada.

Trenutno je preko 40.000 nezaposlenih osoba u USK. U toj brojci više od polovine su nezaposlene žene, dok skoro njih 18.000 prvi put traži posao. Upravo za njih kada uspiju naći posao, plaća bi trebala biti motivirajuća kako bi odluka o ostanku prevagnula.

Međutim, baš finasijski momenat razlog je što mnogi visokoobrazovani građani mijenjaju struku kako bi dobili priliku za posao u EU. Za sada zidari, tesari, varioci, vozači.te medicinsko osoblje zanimanja su koja predstavljaju ulaznu kartu za evropsko tržište rada.

A sve je izglednije da mlade školujemo upravo kako bi se zaposlili van granica Bosne i Hercegovine.