Mada se u najvećem broju slučajeva tumor na maternici javlja od 40-te do 45. godine, rizik postoji i kod žena mlađih od 30 godina.

Stoga Kantonalno Udruženje žena oboljelih od karcinoma „Behar“ sa Odjelom ginekologije KB „Dr.Irfan Ljubijankić“ provodi akciju besplatnih pregleda žena koje nemaju zdravstveno osiguranje.

Želja je ljekara i aktivista potaknuti žene na redovite preglede i ukazati im na to kako izbjeći zloćudnu bolest.

Vodovodni i kanalizacioni sistem uz ostale infrastukturne mreže,pokazatelj su razvijenosti svakog društva,kojim se javnost bavi samo u slučaju otežanog funkcioniranja.Grad Bihać posljednjih nekoliko godina živi uz KFW projekt, koji je od počeka popraćen nizom problema koji se vraćanjem ulica u prvobitno stanje polako zaboravljaju. Podsjetnik šta se zapravo radilo za sve, očekuje se već u septembru sa novim većim računima za vodu i kanalizaciju. Ovakvu odluku trebali bi usvojiti gradski vijećnici na osnovu prijedloga JP Vodovod. Ako se to ne desi, biće teško finansirati ovo preduzeće i ono može završiti u stečaju, upozorava Damir Felić, direktor Vodovoda Bihać.

Vodovod je i dosad teško održavao poslovanje ovog poduzeća s obzirom na nenaplaćena dugovanja,gubitke vode koji prelaze 53 posto,višak uposlenih, čemu se sad dodaje i novi kanalizacioni sistem. Probni rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Velhovu uskoro prestaje, te troškovi održavanja i funkcionisanja moraju biti uvršteni u cijenu usluga. Samu cijenu formiraće stručnjaci po određenoj metodologiji, koja je bila primjenjena i u još nekim gradovima.

Cijena ove usluge ne smije preći 4 %, maksimalno 5 posto od prosječnih primanja jedne porodice, pojašnjava Sandi Zulić iz Resursnog centra za vode i okoliš Una Consulting.

U sadašnjem trenutku svako povećanje znači novi udar na socijalno najosjetljivije slojeve društva, iako su uvjeravanja svih da se cijena ne bi smjela povećati više od 5 posto. Za porodice koje su u stanju socijalne potrebe, kojih u prosjeku nema više od stotinjak, Grad bi trebao subvencionirati dio troškova.

Na novu cijenu, ali i sva buduća poskupljenja direktno će uticati broj korisnika, ali i odgovorno ponašanje građana. Sa više priključaka, ali i propisnim korištenjem kanalizacije, smanjuju se ukupni troškovi održavanja, te građani Bihaća uz adekvatnu cijenu imaju kvalitetno vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda.

Porodično poljoprivredno imanje površine sedam dunuma na kojem su zasijane povrtlarske kulture poput paradajza, paprike, blitve, krompira, luka, raznih sorti graha, krastavaca, bundeve te sitnog ljekovitog bilja potrebnog za proizvodnju biljnih preparata, svojevrsna je tvornica za proizvodnju organske hrane pod „vedrim nebom“ u koju svoj mukotrpni trud i rad svakodnevno ulažu supružnici Emira i Halid Vuković u bihaćkom naselju Velhovo.

Dobri rezultati

Vukovići se organskom proizvodnjom povrća bave već petnaestak godina, a od 2005. godine certificirala ih je Organska kontrola u Sarajevu. Emira kaže kako im neka godina donese dobre, a neka loše rezultate.

– Ova godina je slabija zbog suše, ali nas pogodi i poplava, pa prema tome izvučemo neki prosjek. Dovoljno je reći da od organske proizvodnje živimo – kaže Emira. Dodaje kako uzgaja sve atraktivno povrće našeg podneblja, a bazira se na autohtonom povrću prilagođenom našoj klimi i koje ne zahtijeva posebna tretiranja. Emira i Halid su svoju organsku proizvodnju 2009. godine morali izmjestiti iz prigradskog Bakšaiškog polja, u kojem žive, u udaljenije Velhovo.

– Bakšaiško polje je veoma kontaminirano usljed hemijskih sredstava pa smo se stoga bili prisiljeni izmjestiti. U Bihaću je veoma slabo interesiranje za organsku hranu jer naš narod nije educiran šta je organsko, a šta biodinamika. Najvećim dijelom svoje povrće prodajemo prijateljima te u Sarajevu i Zagrebu – kaže Emira. Emira i Halid zajedno uzgajaju ovce, koze, jariće te perad, tuke, guske, patke, koke.

Iznimna suša

– Imamo i naše tornjake i mace. U svemu mi pomaže moj muž. Nekad, kad imamo bolju godinu, uzmemo nekoga da nam pomogne, prijatelje kojima ponudimo naše povrće i oni su time zadovoljni. S obzirom na to da je ova godina iznimno sušna, poljoprivredni prinosi će biti pola-pola. Bit će pola za nas, a pola je suša već odnijela. Imali smo i problem. Nažalost, agregat nam je crkao u pola sezone – kaže na kraju Emira.

Tržni centri

– U našoj zemlji ljudi imaju slab sluh za organsku hranu. U tržne centre ne plasiramo svoje proizvode iz razloga što se sam nastup u tržnim centrima mora platiti – tvrdi Emira.

PU Sapientia je pokrenula novi tečaj koji je namijenjen svim onima koji žele naučiti kako se koristiti računalom u poslovnom okruženju.

Današnje uredsko poslovanje podrazumijeva da znate kako napraviti razne pisane dokumente i tablice te koristiti se sigurno internetom za komunikaciju ili kolaboraciju sa poslovnim partnerima.

Tijekom tečaja polaznik će da savlada:

Osnove rada na računalu kao i MS Windows 10
Kako profesionalno pisati i obrađivati tekst u MS Word programu
Kako profesionalno praviti tablice i tablične proračune u MS Excel programu
Kako profesionalno praviti poslovne prezentacije u MS PowerPoint programu
Kako napraviti osnovne relacijske baze podataka u MS Access programu
Kako koristiti internet za poslovnu suradnju a pritom ne ugroziti sigurnost poslovanja.
Po završetku tečaja Operater opće i poslovne informatike bit će te spremni na sve zadatke u poslovnom uredskom poslovanju.

Plan i program tečaja

Za više informacija kontaktirati ured za obrazovanje odraslih Sapientia na:

tel: 037 350 007 ili na mail: sapientia.kscbihac@gmail.com

Po osnovu dugovanja za PDV, na prvom mjestu je sarajevsko Javno komunalno preduzeće GRAS sa dugom od preko 21 milion KM.

Druga na listi je kompanija MB – Kekerović iz Laktaša sa dugom od 11,2 miliona KM. Treća na listi je kompanija Đuša iz Fojnice koja duguje 8,8 miliona KM.

Portal USN.ba će objaviti radi preglednosti po osnovu dugovanja za PDV dužnike sa područja Unsko-sanskog kantona. Danas objavljujemo firme sa sjedištem u Bihaću, a svaki naredni dan portal USN.ba će objaviti pojedinačno za svaku općinu/grad.

Danas, 39 godina poslije, mještani ove mjesne zajednice sa istim elanom udruženim snagama čine sve kako bi ovo kupalište iz godinu u godinu bilo što atraktivnije, kako bi naredne godine dostojno obilježili njegovu 40. godišnjicu.

Tako je danas postavljena tabla na ulazu, obojena ograda i zidovi. Posljednje pripreme za obilježavanje 40. godišnjice bit će obavljene na proljeće naredne godine…

Šiljasti prozori i visoki krov odlikovali su nekadašnu crkvu, a danas džamiju Fethiju, jednu od najstarijih građevina izgrađenih u ovom stilu na području Bosne i Hercegovine.

Ne postoje vjerodostojni dokumenti koji precizno određuju kada je izgrađena gotička crkva svetog Ante, ali se po stilskim značajkama može svrstati u kraj 14. stoljeća. Pretpostavlja se da je na crkvi koja je izgrađena u kratkom vremenskom periodu radio veliki broj klesara, jer je na svakom kamenu koji je ugrađen u objekt isklesan po neki znak.

“Svi detalji su zanatski ujednačeni izuzev portala, prozora i rozete koji su djelo posebnog ugovora i posebnih majstora, što je vidljivo po finoći izrade, a i klesarski znakovi se ne zapažaju”, naveli su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH za Radiosarajevo.ba.

U srednjem vijeku kada je izgrađena crkva Bihać je bio slobodan kraljevski grad i predstavljao je veoma jaku utvrdu sa devet bastiona,  šest kula, četiri kapije za ulazak u grad i uz to opasan pojasom dvostrukih bedema, sa hendecima i rukavcima Une.

Nakon što je Bihać zauzelo Osmansko carstvo 1592. godine, Bihać je postao važna utvrda carstva, te je služio kao polazna tačka za osmanlijske upade i konstantne pritiske na granice Hrvatske.

“Poslije pada Bihaća crkva je pretvorena u džamiju i dato joj je ime Fethija što na arapskom znači pobjeda”, rekli su za iz Komisije koji su džamiju sa haremom, devet grobnih ploča i natpisima u Bihaću proglasili nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.

Gotički zvonik ove građevine služio je kao munara do 1863. godine, kada je usljed dotrajalosti srušen i zamijenjen novim, izgrađenim od kamena od koga je urađen i objekt, naveli su iz Komisije. Njene proporcije i način obrade kamenih blokova ukazuju da je djelo vrhunskih majstora obrade kamena.

Fethijin izgled inspirirao je i druge arhitekte koji su gradili džamije u Krajini. Od 19. stoljeća pa dalje većina džamija je dobila izdužene prostore i prostor za molitvu poput Fethijinog, te je to postala značajna odlika gradnje u ovom dijelu naše zemlje.

U haremu džamije nalazi se i mezarje sa nekoliko nišana sa oblim turbanima i natpisima, a na samoj džamiji nalaze se i dva natpisa među kojima je i jedan o obnovi džamije.

“Prije I svjetskog rata iz Fethije džamije u Bihaću, doneseno je devet nadgrobnih spomenika u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu”, rekli su nam iz Komisije navodeći kako se danas te ploče čuvaju na Arheološkom odjelu ovog muzeja.

Nadgrobni spomenici izgrađeni od bihacita, bihaćkog kamena pogodnog za obradu kamena, pripadaju hrvatskom plemstvu koje je služilo Bihaću i njegovoj okolini, te datiraju iz perioda od 1519. do 1965. godine. Vjerovatno su bili ugrađeni u crkvu i po njima se gazilo, a na njima su se nalazili natpisi na latinskom jeziku, pisanu humanističkim i gotičim pismom.

Ispred džamije se nalazi trg koji nosi ime po bivšem reisu Džemaludinu efendiji Čauševiću.

Istraživački  i konzervatorski radovi rađeni su kontinuirano svako 10 godina do 1968. godine, a posljednja arheološka istraživanja rađena su 2000. godine. Arheolozi su u tim periodima i tragali za mogućim ostacima dominikanskog samostana uz Fethiju, no do danas nije utvrđeno da li je on postojao pored nekadašnje crkve.

U maju 2003. godine Zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa BiH ustanovio je da se na munari džamije nalaze ozbiljne pukotine što umanjuje stabilnost objekta.Objekt je bio izravno ugrožen i radovima koji su rađeni bez odobrenja nadležnog ministarstva za prostorno uređenje i okoliš, odnosno bez nadzora nadležne službe zaštite.

Tada je porušen mahfil sa pristupnim stubama koje su bile izvedene od drvenih elemenata, probijena je podna ploča i izbetonirano je osam armirano-betonskih temelja samaca, na svakom od temelja izbetoniran je armirano-betonski stup, izvršeno je postavljanje oplate horizontalnih veznih greda preko stupova sa dijelom oplate za armirano-betonsku ploču.

Fethija je danas mesdžid i često je posjećuju brojni vjernici koji obavljaju molitvu u staroj džamiji obrasloj drvećem koji osvježavaju njene prostorije i dvorište, ali i brojni turisti koji se interesiraju za njenu dugogodišnju historiju.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Senad Šepić kazao je za Klix.ba da je puno obećanja Bakira Izetbegovića, koja ljudi više ne uzimaju zaozbiljno.

“Izetbegović se, nažalost, pokazao kao čovjek velikih obećanja, a skromnih ili nikakvih djela i rezultata. Vezano za posljednja obećanja u Bihaću i najavu izdvajanja za aerodrom, tempom kakvim su počeli i dinamikom izdvajanja koju su najavili, trebalo bi više od deset godina da se taj aerodrom stavi u funkciju. Tada neće biti ni Izetbegovića, niti mnogih od nas aktuelnih”, napominje Šepić.

Dodaje da se Krajišnici sjećaju njegovog obećanja datog medijima pred prošle izbore, 2014. godine, kad je najavio otvaranje cargo aerodroma u Bihaću, gdje bi radile desetine hiljada ljudi.

“Svima je poznato šta od svega toga imamo danas”, podsjeća Senad Šepić za Klix.ba.

Krajem maja ove godine Vlada FBiH dodijelila je dva miliona KM za aerodrom u Bihaću, koja su planirana za pripremne radove i projektnu dokumentaciju. Mjesec dana kasnije delegacija koju je također predvodio Bakir Izetbegović u Krajini je obećala izdvojiti još 3,7 miliona KM do kraja godine za projekt bihaćkog aerodroma.

“Želimo uplatiti još 3,7 miliona KM do kraja godine i želimo dati garanciju da ćemo u naredne četiri godine izdvajati od 2,5 do 3 miliona KM za izgradnju aerodroma. I tu nema nikakve politike”, rekao je tada ministar poljoprivrede FBiH Šemsudin Dedić.

Svaki projekt je dobrodošao, a naročito onaj koji će zaposliti ljude, što bi u suštini bio i sam aerodrom u Bihaću. Ipak, ono za šta su žale godinama stanovnici Bosanske Krajine su loši putevi i putna mreža prema ostatku BiH.

Šepić navodi da su za Krajinu važne sve investicije, jer ih u osnovi od ove vlasti nema, ali najveći prioritet je putna infrastruktura i bolja povezanost sa Sarajevom i ostatkom Bosne i Hercegovine.

“Bakir Izetbegović jednostavno ne razumije stanje i potrebe tog naroda i nije sposoban uraditi konkretne i korisne stvari za njega, a rezultat takve politike su desetine hiljada ljudi koji su posljednjih godina napustili Krajinu i višesatni redovi i čekanja na granici, za koju molim posljednje dvije godine da je prošire i omoguće dodatne trake za ulaz i izlaz, da ne mora naš narod čekati satima i doživljavati razna poniženja. Ni to nisu u stanju uraditi Izetbegović i Zvizdić, iako su nekoliko puta javno obećali da će to završiti”, poručio je Šepić.

Šepić ističe da bi trebalo napraviti listu Izetbegovićevih obećanja i izjava, prilikom posjete Krajini u posljednjih sedam godina, koliko je član Predsjedništva i posebno posljednje tri godine koliko je na čelu SDA.

“Svake je godine obavezno dolazio jednom, na konjske trke i Memorijal Alija Izetbegović. Ove je godine, u sklopu toga, posjetio i nove fabrike Topsa i učestvovao na smotri brigade u Cazinu. Vidjet ćete da je bilo puno obećanja, a rezultat ravan nuli. Tako će biti i nadalje i narod je u Krajini shvatio politiku i odnos Bakira Izetbegovića, okrenuo leđa najvećim dijelom već na posljednjim loklanim izborima, kad je SDA izgubila sve važne općine koje je dotad imala, a vjerujem da će na idućim izborima doživjeti potpuni pad. Krajiški je narod dao najveće povjerenje Izetbegoviću, a on ga je najviše i iznevjerio i zapostavio i zato sam uvjeren da će tako završiti odnos Izetbegovića i Krajine”, poručio je Šepić.

Početkom tekuće godine Izetbegović je, prilikom posjete Bihaću, kazao da građani moraju vršiti pozitivan pritisak na pojedine državne zastupnike iz Krajine, da se usvoji Zakon o akcizama, aludirajući pritom na Senada Šepića.

“Pozivom građanima na ‘pozitivni pritisak’ uspio je dodatno uvrijediti građane Krajine, potcjenjujući im inteligenciju, jer svaki je građanin upoznat da se prijedlogom Zakona o akcizama predviđalo da 10 od 15 feninga ide za izgradnju autoceste (koja se svakako ne bi za ove vlasti gradila, jer nemaju unutrašnjeg kapaciteta za bilo koju vrstu dogovora), a poznato je da autocesta nijednim dijelom ne dodiruje USK i kako onda taj kraj može biti najveći dobitnik?”, zapitao se Šepić.

Istakao je da su akcize trebale poslužiti da se slaba vlast održava i da se zapošljavaju familija i poslušnici u administraciji, kako smo nedavno mogli vidjeti u slučaju predsjedavajuće jednog doma entitetskog parlamenta koja je zaposlila osam savjetnika, stranačkih kolegica i kolega.

“Toliko savjetnika nema ni predsjednik Evropskog parlamenta i to samo govori zašto nove kredite i akcize ne treba podizati i dodatno zaduživati ljude da bi se takva neodgovorna vlast širila i održavala”, zaključio je Šepić.

Jedan od zaključaka je da bi prvi dan nove školske godine u osnovnim školama i predškolskim ustanovama u Kantonu mogao početi štrajkom upozorenja zbog nepoštivanja sporazuma  potpisanog sa Vladom USK 30. juna.

Kontaktirali smo predsjednicu Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK  Zehru  Hadžić, koja nam je rekla da je riječ o prijedlogu i da odluka o štrajku još nije donesena. U ponedeljak,  28.augusta, zakazana je nova sjednica sindikata, kada će biti više informacija.