Nesreća se dogodila na magistralnom putu M-4.2, u Jablanskoj ulici na ulazu u Bihać, ispred trgovačkog centra Ilma. Kako su nam kazali u MUP-u USK, u nesreći su učestvovala dva putnička vozila, a povrijeđeno je više osoba.
“Prema prvim informacijama povrijeđeno je šest osoba, među njima i jedan pješak. Svi su prebačeni u Kantonalnu bolnicu ‘Dr.Irfan Ljubijankić’ gdje im se utvrđuje stepen povreda”, kazala je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.
Kako saznajemo, u oba automobila se nalazilo nekoliko osoba, a jedno vozilo je nakon nesreće udarilo u obližnji kiosk. Za sada nije poznato da li se u njemu neko nalazio.
Od ukupno 23 odsjeka prvi upisni rok pokazao je da je upitno osam, dok petnaest ispunjava postotak. Drugi upisni rok odlučit će tako o opstanaku određenog broja odsjeka.
Kako su nam kazali u Rektoratu, stanje je zadovoljavajuće, s obzirom na broj učenika, koji su ove godine završili srednju školu, ali i stanja na drugim univerzitetima. Težu situaciju na Univerzitetu najavljuju narednih godina.
Iako je Univerzitet ‘osvježio’ odsjeke sa novim ili razdvajanjem postojećih, to prema trenutnoj upisnoj politici nije privuklo studente. Trenutno je upisano oko 400 studenata, što je daleko ispod normi za opstanak nekih odsjeka.
Prema riječima rektora Fadila Islamovića drugi upisni rok će pokazati stvarnu sliku i tek tada će se znati šta činiti.
Odsjek bosanski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu, do sada nije bio upitan. Ove godine sa još nekoliko odsjeka mogao bi biti zatvoren zbog nedostatka studenata, iako je kvota ranije smanjena.
Određen broj studenata za nastavak školovanja odlučio se u drugim kantonima, na privatnim fakultetima ili u zemljama EU, međutim i to, kada se sabere, ne može ublažiti primjetnu razliku.
Ove godine na fakultete se upisuje generacija rođena 1998 i dijelom 1997 . Od toga najviše ih je rođeno u Cazinu – 995, a najmanje u Bosanskom Petrovcu 141.
Pojačan priliv turista doveo je do velikih gužvi na ulicama Bihaća i dodatnu nervozu svih učesnika u prometu. Određen dio ulica već je završen, a u Zavodu za prostorno uređenje ističu kako nastoje okončati najveći dio ovog posla do početka školske godine.
Radovi kasne zbog probijanja rokova glavnog izvođača Euroasfalta, te poslova koji su trebali odraditi i drugi. Dosad je asfaltirano oko 60 posto ulica u kojima se postavljala nova kanalizaciona mreža.
Ovih dana trebala bi se asfaltirati ulica od nove gradske džamije do raskršća sa kantonalnim MUP-om, te dio pored škole Harmani 1.
Euroasfalt kasni s radovima već preko četiri mjeseca, ali djelimično za kašnjenje su krivi i radovi na na telefonskim i vodovodnim instalacijama.
Budući da se bliži jesen i vrijeme nabavke ogrjeva, građani su se već dali u potragu za ogrjevnim drvetom i peletom kako ove zime ne bi boravili u hladnim stanovima. U slobodnoj prodaji ogrjevno drvo, ovisno o vrsti i kvalitetu, može se nabaviti po cijeni od 65 do 75 KM za metar.
Za razliku od prošlogodišnje sezone, kada je tona peleta bila i do 600 KM, proizvođači tvrde kako ga pred ovu grijnu sezonu prodaju po 300 KM.
Veliko interesiranje
Svake godine u ovo vrijeme cijene ogrjevnog drveta počnu rasti, a kako se bliži sezona grijanja, bivaju sve više.
– Preveliko je interesiranje građana za ogrjevnim drvetom i baš ima previše narudžbe. Metar hrastovih drva košta 70, a metar bukovih 75 maraka. Najviše se traži bukovo drvo – kaže Adilan Ćehić, jedan od prodavača ogrjevnog drveta u Bihaću.
Osim na drva, građanima se nudi i mogućnost grijanja na pelet. Domaćinstva koja imaju centralno grijanje ovaj energent sve više koriste. Potvrđuju to i iz peletara u USK-u ističući kako je potražnja velika. U jednoj od njih tvrde da je cijena na nivou prošlogodišnje.
Kvalitetan pelet
– Da bi se dobio kvalitetan pelet, treba biti kvalitetna sirovina – ističe Zahid Mujić, jedan od proizvođača i distributera peleta iz Bosanske Krupe.
Cijena tone peleta je identična prošlogodišnjoj. Trenutno je 300 KM po toni.
Iz razgovora s građanima saznali smo da će se većina ove zime, kao i prethodnih, grijati na drvo. Kažu, znatno je povoljnije u odnosu na druge energente.
Penzionerima na rate U Savezu udruženja penzionera USK kažu kako su sa ŠPD „Unsko-sanske šume“ potpisali ugovor o isporuci ogrjevnog drveta. Omogućeno je plaćanje u osam rata.
Na GP-u Izačić pri izlasku iz BiH slobode je lišen i bh. državljanin K. M. (1996.) nakon što je ustanovljeno da ga potražuje Općinski sud u Bugojnu zbog kaznenog djela “teška krađa”. Službenici PGP-a Izačić u nedjelju su ga predali pripadnicima Sudbene policije Bihać, navodi se u priopćenju.
Riječ je o zaštićenom prirodnom području koje se prostire na 19.800 hektara, a koje se prostire dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i dolinom rijeke Unac, desne pritoke Une, sve do rječice Krke na zapadu.
Jedinstvena prirodna oaza, u kojoj se nalazi jedna od najčistijih rijeka svijeta, svakodnevno osvaja pažnju mnogih posjetilaca, koji sa brojnih kontinenata dolaze u BiH kako bi posjetili ovaj nacionalni park.
“NP Una, u skladu sa svojim kapacitetima i aktivnostima, kao i prethodnih godina, radi na zaštiti svih vrijednosti kojima raspolaže ovo zaštićeno područje. Mi smo, na neki način najmlađi nacionalni park u regiji, ali i Europi, a naši poslovi su zasnovani na zaštiti i očuvanju ove divne prirode, ali i na stvaranju predispozicija za razvoj turizma i sportskih kapaciteta”, kazao je za Radiosarajevo.ba Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Martin-Brod i Štrbački buk samo su dio prirodnih atrakcija koje možete posjetiti na ovom području, koje je pravi raj za sve zaljubljenike u prirodu. Ovo su, ujedno, i najposjećenije zone parka, koji pored prirodnih bogatstava nudi uživanje u brojim sportskim i turističkim sadržajima, kao što su kajak i rafting na divljim vodama, sportski ribolov ili, pak, pješačke i rekreativne staze za zaljubljenike u šetnju.
Zanimljivo je da je, prije manje od mjesec dana, Komisija za saradnju s UNESCO-om u PS BiH prihvatila inicijativu da najatraktivnije lokacije ovog parka budu uvrštene na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. U toku je proces odobravanja da se ove dvije lokacije uvrste na ovu listu, a ukoliko se to desi NP Una će dospjeti na mapu svjetskih prirodnih atrakcija.
To prepoznaju i brojni turisti koji iz godine u godinu sve više posjećuju sjeverozapad BiH, kako bi uživali u ljepotama Nacionalnog parka Una.
“Svakodnevno postajemo destinacija koja je prepoznatljiva ne samo u BiH i regiji, nego na svim kontinentima. Nakon šest godina operativne uspostave i razvoja, NP Una posjetiocima postaje sve interesantniji, a posebno otkada smo uvršteni u Zeleni put, kao dio velikog regionalnog projekta Via Dinarica. S ponosom mogu reći da smo mi zaštićeno područje s najvećim procentualnim rastom posjeta u cijeloj regiji“, dodao je Mulić.
Zvanični podaci govore kako je od 2012. godine do danas broj posjeta porastao za nevjerovatnih 2.500 posto, a rekordna je bila 2016. godina, kada je NP Una posjetilo oko 100.000 turista. Ipak, čini se kako to neće zadugo biti slučaj jer ovogodišnji podaci već pokazuju kako će 2017. godina srušiti rekorde.
Zahvaljujući svemu tome, istaknuo je Mulić, NP Una postaje generator sveukupnog razvoja ekonomije u ovom dijelu BiH.
“Drago nam je da smo prepoznati kod ovdašnjeg stanovništva i institucija, te da smo postali perjanica našeg turizma. NP Una ima veliki utjecaj na ekonomiju grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Dobro sarađujemo i s drugim zaštićenim područjima u regiji, s nevladinim sektorom i međunarodnim organizacija, a sve to pomaže u razvoju i kapacitiranju NP Una”, rekao je Mulić.
Takav utjecaj na ekonomiju Unsko-sanskog kantona prepoznat je i na međunarodnom nivou, te je prije nekoliko sedmica u Zagrebu predstavljen novi projekt NP Una, koji će objediniti turističku ponudu unske rivijere u obje države.
“Riječ je o projektu UnaLand – Zemlja vodenih čarolija, koji je vizija dugoročnog razvoja doline rijeke Une, od njenog izvora u Hrvatskoj, preko dijela koji prolazi kroz BiH, do ponovnog ušća u Hrvatskoj. Obje države zajedno će razvijati projekte putem kojih ćemo onda aplicirati za sredstva iz Europske unije, kako bismo u konačnici kontinentalnu rivijeru Une popularizirali i razvili do mjere da postane svjetska atrakcija“, zaključio je Mulić.
Grlo Kiss me Kate u vlasništvu Idriza Bašića iz Sanskog Mosta pobjednik je glavne urke 14. međunarodnih konjičkih utrka “Memorijal Alija Izetbegović”, koje su jučer održane na hipodromu Bakšaiške bare u Bihaću.
Drugo mjesto prilalo je grlu Ille de France u vlasništvu Sakiba Hopovca iz Prijedora, dok je treće mjesto osvojilo grlo Argentario, vlasnika Džanke Bjelaka.
Organizatori Konjički klub Jedinstvo Bihać i Konjički savez BIH i ove godine potrudili su se prirediti jedinstven i uzbudljiv sporski događaj koji je postao prepoznatljiv u regionu i šire.
Ljubitelji konjičkog sporta imali su priliku vidjeti 42 najbolja grla iz BIH, Srbije i Hrvatske, a osim glavne, održane su još četiri utrke.
Ovogodišnjoj manifestaciji prisustvovali su član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, predsjednik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić, premijer USK Husein Rošić, te gradonačelnik Grada Bihaća Šuhret Fazlić kao sponzor jedne od utrka.
Zbijeni u opkoljene enklave, izloženi embargu na oružje, izloženi izdajama i unutrašnjim i vanjskim, izdržali smo ono što bi malo koji narod na svijetu izdržao. Sami smo proizvodili oružje, hranu, energiju”, rekao je Izetbegović u obraćanju građanima na obilježavanju 25. godišnjice formiranja cazinske 503. Slavne brdske brigade.
Izetbegović je podsjetio na neke ranije procjene prema kojima je predviđano da će “Bosna šapatom pasti”.
“Pa su se kladili da će to trajati mjesec ili tri mjeseca ili 100 dana, a trajalo 1250 dana i Bosna nije pala. Naprosto, ne možete poraziti narod koji ne pristaje na poraz”, rekao je Izetbegović i podsjetio da je 1993. godina bila najteža jer to je period u kojem su se agresoru priključili i izdajnici pod vodstvom Fikreta Abdića.
Član Predsjedništva BiH je naglasio da Armija BiH u 1995. godini nije izgubila nijednu bitku.
Izetbegović je poručio da bosanski patrioti poštuju sve i svakoga ko je gradio i branio Bosnu i Hercegovinu.
“Naši su i Iliri i Kelti i Slaveni, i Japodi, i srednjovjekovni kraljevi su naši. Poštujemo i ono što su Osmanlije i Austro-ugarska učinili za ovu zemlju. Jugoslavija je bila naša i partizani su naši, dakle svako ko je gradio i branio ovu zemlju. Prije se u Bosni niko drugačije i nije zvao nego Bošnjanin. Danas je to drugačije i mi to prihvatamo. Neka se svako zove kako hoće i neka se Bogu moli onako kako ga je njegova majka naučila. Mi poštujemo i crkve i džamije i sinagoge, svačije nošnje, običaje i vjeru i bolilo nas je rušenje svakog mosta, svake bogomolje, a najviše nas je bolilo rušenje odnosa među narodima koji nose isti genetski kod. Naravno da ne počinje historija s nama ali vi, ovi ljudi ovdje ste iznijeli najvažniji dio te historije”, rekao je Izetbegović.
Izetbegović je poručio i da “nikada više ništa neće biti isto”.
“Nikad više na Balkanu, a naročito u Bosni i Hercegovini, nikakva se računica ni kalkulacija neće napraviti a da se mi ne uzmemo u obzir. Nikada se više neće vladati ovom zemljom niodakle i nikada više nećemo ginuti ni za koga i ni za što, osim za našu djecu i našu zemlju”, rekao je Izetbegović i podsjetio na bogate resurse kojima BiH raspolaže, među kojima su vode, rude i ljudski resursi, obrazovani mladi ljudi čiji odlazak iz zemlje treba zaustaviti.
On je kazao, kao odgovor onima koji nagrađuju ratne zločince i prijete cijepanjem države, kako je potrebno ubrzati provođenje reformi te što prije stupiti u članstvo u NATO-u i Evropsku uniju (EU).
Kazao je da je za narod država ono što je kuća za familiju i da tu kuću treba unapređivati.
Prisutnima su se, između ostalih, obratili i gradonačelnik Cazina, Nermin Ogrešević, i premijer Unsko-sanskog kantona, Husein Rošić.
Delegacije su prethodno položile cvijeće ispred spomen obilježja cazinskim šehidima. Izetbegović je održao i sastanak s gradonačelnikom Ogreševićem, a ranije danas je posjetio i Veliku Kladušu.
Na konkurs za dodjelu stipendija javilo se je 1145 kandidata. Uskoro će biti poznata imena onih koji su ispunili uslove, a potpisivanje ugovora o stipendiranju očekuje se polovinom septembra.
Budžet Ministarstva za boračka pitanja za ovu godinu iznosi 3.777.000 KM, što je u odnosu na prošlu godinu manje za 300.000 maraka. Uprkos toj činjenici, povećan je grant za stipendije na 500.000 KM , a ovih dana konkursna komisija završava proceduru odabira aplikanata koji ispunjavaju uslove za dodjelu stipendije, rekao nam je Dževad Malkoč ministar za boračka pitanja u Vladi USK.
Uz povećanje granta za ove namjene, dodaje ministar, ovogodišnje stipendije trebale bi iznositi 1000 KM.
Ministar kaže da su obaveze po osnovu stipendija iz ranijeg perioda izmirene, te da se potpisivanje novih ugovora o stipendiranju može očekivati polovinom septembra.
Voda će biti isključena u periodu od 14 do 15 sati, ukoliko se u međuvremenu ne postigne neki dogovor sa menadžmentom bolnice.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća dao je danas izjavu za medije vezanu za aktivnost JP Vodovod Bihać na isključenju institucija koje ne izmiruju redovno račune za utrošenu vodu:
