Home Blog Page 12

Sud odlučio: Ratni zločinac Ratko Mladić ne dobija sedmodnevni dopust

Foto: EPA - EFE / Ratko Mladić

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Haagu (MMKS) odbio je žalbu Ratka Mladića na rješenje kojim mu je ranije odbijen sedmodnevni dopust kako bi posjetio grob bliskog člana porodice.

Mladić je 20. novembra podnio žalbu u kojoj je tražio da se ranije donesena odluka u kojoj mu je odbijen zahtjev za privremeno puštanje na slobodu od sedam dana preispita i da Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove odobri njegov zahtjev.

Ratni zločinac je u žalbi naveo da je “odluka od 11. novembra 2025. očigledno nerazumna i da sadrži jasne greške u obrazloženju koje predstavljaju nepravdu jer navedeni rizici dovode do pogrešnog činjeničnog zaključka s obzirom na to da su Republika Srbija i RS dale garancije koje u vrijeme donošenja odluke nisu bile dostupne”. Mladić je dodao da su “zanemareni dokazi koji bili predočeni, a koji uključuju izvještaje o ograničenoj samostalnoj pokretljivosti, što utiče na procjenu rizika od bjekstva”.

“Cijeneći da sam u odluci od 11. novembra navela da je Mladić tražio i očekivao da će dobiti garancije vlasti Srbije i RS, te da nisam smatrala potrebnim čekati takve garancije jer one ne bi uticale na moju procjenu. Državne garancije same po sebi nisu odlučujuće u postupcima privremenog puštanja na slobodu”, navela je predsjednica MMKS-a Gatti Santana.

Ona je navela da su njegov status bjegunca prije hapšenja te odluka Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Žalbenog vijeća da mu ne odobre privremeno puštanje, uključujući posljednju odluku iz 2019. godine, bili relevantni za njenu procjenu zahtjeva u skladu s ustaljenom sudskom praksom.

“Mladić nije uspio pravdati ponovno razmatranje odluke od 11. novembra 2025., iz navedenih razloga odbijam zahtjev”, zaključila je Gatti Santana.

Ratko Mladić, vrhovni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) u periodu rata u BiH, osuđen je na doživotni zatvor zbog najtežih ratnih zločina – uključujući genocid počinjen nad bošnjačkim stanovništvom u području Srebrenice u julu 1995. godine, kao i progone, istrebljenja, ubistva, deportacije i nehumana djela (prisilna premještanja) kao zločine protiv čovječnosti, te ubistva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja ratnih zakona i običaja.

Presuda i kazna doživotnog zatvora potvrđene su 8. juna 2021. godine od Apelacijskog vijeća Mehanizma Tribunala.
(radiosarajevo.ba)

Ljubavni trokut u Krajini završio tučom – evo detalja

foto:Ilustracija, cazin.net

U Bužimu se nedavno dogodila nesvakidašnja i gotovo nevjerovatna situacija koja je privukla veliku pažnju javnosti. Ispred sportske dvorane došlo je do fizičkog obračuna dvojice mladića, a povod – djevojka za koju su obojica tvrdila da im je partnerica.

Prema dostupnim informacijama, dvojica mladića prvo su ušli u žustru verbalnu raspravu. Međutim, prepirka je ubrzo eskalirala u tuču, kada je svaki od njih počeo optuživati onog drugog da se “umiješao” u njihovu vezu.

Situaciju je dodatno zakomplikovala činjenica da su obojica bila uvjerena da su u emotivnoj vezi sa istom djevojkom. Takve tvrdnje izazvale su međusobne uvrede, sumnje u prevaru, ljubomoru, a na kraju i fizički sukob.
Na lice mjesta ubrzo je stigla policija, zaustavila daljnji obračun i oba učesnika sankcionisala zbog narušavanja javnog reda i mira.

Ovaj neobični incident izazvao je brojne reakcije mještana, jer se ovakav zaplet, kako kažu, rijetko viđa i češće podsjeća na scene iz filmova nego na stvarni život.
(cazin net)

Prioritet Vlade FBiH i Autocesta FBiH u 2026. godini je izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša

foto:ilustracija, faktor.ba

Početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša planiran je za 2026. godinu, potvrdili su iz Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH u odgovoru na zastupnička pitanja Hamdije Abdića i Razima Halkića, postavljena na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, s ukupnom dužinom trase od 47 kilometara.

Iz JP Autoceste FBiH navode da je uprava, zajedno s Vladom FBiH, proglašenjem javnog interesa za izgradnju ove brze ceste jasno definirala projekt kao prioritet za 2026. godinu, što uključuje i planirani početak radova u istoj godini.

Idejni projekat dionice Bihać – Cazin, tačnije segmenta Kamenica – Ćoralići dužine 17,95 kilometara, već je završen. Za preostali dio trase projektna dokumentacija je u završnoj fazi, a očekuje se skorija isporuka i završna kontrola. Na osnovu završenog idejnog projekta i pribavljenih prethodnih saglasnosti nadležnih institucija, zatraženo je izdavanje urbanističke saglasnosti za dionicu Kamenica – Ćoralići, te je postupak u toku.

Iz Autocesta FBiH dodatno pojašnjavaju kako se radi na dva strateška pravca povezivanja Bihaća s Republikom Hrvatskom. Pored planiranog pravca preko graničnog prijelaza Maljevac, završen je i projekat izrade idejnog rješenja i pre-fizibiliti studije za modernizaciju postojeće saobraćajnice Bihać – Ključ i njeno podizanje na nivo brze ceste, kroz pravac prema graničnom prijelazu Izačić.

Magazinović: Rješenje za SNSD-ovu blokadu Vijeća ministara je u Parlamentu BiH

Foto: Vijesti.ba

Predsjedavajući Kluba poslanika Socijaldemokratske partije BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović izjavio je da je krajnje vrijeme da otvore oči svi koji to do sada nisu uradili, kako pojedini međunarodni…

Tako i domaći akteri, te konačno shvate da je SNSD antievropski orijentirana stranka čiji je cilj zaustaviti evropski put i u tom smislu ih je potpuno besmisleno posmatrati kao dio rješenja za ispunjenje uslova za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom (EU).

Magazinović je u pisanoj izjavi za javnost naveo da je posljednja blokada još jedan jak argument za hitno imenovanje proevropski orijentiranog ministra sigurnosti, pored kojeg ovakve blokade SNSD-a ne bi bile moguće.

– Ako u narednih nekoliko dana želimo ispuniti uslove za otvaranje pregovora sa EU, hitna sjednica Parlamenta i evropski zakoni predloženi od strane poslanika trenutno su jedino rješenje da se zabiđe SNSD-ova blokada u Vijeću ministara – naveo je Magazinović.

Istaknuo je da Parlament može i mora otkočiti evropski put Bosne i Hercegovine. Neophodno je iskoristiti ovih nekoliko dana kako bi se svi uključili u ovaj proces, jer evropski put BiH ne pripada niti jednom pojedincu, stranci ili grupi ljudi nego svim ljudima ove zemlje koji su svjesni važnosti i benefita ovog procesa.

– Pozivam sve evropski opredijeljene stranke i pojedince da u narednih nekoliko dana zaborave na sve svoje razlike, ego potisnu u stranu, na trenutak zaborave partikularne političke interese i PR, te da svi zajedno radimo sa ciljem da iskoristimo ovu veliku priliku koja stoji pred Bosnom i Hercegovinom i svim našim ljudima – izjavio je predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović – saopćeno je iz tog kluba, a prenosi Sektor za odnose s javnošću PSBiH.

(Vijesti.ba / FENA)

Leyen: Ovo je početak novog doba EU, nikad više ruski plin!

foto:agencije

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u srijedu “historijski dogovor! o potpunoj zabrani uvoza ruskih fosilnih goriva, kazavši da je cilj smanjiti prihode Rusije kojima financira rat protiv Ukrajine na nulu.

“Danas je zaista historijski dan za našu Uniju. Ovo je početak novog doba, doba potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije”, rekla je von der Leyen u izjavi za medije.

Istakla je da je EU značajno smanjio ruske prihode od izvoza fosilnih goriva.

“Na početku rata plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno za fosilna goriva, sada smo na 1,5 milijardi, a to je još uvijek previše. Cilj nam je svesti to na nulu”, rekla je von der Leyen.

Vijeće EU-a i Evropski parlament postigli dogovor o uredbi koja uvodi pravno obvezujuću, postepenu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda s potpunom zabranom od kraja 2026., odnosno jeseni 2027.

Dogovor koji su su zakonodavci postigli u utorak kasno navečer za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. juna 2025. predviđa zabranu uvoza ruskog ukapljenog plina od 25. aprila 2026. i od 17. juna 2026. za plin koji se dostavlja plinovodom.

Za dugoročne ugovore o uvozu ukapljenog plina zabrana stupa na snagu 1. januara 2027. kako je i predviđeno u 19. paketu sankcija protiv Rusije.

Što se tiče dugoročnih ugovora za uvoz ruskog plina plinovodom, zabrana stupa na snagu 30. septembra 2027. pod uslovom da su skladišta plina napunjena u dovoljnoj mjeri, a najkasnije od 1. novembra 2027.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, čelnici EU-a dogovorili su se na samitu u Versaillesu u martu 2022. o postepenom ukidanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima što je moguće prije, podsjeća Hina.

Slijedom toga, uvoz plina i nafte iz Rusije u EU značajno se smanjio posljednjih godina. Međutim, dok je uvoz nafte pao ispod 3 posto u 2025. zahvaljujući trenutačnom režimu sankcija, ruski plin i dalje čini procijenjenih 13 posto uvoza EU-a u 2025., vrijednog preko 15 milijardi eura godišnje.

Prema postignutom dogovoru, Komisija treba u sljedećih nekoliko mjeseci predložiti zabranu uvoza ruske nafte u Mađarsku i Slovačku do kraja 2027. godine.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energiju kao oružje protiv nas, ucjenjivao je države članice Evropske unije, a profit je koristio za financiranje svog strašnog rata protiv naših prijatelja u Ukrajini. Danas kažemo ne više i nikad više”, rekao je povjerenik za energiju Dan Jorgensen.

Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol rekao je da je Evropska unija u posljednje tri godine postigla nevjerojatan rezultat, povećavši proizvodnju iz obnovljivih izvora za 40 posto.

Zauzeo se za nastavak korištenja nuklearne energije i pozvao zemlje koje postupno napuštaju tu vrstu energije da joj se vrate.

(Vijesti.ba / FENA)

Grad Bihać i švedska FBA potpisali Pismo namjere i Sporazum o suradnji

foto:(Grad Bihać)

Grad Bihać potpisao je Sporazum o saradnji i Pismo namjere sa švedskom Agencijom Folke Bernadotte (FBA), vladinom institucijom koja djeluje u oblasti mira, sigurnosti i razvoja. Ovim je zvanično uspostavljena saradnja čiji je cilj jačanje lokalnih zajednica kako bi se efikasnije nosile s izazovima klimatskih promjena, kroz zajedničke, inkluzivne i odgovorne procese odlučivanja.

Iz FBA naglašavaju da je inkluzivno upravljanje ključni faktor u zaštiti i prevenciji posljedica klimatskih promjena. Važno je, ističu, osigurati da se čuje glas onih koji su njima najviše pogođeni, te da se rješenja kreiraju u saradnji institucija, građana i organizacija civilnog društva.

Kroz ovu saradnju Grad Bihać će pružati stručnu podršku, učestvovati u razvoju transparentnih procesa donošenja odluka, te omogućiti organizaciju radionica, obuka i javnih diskusija. Grad će također imenovati službenike za učešće u planiranim aktivnostima i obezbijediti odgovarajuću logističku podršku.

Nakon potpisivanja sporazuma održana je radionica na temu inkluzivnog upravljanja i klimatske sigurnosti. Radionica je bila prilika za razmjenu iskustava i jačanje saradnje među svim akterima koji mogu doprinijeti sigurnijoj i otpornijoj lokalnoj zajednici. Pored predstavnika Grada Bihaća i Agencije FBA, učešće su uzeli i predstavnici Bosanske Krupe, Ključa, Sanskog Mosta i Novog Grada, brojne nevladine organizacije te Univerzitet u Bihaću i Univerzitet u Banjoj Luci.

Vučić: Rekli su mi da ne budem ‘drama queen‘, ali… Nakon onog što sam čuo, ne bih se čudio da Rusi odgovore nuklearnim oružjem!

(Foto: EPA-EFE)

O ratu u Ukrajini oglasio se u utorak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, rekavši da napredak ruskih snaga u zoni “specijalne vojne operacije” čini vodstvo NATO-a vrlo nervoznim, kako prenosi ruska državna novinska agencija TASS.

“Napredak ruskih snaga na prvoj liniji, koji je priznao glavni tajnik NATO-a i koji mora priznati svatko tko je realan u pogledu situacije, ipak je očit”, rekao je Vučić novinarima, navodeći napredak Rusije u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Volčansku, Huljajpolju te kod Siverska i Konstjantinivke.

“Kada pogledate kako se situacija razvija, postaje jasno da raste nervoza i jedino je pitanje kako će stvari izgledati dugoročno”, dodao je. Prema njegovim riječima, eventualni planovi NATO-a za tzv. preventivne udare na Rusiju, o kojima je u ponedjeljak govorio visoki časnik NATO-a, predstavljaju ozbiljnu prijetnju.

‘Govorili su mi da ne budem drama queen‘
“Kad sam rekao da NATO razmatra takav scenarij i da se priprema za njega dok druga strana također priprema svoj potencijalni odgovor, svi su mi rekli – nemoj biti takva ‘drama queen‘, to su samo nagađanja. Nažalost, ovo je stvarnost u kojoj živimo”, rekao je srbijanski predsjednik.

Također je upozorio da bi Moskva mogla vrlo oštro uzvratiti na takve napade NATO-a.

“Ako na Rusiju budu izvedeni preventivni napadi, ne bih se iznenadio da Rusija uzvrati puno žešće nego što je to dosad činila u Ukrajini, uključujući upotrebu taktičkih nuklearnih bojevih glava ili čak nečeg moćnijeg”, rekao je Vučić, dodajući kako misli da se Moskva do sada suzdržavala od takvih krajnosti.

Također je upozorio da bi Moskva mogla vrlo oštro uzvratiti na takve napade NATO-a.

“Ako na Rusiju budu izvedeni preventivni napadi, ne bih se iznenadio da Rusija uzvrati puno žešće nego što je to dosad činila u Ukrajini, uključujući upotrebu taktičkih nuklearnih bojevih glava ili čak nečeg moćnijeg”, rekao je Vučić, dodajući kako misli da se Moskva do sada suzdržavala od takvih krajnosti.

“Ne zaboravite da je Moskva do sada pokazivala određenu suzdržanost jer Ukrajince smatra svojim prijateljima i braćom”, rekao je. No, kako je rekao, on se ne želi miješati u ono što je opisao kao “bratoubilački” sukob između Rusije i Ukrajine, prenosi TASS.

Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone, izjavio je ranije za Financial Times da NATO razmatra kako agresivnije odgovoriti na kibernetičke napade, sabotaže i povrede zračnog prostora koje provodi Ruska Federacija. Istaknuo je da se u području kibernetičke sigurnosti NATO uglavnom bavi posljedicama napada te da Savez razmatra mogućnost proaktivnog, a ne samo reaktivnog djelovanja.

Zaharova: ‘Trebali bi biti svjesni rizika‘
Cavo Dragone rekao je da preventivni udar može biti tumačen kao obrambena akcija, a zatim je dodao da to ipak odudara od uobičajenog načina razmišljanja i djelovanja Saveza.

Smatra da agresivnije djelovanje u odnosu na agresivnost protivnika može biti opcija, a naveo je da su pitanja pravnog okvira, nadležnosti i tko će provesti akciju ključna za odlučivanje.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova reagirala je rekavši da Moskva te izjave smatra “iznimno neodgovornima jer upućuju na spremnost saveza da nastavi putanju prema eskalaciji” stanja.

“U tome vidimo namjeran pokušaj potkopavanja napora da se prevlada ukrajinska kriza. Ljudi koji daju takve izjave trebali bi biti svjesni rizika i mogućih posljedica, a to se odnosi na posljedice i za same članice saveza”, poručila je Zaharova.
(J)

Snažan udarac za Srbiju: NIS nije dobio licencu, rafinerija u Pančevu prestaje s radom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslije sastanka sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost zemlje rekao je da nema dobrih vijesti u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS).

“Mi smo očekivali da ćemo da dobijemo licencu za nastavak snabdijevanja naftom naše rafinerije u Pančevu od strane Vlade SAD-a. Mi nismo dobili pozitivnu odluku iz Sjedinenih Američkih Država”, rekao je Vučić.

Kaže da je iznenađen jer “ne vidi šta su time dobili ni šta su uradili”.

Tako će Rafinerija u Pančevu danas, prema ranijim najavama, potpuno prestati da radi. Ovo je snažan udarac na ekonomiju Srbije.

Kazao je da Rusija ne želi prodati vlasnički udio u NIS-u, da interes SAD-a u ovome ne razumije i da u svemu “sada strada samo Srbija”.

Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je za RTS da ne očekuje da će licenca stići, kao i da će rafinerija prestati sa radom.

Poručuje i da se može očekivati da će banke uskoro blokirati račune NIS-a, kao i da mu u tom slučaju prijeti stečaj.
(klix.ba)

Njemački list donosi šokantne detalje o “Sarajevo safariju”: Najtraženiji trofej bila su djeca

foto:CH

Frankfurter Sonntagszeitung objavio dijelove dosjea i svjedočenja o strancima koji su plaćali da pucaju na civile u Sarajevu

Njemački Frankfurter Sonntagszeitung objavio je skraćeni, ali duboko uznemirujući pregled podataka o “Sarajevo safariju”, uključujući svjedočenja, navode tužilaca i dijelove dosjea koji je italijanski novinar Ezio Gavazzeni predao pravosuđu u Milanu.

U izvještaju se posebno ističe dio u kojem stoji da su “Djeca koštala najviše, zatim muškarci (po mogućnosti u uniformi i naoružani), onda žene, a najzad starce se moglo ubiti besplatno.”

U tekstu se najprije podsjeća na svjedočenje bivšeg američkog marinca Johna Jordana iz februara 2007. pred Haškim sudom. On je opisivao ljude “koji su imali puške, koje su više odgovarale lovu na divlje svinje u Schwarzwaldu nego borbama u gradu”, te dodao da mu je saradnik iz Mostara potvrdio da su u grad dolazili stranci vođeni od lokalnih vodiča.

Prema dosjeu koji je Gavazzeni predao tužiocima, riječ je o “najmanje stotinu ‘ratnih turista’, koji su nazivali jedni druge ‘strijelcima’ – mada bi prikladniji izraz bio serijske ubojice.” U istom dokumentu navodi se da je italijanska vojna obavještajna služba navodno 1993. godine imala informacije o tim turama, ali je, kako Gavazzeni tvrdi, “Ne, danas znamo da to ne odgovara istini. Izleti na front nastavljeni su i tijekom 1994. i 1995.”

U razgovoru za FAS Gavazzeni je objasnio šta ga je najviše potreslo: “Da je ubijeno dijete očito bilo najtraženiji trofej.” Podsjeća se da je tokom opsade Sarajeva poginulo 11.541 ljudi, među njima i 1.621 dijete.

Njemački list prenosi i dio ekspertize koju je Gavazzeni naručio od kriminologinje Martine Radice. Zaključak je da su počinitelji bili imućni ljudi “iz viših slojeva društva”, poput “ljekara, sudaca, advokata, notara i poduzetnika”. Kako je Radice navela, motiv im je bila “radost ubijanja; jednom osjetiti moć da možeš ugasiti život čovjeku s kojim te ništa ne povezuje.”

Gavazzeni je dodatno pojasnio da politička ideologija nije igrala nikakvu ulogu: “To je dezinformacija. Ne potječe od mene. Ne vjerujem da je političko ili ideološko uvjerenje igralo bilo kakvu ulogu.”

Tokom rada na dosjeu kontaktirao je niz svjedoka, među njima i Edina Subašića, čija je izjava uklopljena u istragu. U jednom e-mailu Subašić je zapisao: “Krajem 1993. sam iz dokumenata bosanske vojne obavještajne službe, tijekom ispitivanja zarobljenog srpskog dobrovoljca, saznao za ovaj fenomen. On je rekao da je s njim iz Beograda došlo pet stranaca.”

FAS navodi da se javilo i drugih svjedoka. Diplomata Michael Giffoni rekao je da je čuo da “stižu autobusi puni bogataša sa svih strana. Lovci, ali i biznismeni.” Bivši saradnik Caritasa tvrdio je da je vidio strance “u skupoj odjeći i s oružjem”. Hrvatski novinar Domagoj Margetić otišao je najdalje navodeći da je “i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 1992.–1993., kao dvadesetogodišnjak ‘surađivao s turistima koji su plaćali’”, dok je bio dobrovoljac na liniji iznad Sarajeva. Njegova glasnogovornica te navode je odbacila.

Njemački list zaključuje da će se sada čekati odluka milanskog Državnog tužilaštva, koje je počelo ispitivanja. Gavazzeni je predao i listu ljudi koje je identificirao, ali je naglasio da “u knjizi ih neće imenovati”.

U završnici članka Frankfurter Sonntagszeitung navodi: “Ako pravosuđe dođe do istih zaključaka kao Gavazzeni i ako se uspije uhvatiti makar jedan čovjek koji je sudjelovao u smrtonosnim safarijima, to bi moglo biti suđenje stoljeća.”
(CH)

Pojačane aktivnosti na zaštiti Bihaća od poplava: Dogovoren nastavak saradnje na prevenciji poplava u Bihaću

foto:Grad Bihać

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona, predvođeni ministrom Edvinom Alijanovićem, boravili su danas u Gradskoj upravi Bihaća, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Elvedinom Sedićem. Sastanku su prisustvovali i predstavnici JP Komrad Bihać, gradske Civilne zaštite te Zavoda za prostorno uređenje Bihaća.

Centralna tema razgovora bilo je unapređenje mjera zaštite od plavljenja, posebno kroz intenziviranje procesa čišćenja gradskih kanala, što je odnedavno u nadležnosti Komrada. Ovim aktivnostima značajno pomaže i novi specijalizirani stroj nabavljen upravo za tu namjenu.

Tokom sastanka naglašeno je da pojedini kanali nisu čišćeni više od dvadeset godina, što dodatno potvrđuje potrebu za sistemskim pristupom i kontinuiranom koordinacijom svih nadležnih službi. Razmatrana je i mogućnost pokretanja zajedničkog projekta kojim bi bile definisane kritične tačke te izrađen sveobuhvatan popis kanala za čišćenje, uz podjelu troškova između lokalnog i kantonalnog nivoa vlasti.

Gradonačelnik Sedić istaknuo je da se najbolji rezultati postižu kroz partnerski odnos i usklađeno djelovanje institucija, naglašavajući da jedino takva saradnja može donijeti dugoročne i vidljive pomake u zaštiti građana i njihove imovine.

1...111213...1,580Page 12 of 1,580
© Copryright 2004 - 2025.