Frankfurter Sonntagszeitung objavio dijelove dosjea i svjedočenja o strancima koji su plaćali da pucaju na civile u Sarajevu

Njemački Frankfurter Sonntagszeitung objavio je skraćeni, ali duboko uznemirujući pregled podataka o “Sarajevo safariju”, uključujući svjedočenja, navode tužilaca i dijelove dosjea koji je italijanski novinar Ezio Gavazzeni predao pravosuđu u Milanu.

U izvještaju se posebno ističe dio u kojem stoji da su “Djeca koštala najviše, zatim muškarci (po mogućnosti u uniformi i naoružani), onda žene, a najzad starce se moglo ubiti besplatno.”

U tekstu se najprije podsjeća na svjedočenje bivšeg američkog marinca Johna Jordana iz februara 2007. pred Haškim sudom. On je opisivao ljude “koji su imali puške, koje su više odgovarale lovu na divlje svinje u Schwarzwaldu nego borbama u gradu”, te dodao da mu je saradnik iz Mostara potvrdio da su u grad dolazili stranci vođeni od lokalnih vodiča.

Prema dosjeu koji je Gavazzeni predao tužiocima, riječ je o “najmanje stotinu ‘ratnih turista’, koji su nazivali jedni druge ‘strijelcima’ – mada bi prikladniji izraz bio serijske ubojice.” U istom dokumentu navodi se da je italijanska vojna obavještajna služba navodno 1993. godine imala informacije o tim turama, ali je, kako Gavazzeni tvrdi, “Ne, danas znamo da to ne odgovara istini. Izleti na front nastavljeni su i tijekom 1994. i 1995.”

U razgovoru za FAS Gavazzeni je objasnio šta ga je najviše potreslo: “Da je ubijeno dijete očito bilo najtraženiji trofej.” Podsjeća se da je tokom opsade Sarajeva poginulo 11.541 ljudi, među njima i 1.621 dijete.

Njemački list prenosi i dio ekspertize koju je Gavazzeni naručio od kriminologinje Martine Radice. Zaključak je da su počinitelji bili imućni ljudi “iz viših slojeva društva”, poput “ljekara, sudaca, advokata, notara i poduzetnika”. Kako je Radice navela, motiv im je bila “radost ubijanja; jednom osjetiti moć da možeš ugasiti život čovjeku s kojim te ništa ne povezuje.”

Gavazzeni je dodatno pojasnio da politička ideologija nije igrala nikakvu ulogu: “To je dezinformacija. Ne potječe od mene. Ne vjerujem da je političko ili ideološko uvjerenje igralo bilo kakvu ulogu.”

Tokom rada na dosjeu kontaktirao je niz svjedoka, među njima i Edina Subašića, čija je izjava uklopljena u istragu. U jednom e-mailu Subašić je zapisao: “Krajem 1993. sam iz dokumenata bosanske vojne obavještajne službe, tijekom ispitivanja zarobljenog srpskog dobrovoljca, saznao za ovaj fenomen. On je rekao da je s njim iz Beograda došlo pet stranaca.”

FAS navodi da se javilo i drugih svjedoka. Diplomata Michael Giffoni rekao je da je čuo da “stižu autobusi puni bogataša sa svih strana. Lovci, ali i biznismeni.” Bivši saradnik Caritasa tvrdio je da je vidio strance “u skupoj odjeći i s oružjem”. Hrvatski novinar Domagoj Margetić otišao je najdalje navodeći da je “i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 1992.–1993., kao dvadesetogodišnjak ‘surađivao s turistima koji su plaćali’”, dok je bio dobrovoljac na liniji iznad Sarajeva. Njegova glasnogovornica te navode je odbacila.

Njemački list zaključuje da će se sada čekati odluka milanskog Državnog tužilaštva, koje je počelo ispitivanja. Gavazzeni je predao i listu ljudi koje je identificirao, ali je naglasio da “u knjizi ih neće imenovati”.

U završnici članka Frankfurter Sonntagszeitung navodi: “Ako pravosuđe dođe do istih zaključaka kao Gavazzeni i ako se uspije uhvatiti makar jedan čovjek koji je sudjelovao u smrtonosnim safarijima, to bi moglo biti suđenje stoljeća.”
(CH)

Nevjerovatne scene jutros na sarajevskoj Grbavici ponovo su pokazale koliko nesavjesno parkiranje može ugroziti druge, a posebno najranjivije među nama.

Vozač Volkswagen Golfa, bahat i potpuno neodgovoran, ostavio je automobil tačno na ulazu u vrtić “More nade” – ustanovu koju pohađaju djeca s poteškoćama u razvoju.

Roditelji, ionako svakodnevno suočeni s brojnim izazovima, jutros su morali nositi djecu preko ceste, među automobilima, jer ulaz vozilima nije bio moguć.

Neka od te djece su stopostotni invalidi, a svaki metar dodatnog kretanja predstavlja ogroman napor.

„Jutros nijedan roditelj nije mogao ući u vrtić autom. Djecu smo nosili na rukama, a većina njih je teško pokretna. Ionako imamo dovoljno prepreka u društvu, a onda još i ovo“, ispričala je jedna od ogorčenih majki.

Na vozilu je ostavljena kazna, ali to nije riješilo problem – pauk služba je pozvana već u 7:00 sati, no na teren je stigla tek oko 8:15. Tek tada je vozilo uklonjeno i pristup vrtiću ponovo omogućen.

„Vidjela sam da je ostavljen papir na staklu, vjerovatno kazna, ali to ne pomaže nama koji u žurbi izvodimo djecu i idemo na posao. Ovo je sramota“, rekla je druga majka.

Roditelji poručuju da više ne žele biti taoci parking papaka i da se nadaju da će ovakvi incidenti brže i strožije sankcionisati.

Da li je moguće da još uvijek moramo moliti da se poštuju osnovna pravila i da se pokazuje minimum empatije prema djeci s posebnim potrebama?
(CH)

Zagrebačka policija saopćila je da napada na časnu sestru, o kojem su prethodnih dana brujali pojedini mediji i društvene mreže, nije bilo. Naime, 35-godišnjakinja je sve izmislila, a povrede je nanijela sama sebi nožem koji je prethodno kupila u trgovini.

Prema zvaničnim informacijama, kriminalističko istraživanje je zaključeno u utorak, a utvrđeno je da je časna sestra lažno prijavila da ju je napao nepoznati muškarac i ranio nožem. Policija navodi da je istraga vrlo brzo ukazala na nelogičnosti u njenoj verziji događaja.

“Provedenim istraživanjem potvrđeno je da je sama sebi nanijela ozljedu nožem koji je ranije kupila na području Zagreba”, saopćila je policija.

Hrvatski mediji navode da je imala ubode na području abdomena.

Žena je dan ranije otpuštena iz KBC-a Sestre milosrdnice, gdje su joj utvrđene lakše tjelesne povrede. Nakon toga je u policiji podnijela prijavu tvrdeći da ju je tokom dana na ulici napao nepoznati muškarac. Međutim, sumnje u vjerodostojnost iskaza pojavile su se vrlo brzo, pa su istražitelji proveli dodatne provjere koje su potvrdile da napada nije bilo.

Protiv 35-godišnjakinje bit će podnesena kaznena prijava zbog lažnog prijavljivanja iz članka 304. Kaznenog zakona. Nakon što je utvrđeno da je riječ o samoozljeđivanju, pozvana je hitna pomoć, a ljekari su odlučili da je potrebno njeno daljnje zbrinjavanje u adekvatnoj zdravstvenoj ustanovi.

Podsjećamo, dio desničarskih medija u Hrvatskoj objavio je da je časnu sestru navodno napao migrant uzvikujući “Allahu Ekber”, pozivajući se čak i na navodne medicinske nalaze. Policija je sve te tvrdnje demantirala, ističući da nemaju nikakve dokaze koji bi ih potvrdili. Objavu o “napadu” nakratko je postavila i Vlada Republike Hrvatske, ali je ubrzo uklonila.
(CH)