Dječiji dodatak već godinama se ne isplaćuje u Hercegovačko-neretvanskom, Livanjskom, Zapadnohercegovačkom, Unsko-sanskom i Posavskom kantonu. U drugim kantonima dodatak se isplaćuje u iznosu od 14 do 33 KM za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu invalida, djecu s ometanim psiho-fizičkim razvojem, porodicama koje imaju dijete oboljelo od karcinoma, šećerne bolesti, leukemije, TVC-a i celijakije, kao i porodicama u kojima je jedan od članova korisnik stalne novčane pomoći.

Automobil luksuz

Dječiji dodatak u Kantonu Sarajevo iznosi 33 KM, a uvećani dodatak za djecu 49,50 KM. Pravo na dodatak imaju one porodice čiji prihod po članu domaćinstva ne prelaze 120 KM. Međutim, bez novčane pomoći svaki mjesec ostaju ona djeca čiji roditelji su vlasnici automobila, osim ako je riječ o roditeljima s invaliditetom.

“Pored automobila, dodatak na djecu ne mogu ostvariti ni porodice u kojima je jedan od članova domaćinstva vlasnik preduzeća, samostalne radnje ili ima registriranu dopunsku djelatnost. Posjedovanje stana, kuće ili vikendice ne utječe na ostvarivanje prava na dječiji dodatak”, kazala nam je Mirsada Dedić iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice KS.

U ostalim kantonima, zbog manje prosječne plaće, manji su i mjesečni dječiji dodaci, ali na automobil se ne gleda kao na luksuz zbog kojeg djeca i roditelji gube pravo na dodatak.

Djeci u Zeničko-dobojskom kantonu, čiji roditelji ispunjavaju uslove, isplaćuje se dodatak u iznosu od 14,60 KM, dok djeca bez oba ili jednog roditelja, bolesna djeca ili porodice u kojima dijete ili jedan od roditelja imaju najmanje 60 posto oštećenje organizma, primaju dodatak od 21,90 KM.

“Roditelji ili staratelji mogu ostvariti pravo ukoliko neposredno brinu o djetetu i ako im mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 109,50 KM”, rekli su nam iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK.

Neuređen sistem

Kako saznajemo, nadležni u Tuzlanskom kantonu također su razmatrali uvođenje novih mjera za ostvarivanje prava na dječiji doplatak prema kojima bi posjedovanje automobila bila prepreka djeci i roditeljima.

“Postoje razne inicijative kako eliminisati određene kategorije. Ali, nekad je i auto potreba i nije luksuz. Zato nismo prihvatili taj prijedlog. Teško je kada živimo u sistemu u kojem imovinski odnosi nisu regulisani, kada često ništa nije na osobama koje žive u određenom domaćinstvu. Postoje ideje da na neki način sredstva dođu do najugroženijih kategorija, ali mnogo toga je neuređeno i teško je zavesti red samo u jednoj oblasti”, govore nam iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice TK.

Inače, u TK dječiji dodatak iznosi 20 KM za djecu čiji roditelji ispunjavaju uslove, 40 KM za porodice s troje ili više djece te 50 KM za djecu s poteškoćama u razvoju. Djeci do 15 godina u Bosansko-podrinjskom kantonu isplaćuje se dodatak od 29 KM, u Srednjobosanskom 30 KM te u RS-u 35 KM. Najveći dodatak imaju mališani u Brčko distriktu, blizu 80 KM po djetetu.

Prema Zakonu o zaštiti porodica s djecom, naknada za dječiji dodatak utvrđuje se u iznosu od 10 posto od prosječne plaće te 30 posto za osobe s invaliditetom. Međutim, zbog manjka sredstava u budžetu, svi kantoni su umanjili dodatke za 50 posto i više. S druge strane, procedure i papirologija koja je potrebna prilikom ostvarivanja prava na doplatak je dugotrajna i iscrpljujuća.

Ukoliko bi nadležni poštivali zakonske propise, roditelji u BiH možda bi i mogli uživati u skromnoj socijalnoj pomoći. Međutim, u neuređenom sistemu doplatak često ne ode u prave ruke ili ne može pokriti ni osnovne mjesečne potrebe djece.

Najveći razlog zašto se građani nisu kupali na ovoj lokaciji jeste kanalizaciona cijev koja izlazi u rijeku Unu u neposrednoj blizini kupališta.

Taj problem trebao je biti riješen realizacijom tzv. KFW projekta, pa su mještani mjesne zajednice Hatinac odlučili da skromnim sredstvima i vlastitim trudom „osvježe i ožive“ kupalište „Hatinac“, ali i da posluže kao primjer drugima.

Međutim, kako kažu, nekoliko dana ranije primjetili su da iz pomenute cjevi i dalje izlaze fekalne, a ne samo oborinske vode, posebno za vrijeme padavina. To su prijavili nadležnima, te su uposlenici JP Vodovod, zajedno sa Jedinicom za implementaciju KFW projekta, izašli na lice mjesta i ustvrdili da se radi o posljedici nestručnog priključenja pojedinih domaćinstava na kanalizacionu mrežu, odnosno pretpostavlja se da su neki građani nakon izvođenja radova samoinicjativno vršili priključenja na mrežu gdje su svoju kanalizaciju, umjesto na feklani, spojili na oborinski vod koji vodi u rijeku Unu.

Da li su za ovu situaciju stvarno odgovorni nesavjesni građani ili izvođač radova i slab nadzor, saznat ćemo u narednom periodu.

Iako je radijska i televizijska kampanja na tu temu u toku, ovo je još jedna prilika da se pozovu građani da se priključe na kanalizacionu mrežu, ali legalnim putem, uz pomoć stručnih lica koja su za to zadužena.

“Na Hasan-pašu Predojević nailazimo 1562. godine kao sandžakbega u Filakovu. Već početkom vladavine sultana Murata III biva imenovan segedinskim sandžakbegom, da bi krajem 1590. godine bio imenovan za bosanskog beglerbega. On je poznat u historiji kao osvajač Bihaća. Hasan-paša nakon osvajanja Bihaća 1592. godine od preostalih žitelja katolika Bihaća je otkupio crkvu svetog Ante Padovanskog. Ono što je specifično jeste da će mahfili u Fethiji džamiji na sprat biti uzor svim ostalim krajiškim džamijama. Naime, te 1592. godine nakon neuspjelog pokušaja osvajanja Siska on je uspio osvojiti Bihać kao i izgraditi novi grad, odnosno Jeni Hisar, današnju Petrinju, da bi naredne godine 22. juna 1593. godine ili 22 ramazana 1001. hidžretske godine poveo pohod ponovo za osvajanje Siska. Tada je Habsburška vojska na čelu sa Nikolom Zrinskim potukla vojsku Hasan-paše Predojevića i prema saznanjima tu je i sam Hasan-paša poginuo, odnosno utopio se u rijeci Kupi zajedno sa ostalim sandžakbegovima koji su bili zajedno sa njim u tom vojnom pohodu. To su bili Mehmed-beg Hrustempašić, hercegovački sandžakbeg, sin velikog vezira Rustempaše i sultanije Mihrimah, Džafer-beg Predojević, pakrački sandžakbeg i brat Hasan-paše, gazi Arnaut Memi-beg, zvornički sandžakbeg i Ramazan-beg, požeški sandžakbeg. Ova bitka predstavlja prvu pobjedu ujedinjene hrišćanske srednje Evrope protiv Osmanlija. Ovom bitkom kod Siska završen je stoljetni Osmansko-hrvatski rat koji je trajao od 1493. godine do 1593. godine. Nakon ove bitke Osmanlije više nisu osvajale u Hrvatskoj”, kaže Sadet efendija Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i područje Bileće.

Prazne kuće

Lijeva obala, koja, načičkana apartmanima, hostelima, kafanama i restoranima, arhitektonski podsjeća na dalmatinske gradiće s uskim uličicama, jača je od desne, na kojoj još ima ruševina koje podsjećaju na strašno ratno vrijeme u Ljutočkoj dolini. U tursko vrijeme, naselje je nosilo ime Džisr-i-Kebir (Veliki Most), a uspomenu na taj vakat čuva istoimeni restoran, ukopan uz betonski most. Prekoputa njega je restoran “Una”, kako drugačije.

Kulen-Vakuf je čist, pitom i poznat po ljudima koji osmijehom izražavaju dobrodošlicu. U šetnji susrećemo domaćina Muharema Štrkljevića i Stipu Mihića iz bihaćkog naselja Vedro Polje.

Muharem i Stipe: Prijateljstvo koje traje decenijama

– Stipe mi je došao u posjetu. Bio mi je majstor kad sam učio zanat u “Unatransu”, a i ja sam već u penziji – govori Štrkljević. Pitamo ih ko je stariji, a oni se smiju. Posljednjih 20 godina Muharem je svakodnevno išao na posao u Bihać, 80 kilomtara u oba pravca. Kaže kako je Kulen-Vakuf lijep, ali u njemu nema ljudi. – Nema nas mnogo, pogledajte sve ove kuće, prazne su. Samo ljeti dođu vlasnici, onako, nostalgije radi – dodaje Štrkljević. Slično kaže i nastavnik u penziji Sulejman Burzić, kojeg smo susreli na kućnom pragu prije nego što je ugrabio za Bihać da promijeni vozačku dozvolu. – Samo da je više raje i da je Una čistija – prokomentirao je Burzić.

Burzić: Pobjegli riječni rakovi

Iznenađeni, pitamo ga zar Una nije ovdje čista, a on objašnjava da su iz nje pobjegli riječni rakovi, čije je prisustvo znak da je voda čista. Staračke dane ovdje provodi Hafiza Šahinović. Suprug joj je umro, ali djeca je paze. Više je starih nego mladih, kao što je više praznih nego punih kuća. Obnovljena džamija sultana Ahmeda III u centru mjesta ne napuni se ni za džumu.

Med i orasi

Šahovske susrete mladih talenata u Kulen-Vakufu održava mještanin Edo Duraković, aktivni šahovski radnik. U vrijeme “Una-regate” živne Kulen-Vakuf, reklo bi se, druga čaršija, ni traga od one kada zapadaju oktobarske kiše i kad snjegovi s Ljutoča blokiraju život. Ljubazni mještani prepričavaju nedavnu posjetu bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, koji je sišao s Rotary voza, koji povremeno tutnja kroz NP “Una”, i razgalio im srca duhovitošću i neposrednošću. – Mesićeva sekretarica kaže mu da kupi meda, trebat će mu, a Mesić joj dobacuje: “Treba meni i oraha” – prepričavaju anegdotu koju je bivši hrvatski predsjednik podario okupljenima na čaršijskom trgu.

Branjen sa 10 topova

U Kulen-Vakufu su bile dvije tabije i dvoja vrata, a posadom je u osmanlijsko vrijeme zapovijedao aga, kao ćehaja ostrovičkog kapetana. Naselje je nekada branjeno sa 10 topova. Tridesetih godina 18. stoljeća Mahmut-paša Kulenović tu je sagradio džamiju i ostavio vakuf da se njome upravlja pa od tada datira ime ovog pitomog mjesta. Kulen-Vakuf je teško stradao u septembru 1941., kada je, prema različitim izvorima, ubijeno od 1.300 do 2.300 civila bošnjačke nacionalnosti.

Javno preduzeće Vodovod Bihać nedavno je provelo akciju naplaćivanja 500.000 maraka duga za vodu, od čega najveći iznos od 181.000 KM potražuju od Kantonalne bolnice Bihać.

Javnost u Bihaću ih je podržala u tome, smatrajući da sa kantonalnog nivoa vlasti moraju plaćati račune Gradu, kao što i svi građani to čine. Ali, podrška je utihnula kada je objavljena informacija da slijedi poskupljenje vode za sva pravna i fizička lica.

Njemačka računica

Direktora JP Vodovod Bihać Damira Felića smo pitali da li je prijedlog poskupljenja vode napravljen.

– Nismo još to završili, u proceduri je prijedlog našeg konsultanta i sastoji se od tri cjeline. Pod jedan – izgradnja mreže za grad, što je učinjeno, pod dva je tu izgradnja postrojenja prečišćivača u Velhovu, također završeno, i treći dio je organizaciono jačanje Vodovoda. Da bismo mogli preuzeti upravljanje i održavanje, jedna od tih mjera pod trećom tačkom je tarifa cijene vode i kanalizacije, potvrdio nam je direktor Felić.

Prijedlog dolazi od konsultanta – njemačke firme Saksen Waser, koja po ugovoru radi za Vodovod u okviru projekta KFW rekonstrukcije mreže vodovoda i ugradnje prečišćivača. Njihov prijedlog trenutno je upućen ekonomskoj službi Vodovoda, pa će nakon toga ići pred Nadzorni odbor preduzeća i tek onda na odlučivanje gradskim vijećnicima. S obzirom na to da se radi o rješenju finansija kompletnog poslovanja Vodovoda, konsultanti su na osnovu realnih troškova koje preduzeće ima procijenili prijedlog tarife računa za sva fizička i pravna lica. Cijena je formirana po osnovu prosječnog prihoda po domaćinstvu, koja za Grad Bihać iznosi 700 KM. Po tom modelu su predvidjeli da se prihodi po domaćinstvu ne opterećavaju više od pet posto, što je po evropskim normama.

– Uzima se u obzir broj stanovnika, zaposlenih i nezaposlenih, tako da smo mi išli čak i niže na 3,75 posto po prosječnom domaćinstvu, a to ne bi trebalo biti više od 28/29 maraka po kući i to za vodu, kanalizaciju i prečišćavanje, pojasnio je Felić.

Nedavno je i u Cazinu došlo do poskupljenja vode. Po kubiku je voda sada skuplja za 10 feninga, jednako je i za kanalizaciju, dok je održavanje mjernog mjesta poskupjelo za dvije marke.

Protekle sedmice u Bihaću je organizovan susret dvojice gradonačelnika, Bihaća i Cazina, na kojem su bili i direktori vodovodnih preduzeća. Kako su nam tada kazali, o vodi nisu razgovarali, iako se susreću sa istim problemima.

(Ne)uspjela akcija

– Svi smo mi u dogovoru, svi naši vodovodi su dio evropskih projekata. Nije samo to na lokalnom nivou, jer švicarska vlada radi projekte za sve vodovode u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Oni nama diktiraju norme koje moramo dostići, to je lančana reakcija koju prate svi vodovodi, kazao nam je direktor Felić.

Kada je u pitanju dug Kantonalne bolnice u Bihaću, direktor napominje kako su menadžmentu te ustanove dali vremena da sam napravi neki prijedlog otplate 181.000 maraka zaostatka.

– Spremni smo na svakakve razgovore s njima, ali do danas se nisu javili sa prijedlogom. Dakako, još imaju vremena, a možda čekaju i saglasnost ministra. Ostali dužnici poprilično su sveli dugovanja, plativši do 50 posto svojih obaveza na nivou Kantona. Naša akcija je uspjela, jer smo naplatili 50-60 hiljada maraka od 500.000 svih dugovanja, smatra direktor JP Vodovod Bihać Damir Felić.

Policijski službenici PS Bihać, Prve Policijske uprave, od 25-28.08.2017.godine u vremenskom periodu od 21.00-05.00 sati, na području grada Bihaća – naselja Gornje i Donje Prekounje, proveli su akciju s ciljem sankcionisanja počinitelja prekršaja iz oblasti Zakona o javnom redu i miru s akcentom na prekršaj „ Konzumiranje alkohola na javnom mjestu“ kao i sankcionisanje počinitelja prekršaja iz oblasti Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH s akcentom na prekršaj “Nepropisno zaustavljanje i parkiranje“ te „ Kretanje pješaka po kolovozu“.

Rezultati ove akcije su slijedeći:

Iz oblasti Zakona o javnom redu i miru „ Konzumiranje alkohola na javnom mjestu“ zatečeno je 28 lica u činjenju navedenog prekršaja kojima su uručeni prekršajni nalozi.

Ø Iz oblasti Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH „Nepropisno zaustavljanje i parkiranje“ zatečeno je 10 lica u činjenju navedenog prekršaja kojima su uručeni prekršajni nalozi.

Također, policijski službenici PS Bihać, evidentirali su tri ugostiteljska objekta koja se nisu pridržavala Općinske odluke o ograničenju rada ugostiteljskih objekata o čemu je obavještena Kantonalna uprava za inspekcijske poslove.

Sve Policijske stanice koje su u sastavu Uprave policije MUP USK-a će u narednom periodu nastaviti sa ovakvom vrstom planskih akcija na području Unsko-sanskog kantona.

Ovog puta, fokus kursa je usmjeren na komunikaciji polaznika i to za A1, A2, B1 i B2 nivoe poznavanja njemačkog jezika.

Svim polaznicima nudimo jedinstven model kursa koji objedinjuje:

–  Intenzivni kurs

–  Komunikacijski kurs, te

–  Pripremna predavanja.

Najpovoljniji kurs u gradu počinje 15. septembra ove godine i održavat će se 3x sedmično po 2 časa, za samo 100 KM/mjesečno + razni popusti.

Ul. Bosanska 31 (TC KRAJINA) | +387 37 961 370 | www.jobstep.ba

Prijavite se!

Dobrodošli | Willkommen

Odnedavno se počelo govoriti kako Vlada FBiH namjerava akumuliranu dobit četiri javna preduzeća, BH Telecoma, Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB i Međunarodnog aerodroma Sarajevo, preusmjeriti u izgradnju infrastrukturnih objekata u FBiH. Konkretno, ovim novcem, a radi se o ukupno 183 miliona KM, namjeravaju se graditi četiri dionice i to brza cesta Sarajevo-Goražde, Sarajevska transferzala, Mostarska zaobilaznica i brza cesta Žepče-Tuzla.

Akumulirana dobit, kako je u medijima pojasnio direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović, govoreći o ovoj temi, je dio dobiti koji se ne investira u razvoj kompanije, a najčešće se vlasnicima isplaćuje u obliku dividende.

Koliko se novca izdvaja

Prema ovoj ideji, BH Telecom bi po ovom osnovu trebao izdvojiti 90 miliona KM, Elektroprivreda BiH 63 miliona maraka, Elektroprivreda HZHB pet miliona KM, a Međunarodni aerodrom Sarajevo 25 miliona maraka.

Od ukupno na ovaj način prikupljenog iznosa za izgradnju brze ceste Sarajevo-Goražde bi bilo izdvojeno 70 miliona maraka, za Mostarsku zaobilaznicu 13 miliona KM, za Sarajevsku transferzalu 35 miliona maraka, a za brzu cestu Žepče-Tuzla preostalih 65 miliona KM.

U izjavi za Faktor federalni premijer Fadil Novalić pojašnjava da je cijela ova ideja još u početnoj fazi realizacije.

– Održao sam nekoliko sastanaka s čelnicima federalnih javnih preduzeća i oni su izrazili spremnost da ovu dobit investiraju upravo u putnu infrastrukturu. Nema nikakve sumnje da će i ova preduzeća imati velike koristi od izgradnje novih puteva jer naši infrastrukturni problemi koče i njihov razvoj. Ovo je, dakle, dobitna kombinacija za sve – kazao je Novalić.

Prvi korak u realizaciji ove ideje, dodao je federalni premijer, potrebno je da načine uprave spomenutih kompanija, donošenjem odgovarajućih odluka. Nakon toga će biti započeta procedura usvajanja rebalansa federalnog budžeta.

– Rebalans budžeta mora biti usvojen, prvo na Vladi FBiH, a zatim i u Federalnom parlamentu. Kad je u pitanju izgradnja puteva računali smo na prihode od putarina, nažalost, izmjene i dopune Zakona o akcizama nije usvojio državni Parlament. Nakon toga morali smo promjeniti strategiju i odlučili smo da se oslonimo na prihode od neraspoređene dobiti. Kako takve stavke nema u budžetu za ovu godinu mi sad moramo napraviti rebalans koji će potvrditi Parlament FBiH – istakao je Novalić.

Kako su birane dionice

Prema njegovim riječima, prilikom izbora dionica koje bi se trebale graditi ovim novcem konsultovani su stručnjaci. Oni su detaljno analizirali frekventnost pojedinih trasa, trenutno stanje puteva, njihovu povezanost sa ostalim putevima i troškove investicija. Nakon niza konsultacija s njima, ali i s predstavnicima Autocesta i Cesta Federacije izabrano je nekoliko ključnih putnih pravaca koji će značajno olakšati kretanje po BiH i rasteretiti promet. Također, uzeli smo u obzir potrebe privrednika koji su nam ukazali da će upravo ovih nekoliko puteva pozitivno uticati na ekonomski razvoj naše zemlje, objašnjava Novalić.

Međutim i jedna ovakva ideja, koja bi trebala rezultirati ne samo boljom infrastrukturom, nego i zapošljavanjem ljudi, otvorila je neka pitanja, poput onog zašto je Krajina i ovog puta “kažnjena”?

– Ovih dana dižu se glasovi kritike kako je Krajina zapostavljena u našim planovima. Ja sam početkom ove godine, prilikom posjete Bihaću, jasno rekao da je Vlada iz kredita EBRD-a osigurala novac za izgradnju zaobilaznica Bihać i Cazin i projekt brze ceste Bihać-Bosanska Krupa preko Grmuškog platoa, a dodatno su iz putarine iz Zakona o akcizama predviđena dva feninga za pravac Lašva-Donji Vakuf koji mi tretiramo kao pravac prema Bihaću. Nažalost, nakon toga nisu usvojene izmjene i dopune Zakona o akcizama pa su u pitanje dovedeni projekti u samoj Krajini, jer je EBRD uslovio kredite ovom putarinom – kazao je Novalić, a zatim dodao:

– Javnost treba biti svjesna da su upravo oni koji danas najviše kritikuju Vladu FBiH oborili izmjene Zakona o akcizama i na taj način doveli u pitanje kredite za izgradnju puteva u Krajini. Ja se nadam da ćemo taj problem ubrzo prevazići, da će se putarine vratiti na dnevni red i da će se krajiški zastupnici konačno uozbiljiti, i odustati od blokiranja cestogradnje zbog sticanja isključivo političkih poena – naglasio je federalni premijer.

Vlada mora misliti na svoje obaveze

Posebno je istakao kako će rebalansom budžeta biti precizno definisano za šta će biti iskorišten ovaj novac, tako da se neće moći desiti da on bude upotrebljen za eventualno “krpljenje rupa” u budžetu. Praktično, čim rebalans bude usvojen, a sredstva postanu operativna može početi i gradnja spomenutih putnih pravaca.

– Prema procjenama Autocesta Federacije na nekoliko putnih pravaca, izabranih za finansiranje putem prihoda od ove dobiti, sve je spremno za početak izgradnje. Konkretno, odmah možemo krenuti u izgradnju brze ceste Sarajevo-Goražde, projekti su urađeni, a na ovoj dionici nema eksproprijacije. U slučaju zaobilaznice oko Mostara radovi su već započeti. Dio sarajevske transferzale, koji nikada nije završen zbog nedostatka sredstava, je potpuno spreman za nastavak radova, eksproprijacija je završena, projekti također. Završen je i idejni projekt brze ceste Žepče-Tuzla i moguće je odmah započeti sa procesom eksproprijacije. Od eksproprijacije zavisi kako će teći radovi na pripremama za izgradnju ove dionice – napomenuo je prvi čovjek Vlade FBiH.

Donedavno se govorilo i kako će 107 miliona maraka, koje je FBiH dobila u okviru isplate ruskog klirinškog duga, biti iskorišteno za cestogradnju, tačnije za brzu cestu Lašva-Travnik. Međutim, nakon što je taj novac “legao” na račun, prestala je priča o njegovom investiranju.

– Moramo uzeti u obzir i trenutno finansijsko stanje u FBiH. Vrlo vjerovatno nećemo dobiti tranšu MMF-a koja je bila planirana u budžetu, a Vlada mora prije svega razmišljati o svojim obavezama prema socijalno najugroženijim grupama, poput penzionera, invalida i svih drugih korisnika socijalne pomoći. Također, tu su i problemi poljoprivrednika. Sve te stvari mi ćemo morati da uzmemo u obzir i već na nekoj od narednih sjednica Vlade planiramo analizirati postojeće stanje, pa da vidimo gdje treba prvenstveno usmjeriti sredstva klirinškog duga. Naravno, konačnu riječ će imati Parlament FBiH koji će usvojiti rebalans budžeta za ovu godinu. U slučaju da se Parlament opredijeli za izgradnju brze ceste Lašva-Travnik sve je pripremljeno tako da bismo s radovima mogli krenuti odmah – istakao je Novalić za Faktor.

Zanimljiva fotografija zabilježena je na dionici ceste prema Pokoju.

Naime, na fotografiji se jasno vidi da je radar postavljen na sasvim suprotnu stranu od one na kojoj bi trebao da bude usmjeren.

Da li je greška u pitanju ili nešto sasvim drugo, ostaje da se razjasni od nadležnih, zaduženih za postavljanje radarskih uređaja na cestama.