Prvi Krajina film festival (KFF) bit će održan u dolinama triju rijeka Une, Sane i Vrbasa, odnosno u Bihaću, Cazinu, Sanskom Mostu, Prijedoru-Kozarcu, Jajcu i Banjoj Luci od 23. do 30. jula.

Festivalski centar će biti smješten u Bihaću, gdje će biti i otvoren.

U okviru festivala, kako su danas na konferenciji za medije u Sarajevu najavili menadžer i umjetnički direktor KFF-a Adnan Bajrić i Haris Samardžić, osim 28 filmova koji će biti prikazani u takmičarskom dijelu, ljubitelji filma će također imati priliku pratiti i radionice za mlade, panele, diskusije, Q&A sesije i slično.

– Na adresu KFF-a stiglo je više od 2.000 dugometražnih i kratkometražnih filmova sa svih kontinenata. Što je sigurno veliki uspjeh za prvi festival. Među tim filmovima je veliki broj studentskih, ali i amaterskih filmskih ostvarenja i moram priznati da je ta raznolikost u načinu režiranja, raznolikost tema i žanrova apsolutno oduševila – kazao je Bajrić.

U takmičarskom programu KFF-a bit će 12 dugometražnih igranih i 16 kratkometražnih filmova pristiglih iz 24 države svijeta, tako da će, kako je Samardžić kazao, publika imati priliku upoznati brojne svjetske kinematografije, ali i uživati u filmovima.

– Žiri KFF-a će imati pune ruke posla, jer stvarno želimo uručiti priznanja najboljima u pojedinačnim elementima filma, a bit će dodijeljeno 14 priznanja, ne računajući priznanja koja dodjeljuje Udruženje filmskih radnika Bosanske krajine – rekao je Samardžić.

Podršku Krajina film festivalu dao je i direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra, te je timu KFF-a poželio dobrodošlicu u “porodicu filmskih festivala”.

Purivatra je izrazio nadu da će saradnja biti konstruktivna, dobra, te da će Krajišnici u velikom broju posjetiti filmske projekcije koje će biti upriličene u večernjim satima.

Domaćin je bio Biciklistički klub „Bugojno“ čijih pet članova i ove godine učestvuje u pomenutom biciklističkom maratonu.

Po dolasku u Bugojno za sve učesnike maratona priređen je ručak i osvježenje, nakon čega su u koloni pješice otišli do Centralnog šehidskog spomen obilježja položili cvijeće, proučili Fatihu i na druge načine odali počast šehidima-poginulim borcima AR RBiH i MUP –a Bugojno i Bosne i Hercegovine.

Zaim Karić, rođen je Gnojnici kod Lukavca, a trenutno je nastanjen u Velenju u Sloveniji. Ovo je šesta godina kako na biciklu dolazi iz Slovenije u Srebrenicu. Sa 76. godina najstariji je učesnik biciklističkog maratona Bihać-Srebrenica.

– Odlaskom u Srebrenicu ja smatram da sam se bar na neki način odužio žrtvama i nedužnim ljudima u Srebrenici. I radit ću to sve dok me zdravlje bude služilo. To je nešto neopisivo i treba se doživjeti – kaže Karić.

Treći put u maratonu učestvuje Hasan Čelebić, 73- ogodišnji Biščanin. Želja mu je da još dugo dolazi na marton i obori rekord, kao najstariji učesnik maratona.

– Učešće u maratonu čini me u jednu ruku sretnim, a u drugu ruku i tužnim. Tužnim zbog činjenice da je stradao veliki broj nevinih ljudi, a sretan što mogu odati počast žrtvama Srebrenice. Nije mi teško i u duši sam zadovoljan  – kaže nam Čelebić.

Riječi hvale za doček i organizaciju uputio je i Ervin Lipović-Lipa, predsjednik Kluba ekstremnih sportova „Limit“ Bihać , organizator i pokretač biciklističkog maratona Bihać- Srebrenica.

Bosanskohercegovački auto-moto klub BIHAMK obavještava sve koji planiraju putovati ka Hrvatskoj da su na pojedinim graničnim prelazima zabilježene gužve i duža čekanja.

Prema informacijama jutros u 8:30 sati najveće kolone su na Ivanici gdje se na prelazak granice čeka i do dva sata, a na Izačiću, Doljanima i Prisiki i do sat i po. Gužve su i na Gabela Polju, Osojama/Vinjanima Gornjim i Zupcima, gdje se čeka od 45 do 60 minuta.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja su za sada do 30 minuta.

Današnja etapa maratona “Da se nikad ne ponovi i ne zaboravi” krenula je iz Jajca prema Sarajevu, gdje će 285 biciklista i 28 maratonaca večeras prenoćiti na svom putu prema Srebrenici. Maratonci se kreću uz policijsku pratnju, a iz BIHAMK-a mole sve učesnike u saobraćaju da uspore u trenutku prolaska kolone.

Zbog visokih dnevnih temperatura, savjetuju da na duža putovanja krećete u ranim jutarnjim satima ili kasno poslijepodne, a ukoliko ipak putujete tokom dana, pravite pauze svakih 100-120 km. Prije napuštanja vozila ugasite rashladne uređaje, kako bi se organizam na vrijeme navikao na vanjsku temperaturu vazduha.

Zbog obilježavanja 22. godišnjice genocida nad građanima Srebrenice i ukopa identificiranih žrtava srebreničke tragedije, 10. i 11. 7. u BIH na snazi će biti zabrana kretanja vozila koja prevoze eksplozivne materije. Dodatno, u utorak 11.07 na snazi će biti i zabrana kretanja za teretna vozila nosivosti preko 3,5 t na svim putevima koji, iz pravca Tuzle, Zvornika i Sarajeva, vode prema Srebrenici, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Učesnici 13. Biciklističkog maratona Bihać – Srebrenica, koji su sinoć stigli u Jajce, gdje su prenoćili, jutros su nastavili svoj put do cilja.

Biciklisti su iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Švedske, SAD-a, Holandije i Mađarske.

Organizator maratona je klub ekstremnih sportova Limit.

Biciklisti će preći oko 500 kilometara podijeljenih u tri etape. Na put su krenuli iz Bihaća 8.jula u jutarnjim satima, kraj prve etape i prvo noćenje je bilo u Jajcu.

Prema planu kraj druge etape i noćenje je danas u Sarajevu a sutra bi biciklisti bi trebali da stignu u Srebrenicu.

Oni će 11. jula u Memorijalnom centru Potočari prisustvovati zajedničkoj dženazi i ukopu posmrtnih ostataka 71 žrtve genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995. godine.

Genocid su izvršili pripdanici Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih dobrovoljaca.

Više od 200 turista iz brojnih zemalja Evrope i svijeta provozalo se danas turističkim Rotary vozom kanjonom rijeke Une.

Smaragdnom dolinom rijeke Une. Tokom cijelog dana, prateći Unsku prugu, putnici su učestvovali u obilasku najmlađeg zaštićenog područja u BiH, smještenog na 19.800 hektara vrijednih prirodnih osobitosti, iznimne ljepote i bogate kulturno-historijske baštine.

Četvrtu godinu, bajkovito putovanje dolinom rijeke Une organizirao je Nacionalni park Una u saradnji sa Rotary klubom iz Bihaća.

“Naš cilj je promocija Nacionalnog parka i ovo turističko putovanje to zaista i jeste s obzirom na sve probleme birokratske prirode, jer dvije države nisu još uspostavile saobraćaj međusobno, a i dalje ne postoji turistički voz na relaciji Bihać-Martin Brod. To, u suštini, i jeste naša primarna intencija – da dobijemo jednu kompoziciju vlaka na željezničku stanicu u Bihaću, kako bi turističke agencije komercijalno mogle da rade svoj posao, odnosno da pune ovakve ture”, kazao je Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Prema njegovim riječima, Rotary voz vrši jedinstvenu promociju nacionalnog parka, domaćih vrijednosti, turističke ponude Grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

“Isto tako, ovaj voz predstavlja našu namjeru da potaknemo i podsjetimo nadležne koji su zaboravili –da Unska pruga postoji i da može da bude stavljena u funkciju, ako ništa drugo, onda bar u ovakvu vrstu turističkih ponuda”, istakao je Mulić.

Rotary turistički voz postao je svojevrsni turistički brend Krajine i Nacionalnog parka Una, a proteklih godina u vozu se nalazilo 150-200 učesnika, što je i maksimalni kapacitet kompozicije voza.

“Danas je bilo 226 putnika u vozu i to je najveća brojka u vozu do sada. Sa nama su bili gosti iz desetak zemalja Evrope, odnosno iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Italije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Češke, Slovačke, Mađarske, pa čak i SAD-a”, rekao je Mulić.

U Rotary vozu danas su sjedili i brojni ugledni zvaničnici, a specijalni gost bio je Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, sa svojim saradnicima. Pored toga, učesnici Rotary voza bili su i mnogi biznismeni iz regiona i Evropske unije koji su uvezani kroz sistem Rotary klubova, pa je, pored promocije, Rotary voz bio polazna tačka za mogućnost daljnjeg povezivanja kada je u pitanju privreda, ulaganje i razvoj.

S obzirom na veliko interesovanje posjetilaca, turista i građana, iz Uprave Nacionalnog parka Una odlučili su da ove godine organizuju i 15. Rotary turistički voz, koji će voziti idućeg mjeseca, tačnije 19. avgusta.

“Krajina Film Festival” prvi je i jedini festival u Evropi regionalnog naziva koji će se održavati u dolinama rijeke Une, Sane i Vrbasa, odnosno u Bihaću, Cazinu (Tvrđava Ostrožac), Sanskom Mostu, Prijedoru-Kozarcu, Jajcu i Banjoj Luci.

“Pored filma, festival predstavlja i druge umjetnosti gdje će se okupiti novinari i književnici. Također, podrazumijeva i okupljanja krajiških privrednika i hotelijera iz BiH i dijaspore, jer već godinama ostvarujemo kontakte i sarađujemo sa krajiškom – bh. dijasporom koja je već generacijski zaposlena ili radi na značajnim pozicijama u EU i svjetskim kompanijama”, rekao je Adnan Bajrić, menadžer KFF-a.

Na njihovu adresu stiglo je preko 2.000 dugometražnih i kratkometražnih filmova sa svih kontinenata što je zasigurno veliki uspjeh za festival u prvoj godini postojanja.

“Naravno, među tim filmovima je i veliki broj studentskih, ali i amaterskih filmskih ostvarenja i moram priznati da nas je ta raznolikost u načinu režiranja, raznolikost tema i žanrova apsolutno oduševila”, rekao je Haris Samardžić, umjetnički direktor KFF-a.

U takmičarskom programu 1. Krajina Film Festivala je 12 dugometražnih i 16 kratkometražnih igranih filmova iz 24 zemlje svijeta tako da će publika imati priliku upoznati brojne svjetske kinematografije, ali i uživati u tim filmovima.

“Pored toga imamo revijalni program koji čine najbolja ostvarenja iz BiH i regiona. Ne smijem zaboraviti i važan segment dokumentarnih filmova, za koje ove godine nemamo takmičarski program”, rekao je Samardžić.

Ove godine festival ima nekoliko pratećih programa koji uključuju i radionicu za mlade, panele, diskusije, Q&A sesije i slično.

“Žiri Krajina Film Festivala će imati pune ruke posla, jer stvarno želimo uručiti priznanja najboljima u pojedinačnim elementima filma, tako da je tu 14 priznanja, ne računajući posebna priznanja koja dodjeljuje Udruženje filmskih radnika Bosanske Krajine”, rekao je Samardžić.

“Krajina Biznis Forum” bit će realiziran u saradnji sa Obrtničkom i Privrednom komorom USK-a, NP “Una” i Razvojnom agencijom USK.

“Tu će primat imati proizvođači organske hrane, građevinskog i drugog materijala, hotelijeri i restorater u vezi sa turizmom, transporteri, IT i druge firme koje nude online i druge usluge van granica BiH, jer dosadašnja okupljanja privrednika u Linzu i ovogodišnje u Sarajevu, promocija bh. privrede u DACH regionu daje nam za pravo da nastavimo realizaciju naših ideja i projekata, a to je sve više proizvodnje i izvoza roba i usluga, a ne fizički odlazak mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi sa konkurentnim tržišnim znanjima i vještinama”, rekla je Emina Cerić, PR KFF-a.

Početak priprema seniorske košarkaše reprezentacije Bosne i Hercegovine za pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo bio je pun turbulencija, a sve kao rezultat brojnih opravdanih i onih manje opravdanih otkaza najboljih bh. košarkaša.

Selektor Duško Vujošević se tako i prije zvaničnog debija na klupi BiH imao priliku upoznati mentalitet i odgovornost onih koji se nisu odazvali na njegov poziv.

Ipak, oni koji jesu imat će čast i privilegiju raditi s jednim od najboljih košarkaških stručnjaka sa ovih prostora koji je u prošlosti pokazao da zna odlično raditi sa mladim košarkaškima koji je u našem nacionalnom timu, ovoga puta, na pretek.

Musa, Atić, Sikiraš, Gegić i ostali su imena od kojih ćemo tek profitirati u budućnosti, no da ni njih neće zaobići “Duletove metode”, crngorski stručnjak potvrdio je u slučaju Džanana Muse.

Naime, Vujošević ima običaj svojim igračima poklanjati knjige, koje moraju pročitati, a koje bivši trener Partizana bira prema karakteru samog košarkaša.

Džanan Musa je tako na poklon dobio knjigu koju treba pročitati do kraja priprema, a ako je suditi prema Musi uskoro bi i ostatak našeg nacionalnog tima mogao “zadužiti lektiru” kod selekora Vujoševića.

Ovog subotnjeg jutra mnogi koji su se odlučili na polazak prema Hrvatskoj na pojedinim graničnim prelazima morat će sačekati zbog gužvi.

Prema informacijama iz Auto-moto kluba BIHAMK, jutros u 8 sati promet vozila pojačan je na izlazu iz naše zemlje na graničnim prelazima Doljani, Gabela Polje, Izačić, Ivanica i Bijača. Zadržavanja su od 40 minuta do sat.

Na ostalim graničnim prelazima trenutno se ne čeka duže od 30 minuta.

Federalni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za područje cijele BiH zbog visokih dnevnih temperatura zraka, tako da i iz BiHAMK-a apeluju na vozače da izbjegavaju vožnje na duže relacije tokom najtoplijeg dijela dana, a ukoliko ipak putuju preporučuju da prave češće pauze.

Danas do 13:30 sati zbog deminiranja terena dolazi do povremenih polusatnih obustava saobraćaja na magistralnom putu M-6 Stolac-Ljubinje.

Saobraćaj se odvija usporeno ili uz kraća zadržavanja na dionicama sa aktuelnim sanacionim radovima. Izdvajamo magistralne puteve: M-5 Gromiljak-Blažuj, M-17 Vrapčići-Bišće Polje, M-4 Simin Han-Kalesija i M-16 Poriče-Kupres, kao i magistralni put M-18 na području Živinica.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić u razgovoru za Fenu najavio je da će naredne sedmice na zajedničkom sastanku kantonalnih ministara poljoprivrede predložiti da svi kantoni riješe pitanje otkupne cijene malina na način na koji je to uradila Vlada Unsko-sanskog kantona.
Izrazio je zadovoljstvo što je Vlada USK stala iza malinara i što je ponudila jedno veoma kvalitetno rješenje njihovih trenutnih problema.

“Veoma je bitno da se proizvođači maline zaštite najnižom zagarantiranom otkupnom cijenom i mislim da je iznos od 2,5 KM prihvatljiv za sve strane. Važno je i uvođenje novih pravila za otkupljivače kojima će se od sada isplaćivati subvencije, ali tek nakon što izmire svoje obaveze prema malinarima. Na taj način ćemo izbjeći situaciju da proizvođači ne dobijaju zarađeni novac a znamo da je prošle godine bilo i takvih slučajeva”, kazao je Dedić.

Navodeći da je zagarantirana cijena samo interventna mjera da se spasi ova godina naglašava da Federalno ministarstvo poljoprivrede razmišlja dugoročno, te je formiralo radnu grupu koja je već pripremila paket zaključaka i prijedloge mjera za unapređenje i uređenje malinarstva u Federaciji.

“Naš cilj je da naredne godine ne bude potrebe za intervencijama i da sve poteškoće ovog sektora budu riješene sistemski. Mislim da bi primjer Unsko-sanskog kantona trebali slijediti i ostali kantoni. Uostalom, jedan od zaključaka radne grupe je da se što prije harmoniziraju propisi i mjere podrške u svim kantonima”, ističe Dedić.

U osvrtu na činjenicu da su u posljednjih nekoliko sedmica u javnosti plasirane brojne dezinformacije u vezi otkupne cijene malina ukazao je da su pojedini otkupljivači čak izašli u medije s ishitrenim prijedlogom otkupne cijene od 1,5 KM i na taj način unijeli nemir među malinare.

“Udruženje otkupljivača i izvoznika nije bilo po tom pitanju jedinstveno no i to je bilo dovoljno da neki ogorčeni proizvođači poduzmu radikalne korake poput paljenja zasada”, rekao je Dedić dodajući da su neke od ovih dezinformacija politički zloupotrijebljene.

Nedopustivim smatra da se na problemima poljoprivrednika ubiru politički poeni.

“Žao mi je što je politikanstvo pojedinaca dovelo do toga da su neke porodice uništile izvor svoje egzistencije. Ovo zaista nije trenutak da ulazimo u preuranjenu predizbornu kampanju već da djelujemo brzo i konstruktivno i upravo sam zato posebno zahvalan Vladi USK koja je svojim potezom značajno doprinijela smirivanju situacije”, zaključio je u razgovoru za Fenu federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću prim. dr. Smail Dervišević u intervjuu za naš portal govori o posljedicama katastrofalnog požara koji je prije četiri godine zahvatio bolnicu, novim projektima i ulaganjima, slučaju doktorice Nikoline Balaban…

Doktore Derviševiću, možete li nam reći kakvo je trenutno stanje u bolnici, imate li dovoljno kapaciteta i mogućnosti da odgovorite svim zahtjevima pacijenata?

– Smatram da je stanje u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” mnogo bolje nego prije četiri godine kada je izbio požar. U potpunosti možemo odgovoriti zahtjevima pacijenata za zdravstvenim uslugama sekundarnog i dijela tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Što se tiče smještajnog kapaciteta, on je manji za otprilike 80 postelja u odnosu na broj koji smo imali prije požara, ali smo taj nedostatak kompenzirali na način koji je trend u svijetu – što kraće zadržavanje pacijenata u Bolnici.

Četiri godine prošlo je od požara u KB “Irfan Ljubijankić”. Nažalost, operacione sale još nisu obnovljene, a menadžment Bolnice je u nekoliko navrata javno kritikovao i premijer USK Husein Rošić. Kako odgovarate na kritike, gdje je nastao zastoj u obnovi operacionih sala i kada očekujete da bi one mogle ponovno biti u funkciji?

– Kritike premijera Rošića trebale bi biti upućene Upravi grada Bihaća, izvođaču radova i nadzoru. Naime, premijer nije bio upoznat sa cjelokupnom procedurom u vezi obnove operacionih sala. Projekat obnove odvija se u nekoliko faza. Nosilac projekta prve faze obnove je Uprava grada Bihaća na čijem je računu bilo 445.000 KM namjenskih sredstava za obnovu Bolnice poslije požara. Gradska uprava je odredila izvođača i nadzor radova. Građevinski radovi planirani ugovorom, a čiji je nosilac, još jednom ističem, Uprava grada Bihaća, trebali su biti završeni prije godinu i po. Međutim, prva faza obnove ni do danas nije okončana. Menadžment Bolnice je inicirao brojne sastanake sa predstavnicima Uprave grada, ali od ovih sastanaka nismo imali nikakve koristi. Slali smo dopise i insistirali na poštovanju zadanih rokova, ali povratne informacije još nismo dobili. Druga faza obnove, koju će finansirati Bolnica, ne može početi, dok se ne završi prva. Novac za drugu fazu obnove imamo, radi se o vrijednosti od milion KM. Dakle, ovaj problem može riješiti samo Uprava grada Bihaća. U međuvremenu smo zamolili premijera Rošića da pomogne u rješavanju problema. I dalje mislim da bi pitanje zastoja obnove operacionih sala trebali postaviti Upravi grada, neka oni objasne zašto radovi nisu završeni.

U protekle dvije godine, koliko ste na čelu Bolnice, mnogo toga je i obnovljeno, dosta se ulagalo i u novu opremu?

– Posredstvom Austrijskog kredita nabavljena i u najvećem broju stavljena u funkciju savremena medicinska oprema na Očnom odjelu te odjelima Hirurgija, Urologija, Ginekologija, Anesteziologija, Gastroenterologija, Otorinolaringologija i Radiologija. Pored toga, implementiran je bolnički informacioni sistem. Osim medicinske opreme nabavljene novcem spomenutog kredita uspjeli smo nabaviti za Očni odjel aparat najnovije generacije za ugradnju mekih leća, te mamograf čime smo osigurali kvalitenu dijagnostiku oboljenja dojke. U saradnji sa Kantonalnom upravom Civilne zaštite dobili smo kardiomobil. Uspjeli smo osigurati novčana sredstva potrebna za kupovinu aparata za odvajanje krvne plazme te savremenog aparata za ultrazvuk srca.

Možete li izdvojiti neke od najznačajnijih projekata u protekle dvije godine?

– Okončali smo više projekata, a jedan od prvih bio je vrijedan 400.000 KM i njegovom realizacijom u potpunosti je zamijenjena stolarija na zgradi koja je stradala u požaru, te stolarija u bolesničkim sobama na zgradi Kasindol. Također, zamijenili smo u potpunosti stolariju na odjelu Neurologije, izvršli obnovu sanitarnih čvorova na Rodilištu, Internom odjelu, Kardiologiji i počeli rekonstrukciju na Ginekologiji. Odjel Neurologije smo smjestili u adekvatan prostor, a Fizijatriju vratili u prostor u kojem je bila prije požara. U potpunosti su obnovljeni i opremljeni savremenom medicinskom opremom odjeli Pedijatrije, Hirurgije I i II, Urologije i Dječije hirurgije. U saradnji sa UNDP završene su sve pripreme za izgradnju energetsko-ekonomskog bloka. Obnovili smo glavni ulaz Bolnice, portirnicu, zgradu tehničke službe te ogradu uz Ulicu Ivana Franje Jukića. Ugrađen je video nadzor te alarmni sistem. Izgrađen je novi parking u bolničkom krugu i izvršene pripreme za njegovo asfaltiranje.

– Bolnice u Federaciji BiH već godinama se bore sa milionskim dugovanjima koja se u velikom dijelu odnose na dugove prema dobavljačima. Izuzetak nije ni bihaćka Bolnica. Koliki je trenutno ukupan dug KB “Dr. Irfan Ljubljankić” i šta preduzimate kako biste smanjili dugovanja?

– Prema informacijama dug zdravstvenih ustanova u BiH je oko pola milijarde KM. Treba naglasiti da ovaj dug obuhvata ne samo dug prema dobavljačima nego i dug prema državi (zdravstveno i penziono osiguranje). To je javnosti manje poznato. Ukupan dug bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” je oko 14 miliona KM. Od toga smo dobavljačima dužni 8,1 milion KM, imamo revolving kredit iz 2008. u vrijednosti dva miliona, a ostalo su obaveze prema ZZO USK. Naše obaveze prema državi su sve izmirene. To je razlika između duga Bolnice i dugova nekih drugih zdravstvenih ustanova. Kada sam preuzeo funkciju direktora Bolnice, dobavljačima smo bili dužni preko 8,5 miliona KM. U dvije godine smanjili smo dug za 400.000 KM. Prema tome, od kada sam došao na mjesto direktora, uspjeli smo smanjiti obaveze prema dobavljačima, ali također vršiti redovno snabdijevanje Bolnice. Ovo je rezultat racionalizacije poslova na svim nivoma te maksimalne štedljivosti na mjestima gdje se to može, a da se, naravno, ne ugrozi kvalitetno liječenje pacijenata. Da bismo smanjili dugovanja, pregovaramo sa ZZO USK da nam se plate usluge koje radimo u mnogo većem obimu, nego koliko je ugovoreno sa Zavodom. Prvenstveno ovdje mislim na usluge CT i MRI. Pored toga, uputili smo inicijativu Vladi USK da se riješi pitanje zdravstveno neosiguranih lica, kojih u USK ima oko 80.000. Također, opremili smo postrojenje za uništavanje medicinskog otpada, kojim ćemo uštediti gotovo 200.000 KM godišnje.

Nedavno je predložen zakon o uvodenju akciza na alkoholna pića od kojih bi prihod bio prvenstveno usmjeren za saniranje dugova zdravstvenih ustanova u Federaciji. Šta mislite o ovom prijedlogu, je li to samo privremeno rješenje ili se na taj način mogu dugoročno riješiti problemi u poslovanju?

– Smatram da bi uvođenje akciza na alkoholna pića bio dobar potez ukoliko bi se prikupljena sredstava usmjerila u liječenje pacijenata od ovisnosti, edukaciju medicinskih radnika te osavremenjivanje opreme zdravstvenih ustanova.

Kantonalna bolnica u Bihaću se nedavno našla u fokusu javnosti zbog dr. Nikoline Balaban i njenih navodno pogrešnih dijagnoza, o čemu još uvijek traje istraga u Tužilaštvu USK. Kakav je trenutno status dr. Balaban kada je u pitanju njen angažman, jesu li Bolnicu eventualno tužili neki od pacijenata zbog pogrešnih dijagnoza? Koliko je patohistoloških nalaza koje je potpisala dr. Balaban poslano na reviziju te koliko će to koštati Bolnicu?

– Prvi problem što se tiče Patologije u Bolnici je nastao odlaskom jedinog specijaliste patologa u penziju, a poznato je da su patolozi deficitaran kadar u BiH. Obavljali smo razgovore sa drugim zdravstvenim ustanovama, ali nismo uspjeli pronaći patologa koji bi došao raditi u Bihać. U razgovorima smo saznali da bi dr. Balaban napustila svoj dotadašnji posao i došla u Kantonalnu bolnicu. Kada su počeli prvi medijski natpisi u vezi sa dr. Balaban, izjavio sam da stojim iza svakog uposlenika Bolnice dok god on svoj posao radi pošteno, korektno i profesionalno te da ukoliko postoje bilo kakve sumnje na nečije greške ili propuste u radu, one se moraju prijaviti Tužilaštvu. Ugovor sa doktoricom Balaban je raskinut prije nekoliko mjeseci. Budući da je istraga u toku, sva pitanja u vezi ovog slučaja trebali bi uputiti Tužilaštvu USK. U međuvremenu smo, u interesu pacijenata, sumnjive nalaze poslali na reviziju. Kad se revizija završi, znat ćemo koliki će biti troškovi Bolnice.

U posljednje dvije godine mnogo se govori o odlascima ljekara iz BiH u inostranstvo. Prema podacima Ljekarske komore FBiH, samo iz Federacije je u posljednjih godinu dana otišlo oko 300 ljekara. Kakva je situacija u bihaćkoj bolnici u tom segmentu i može li se i na koji način uopće zaustaviti taj trend odlaska zdravstvenih radnika?

– U posljednje dvije i po godine Bolnicu su napustila tri specijalista i četiri ljekara opće prakse. Moglo bi se reći da ovo nije velik broj s obzirom na ukupan broj liječnika koji rade u KB “Dr. Irfan Ljubijankić”. Međutim, smatram da je svaki liječnik neprocjenjiv, iza svakog liječnika stoji dugogodišnje sticanje znanja i uložen novac za školovanje. Odlaskom ljekara ili stručnjaka iz bilo koje struke, država gubi svoj najznačajniji potencijal – ljude. Rješavanje ovog problema zahtijeva zajednički agažman svih struktura vlasti, sindikata i ljekarskih komora. Zadržati ljekare i medicinsko osoblje znači poboljšavanje uvjeta rada, omogućavanje kontinuiranog napredovanja u struci i poboljšavanje materijalnog statusa svih zdravstvenih radnika.

Koji su vaši glavni prioriteti u narednom periodu, šta je to na što ćete se posebno fokusirati u svom radu?

– Prije svega, moramo završiti obnovu operacionih sala i intenzivne njege. Nakon toga slijedi povratak odjela Hirurgije u svoje prostore. S obzirom da je zgrada Psihijatrije u lošem stanju potrebna je i njena obnova. Prije nekoliko dana premijer Vlade FBiH Fadil Novalić je obećao da će sredstva planirana za pomoć Bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” biti dostavljena tokom mjeseca. Ova bismo novčana sredstva iskoristili za obnovu odjela Psihijatrije. U narednom periodu, u skladu sa finansijskim mogućnostima, radit ćemo se na nabavci savremene medicinske opreme te usavršavanju medicinskog kadra kako bismo zdravstvenu uslugu podigli na viši nivo. Ciljevi su nam da što manji broj pacijenata upućujemo u kliničke centre, odnosno da pacijentima Unsko-sanskog kantona omogućimo što kvalitetnije usluge u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću.