Ceremoniji su prisustvovale osobe iz javnog, kulturnog, političkog, sportskog života USK i šire, ali i mnogobrojni Krajišnici i njihovi gosti, a Festival je otvorio poznati holivudski glumac Edin Gali, inače Krajišnik porijeklom. Nakon svečanog otvaranja prikazan je film “Naša svakodnevna priča” bh. režiserke Ines Tanović.

Kako su istakli organizatori Haris Samardžić, predsjednik Udruženja filmskih radnika Bosanske krajine i Adnan Bajrić, predsjednik Udruženja građana Bosanske krajine, Krajina Film Festival je, u odnosu na druge, u mnogočemu drugačiji i originalniji, jer predstavlja i okuplja ne samo filmske umjetnike, nego i druge vidove umjetnosti, između ostalih novinare i književnike. Sama ideja nastavka Festivala je odgovor na postojanje samo jednog aktivnog kina na području Unsko-sanskog kantona.

U takmičarskom dijelu Festivala predstavit će se 12 dugometražnih i 16 kratkometražnih filmova iz 24 zemlje svijeta, dok će u revijalnom dijelu posjetioci imati priliku pogledati najbolja ostvarenja iz BiH i regiona. Svaki dan će se održavati nekoliko blokova projekcija, kada će se predstavljati kratki filmovi iz takmičarskog dijela Festivala, dok će se u večernjim terminima održavati dvije projekcije.

Prvi Krajina film festival će sadržavati i edukativne radionice za mlade filmske autore, a uz glavnu nagradu za najbolji film u takmičarskoj selekciji, bit će uručeno 14 pojedinačnih priznanja. Sjedište Festivala bit će u Bihaću, gdje će u Kulturnom centru biti prikazane projekcije svih filmova koji su dio manifestacije, međutim filmovi će, na dan ili dva, “gostovati” i u Cazinu, Sanskom Mostu, Prijedoru-Kozarcu, Jajcu i Banjoj Luci.

U toku Festivala bit će realiziran i Krajina Biznis Forum, kojeg zajednički organiziraju Privredna komora USK, Nacionalni park Una i Razvojna agencija USK.

Organizatori su se zahvalili poznatim umjetnicima i kulturnim radnicima, sportašima, ali i brojnih drugim Bosancima i Hercegovcima, a Krajišnicima nadasve, iz BiH i dijaspore, koji su u proteklom periodu iskazali podršku Festivalu, ujedno radeći na njegovoj afirmaciji i promociji.

Festival će trajati do 30. jula, a posljednji film koji će u Cazinu biti biti prikazan jeste biografski dokumentarac “Sredinom”, posvećen bh. kantautoru Dini Merlinu, koji će, simbolično, biti uvertira u spektakularni koncert, kojeg će Dino Merlin samo dan poslije, odnosno 31. jula održati na Starom gradu Ostrošcu u Cazinu, dragulju među srednjovjekovnim utvrdama u Bosni i Hercegovini.

Iskorak je napravljen novim zakonskim rješenjima, koje CCI zagovara na svim nivoima vlasti, a koja podrazumjevaju: jasno razgraničavanje državne službe od političkih funkcija, zatim izbor najbolje rangiranih kandidata za prijem u državnu službu, tj. izbor po listi, a ne sa liste kandidata, te ograničavanje mandata rukovodilaca uprava i upravnih organizacija, a koji neće biti vezan za mandat organa koji ga imenuje, čime se postiže viši nivo depolitizacije, profesionalizacije i kontinuiteta državne službe.

Pred Unsko-sanskim kantonom je sada jednako bitan zadatak donošenja adekvatnih podzakonskih akata, kako bi se čitav proces zapošljavanja u javnu upravu zaokružio i provodio na pošten način. Podsjećamo, pored Unsko-sanskog, samo je još Kanton Sarajevo unaprijedio regulativu koja uređuje ovu oblast uvrštavanjem navedenih odrebi u Zakon o državnim službenicima.

Zbog toga pozivamo nadležne vlasti da u što skorijem periodu donesu nove zakone o državnoj/javnoj službi u skladu sa SIGMA principima reforme javne uprave, te detaljnije i poštenije urede konkursnu proceduru, kako bi se osiguralo da posao u javnoj upravi dobijaju najbolji kandidati.

Akcija „Bihać –grad na rijeci Uni“ se nastavlja.Na lokalitetima , na Gradskoj otoci, Amerikančevoj otoci i uz obalu Une uz gradski park postavljene su nove klupe,kako bi se građanima a i turistima omogućio odmor i uživanje uz „zelenu rijeku“.

U organizaciji Gradskog sportskog saveza Bihać u sklopu 45. Internacionalne Una regate u petak 28. jula 2017. godine sa početkom u 18:00 sati održati će se 19. tradicionalni skokovi sa gradskog mosta.

Svi zainteresovani skakači mogu se prijaviti u prostorijama Gradskog sportskog saveza svakim radnim danom, ili na mail saveza: sportski.savez.bihac@gmail.com. Zainteresovani se mogu prijaviti i kod članova žirija za skokove na sam dan održavanja sve do 18 sati. Start skokova planiran je u 18:30 sati. Nagradni fond za takmičenje je : 1 mjesto 500,00 KM, 2.mjesto 300,00 KM i 3. mjesto 200,00 KM.

Gradski sportski savez Bihać zahvaljuje se sponzorima koji su omogućili takmičenje, a to su firme Bihaćka pivovara d.d., Sarajevski kiseljak d.d., JU Veterinarski zavod Bihać, JKP Komrad Bihać, BH Telecom i Denaro doo.

Iz Gradskog sportskog saveza ističu da svi učesnici učestvuju na vlastitu odgovornost, dok je za maloljetne učesnike potreban pismeni pristanak roditelja ili staratelja.

Pojačana je frekvencija vozila na graničnim prelazima. Izdvajaju se prelazi Ivanica, Doljani i Izačić gdje se na izlazu iz BiH čeka oko sat vremena.

Na ostalim graničnim prelazima pojačan je intenzitet saobraćaja, ali trenutna zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Izačić: Sinoć u 23 sata

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1430556290345840/

Ovoga jutra na putevima u BiH vozi se uz povoljne vremenske uslove, a frekvencija vozila u jutarnjim satima, pojačana je u gradskim centrima.

Iz BIHAMK-a vozače pozivaju na opreznu vožnju i upozoravaju na povećan broj biciklista i motociklista u saobraćaju.

Jučer oko 16h na magistralnom putu M-14, Bihać – Bosanska Krupa dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su tri osobe povrijeđene, među kojima su i dvoje djece.

Prema informacijama radi se o neprilagođenoj brzini, pri kojoj je vozač automobila registracijskih oznaka Slovenije, izgubio kontrolu i sletio sa saobraćajne trake.

Iz Granične policije BiH prije 10-tak dana saopćili su da je na sjednici Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima donesena odluka o privremenom međunarodnom saobraćaju putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj.

Odlukom je odobren privremeni međunarodni saobraćaj putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj Duži – Imotica, od 12. jula, Orahov Do – Slano, od 14. jula i Hadžin Potok – Bogovolja, od 1. avgusta, u trajanju od tri mjeseca.

Pozitivna odluka za brojne Krajišnike

U Hadžinom Potoku, naselju koje teritorijalno pripada Cazinu, granični prijelaz je ustanovljen još prije rata. Od 1. jula 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, za granični prijelaz u ovom mjestu, odnosno za lokalno stanovništvo, vrijedi poseban režim prelaska granice kroz tzv. pogranični promet.

On podrazumijeva prelazak zajedničke državne granice stanovnika pograničnog područja, koje se prostire u dubini od pet kilometara od zajedničke državne granice, radi njihovog boravka i kretanja u pograničnom području druge strane zbog ekonomskih, socijalnih, porodičnih ili drugih opravdanih razloga, što je omogućeno kroz posjedovanje pogranične propusnice.

Ipak, od 1. avgusta, kako su nam potvrdili u Graničnoj policiji BiH, granicu u Hadžinom Potoku moći će preći sve osobe koje imaju ispunjene uvjete, bez obzira kojeg su državljanstva. Za nekoliko hiljada Cazinjana, Bužimljana ili Kladuščana koji rade u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj, to je odlična vijest.

Odluka Mješovite komisije od izrazitog je značaja i za stanovništvo koje živi u pograničnom pojasu, koje ima najmanje 2.000 dunuma vlastite zemlje sa druge strane granice, te najmanje 100 dunuma šume u Republici Hrvatskoj.

“Mi smo u proteklom periodu mogli prelaziti granicu uz propusnice i obrađivati svoja imanja, ali nismo mogli ništa prevesti preko ovog prijelaza, već bi morali ići na GP Izačić ili Maljevac, koji su odavde udaljeni više od 60 kilometara u jednom smjeru. Od 1. avgusta to ćemo biti u prilici i radi se o ogromnom olakšanju za sve stanovnike ovog kraja”, priča nam Emin Hozanović, čija se kuća nalazi stotinjak metara od graničnog prijelaza.

On kaže da su od 01. jula 2013., ograničeni rodbinski, ali i komšijski odnosi i obilasci s obje strane granice, koji su prije toga bili normalna pojava. Sve bi se to, kaže, trebalo popraviti prekategorizacijom prijelaza iz pograničnog saobraćaja u međunarodni.

“Osim toga, iz Hadžinog Potoka do tzv. Ličke magistrale, odnosno magistralne ceste Karlovac-Plitvice, svega je 16 kilometara. Na taj način ste veoma brzo spojeni na putni pravac koji vodi gdje god poželite, prema Dalmaciji, Zagrebu ili Sloveniji”, ističe Hozanović.

Odluka vrijedi tri mjeseca, potrebno sanirati put prema graničnom prijelazu

S obzirom na to da je odluka Mješovite komisije privremenog karaktera, međunarodni saobraćaj na GP Hadžin Potok bit će okončan 1. novembra. Zanimalo nas je kakav će status graničnog prijelaza biti nakon tog datuma. Iz Granične policije BiH kazali su nam da nakon što istekne rok kojim je Mješovita komisija za praćenje provođenja Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima odredila privremeni međunarodni saobraćaj putnika, graničnom prijelazu se vraća stalni status, odnosno prijelaz za pogranični promet.

“Granični prijelazi sa susjednim zemljama uređuju se ugovorima o graničnim prijelazima na osnovu procjena nadležnih organa obje zemlje. Da bi granični prijelaz trajno promijenio status potrebno je promijeniti ugovor. Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora mogu privremeno mijenjati kategorizaciji ili uvjete prelaska državne granice, ali ne i ugovore”, istakla je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Pored činjenice da se radi o privremenoj odluci, pozitivan dojam budućim putnicima na GP Hadžin Potok mogla bi pokvariti i loša putna komunikacija iz naselja Šturlić prema samom graničnom prijelazu, u dužini od 3-4 kilometra. Naime, na čak devet mjesta postoje makadamski dijelovi kolovoza uzrokovani odronima zemlje.

Iz Grada Cazina, u čijoj nadležnosti se nalazi ovaj put, nismo uspjeli dobiti službenu izjavu po tom pitanju, iako saznajemo da su prije nekoliko izvršene određene sanacije i nasipani makadamski dijelovi na cesti. Neslužbeno, u narednih nekoliko dana trebala bi biti asfaltirana tri prekida, dok su za ostale, budući da se radi o odronima, potrebni kompleksniji i skuplji cestovni radovi. Složenije zahvate, prema svemu sudeći, mogla bi obaviti kantonalna direkcija za ceste, u čiju nadležnost bi trebao preći ovaj put.

“Moguće da će novom odlukom o prekategorizaciji puteva, koja je stavljena vam snage do marta 2018. godine, taj put preći u nadležnost kantonalne direkcije. Ipak, za sada je to lokalna cesta”, kazala nam je Emina Cerić, iz Direkcije za ceste USK.

Krajina: Samo tri granična prijelaza za međunarodni saobraćaj

Generalno gledajući, tamošnje stanovništvo je pozitivno reagovalo na odluku Mješovite komisije o prekategorizaciji graničnog prijelaza Hadžin Potok, budući da na teritoriji Unsko-sanskog kantona postoje svega tri granična prijelaza za međunarodni saobraćaj (od ukupno 55 u BiH) Velika Kladuša – Maljevac, Izačić – Ličko Petrovo Selo i Ripač – Užljebić, zbog čega su višesatne gužve na izlasku ili ulasku u BiH, češće pravilo, nego izuzetak.

Krajišnici godinama negoduju zbog malog broja graničnih prijelaza smještenih u ovoj regiji, iako je, s druge strane, Bosanska krajina najzapadniji dio države, geografski je najbliža zemljama Zapadne Evrope, pa bi, sljedeći tu logiku, na tom području trebao biti najveći protok ljudi i robe ka zemljama EU.

Osim toga, veliki broj Krajišnika na privremenom je ili stalnom radu u Evropskoj uniji, a nemali broj njih, iako rade u, primjerice, Sloveniji, svakog vikenda borave na svom ognjištu u Cazinu, Bužimu ili Velikoj Kladuši. Paralelno se s tim muče i gužvama na granicama.

Koliko je, ustvari, Krajina zapostavljena po pitanju graničnih prijelaza, najlakše je provjeriti letimičnim pogledom na kartu aktuelnih graničnih prijelaza, gdje je evidentno da je regija zapadne i sjeverozapadne Bosne u podređenom položaju u odnosu na ostatak države.

Zastupnik u Parlamentu BiH Senad Šepić, inače iz Cazina, rekao nam je da je prekategorizacija graničnog prijelaza Hadžin Potok – Bogovolja manji dio rješenja problema kojega ima narod u Krajini.

“I ovaj, kao i preostala dva, Tržačka Raštela i Zagrad mogu se i trebaju staviti u punu funkciju, kao stalni prelazi, i time bismo to pitanje gužvi, zastoja i maltretiranja kojemu su svakodnevno izloženi sada naši brojni građani trajno riješili. To je najmanje šta dijaspori država mora osigurati sada, uz obavezu izgradnje drugačijeg, partnerskog i poštenijeg odnosa prema tim ljudima, čije znanje, stečena iskustva, pamet i kapital treba vezati za domovinu i staviti u funkciju izgradnje i razvoja naše zemlje nadalje. Nastaviću raditi na tome dok se do kraja i sistemski ne riješi to pitanje. Jer, skoro dvije godine insistiram i predlažem rješenja, sporo sve ide, no ovo je mali prvi korak i pokazatelj da se može, pa ohrabrujem institucije obje države da brže i efikasnije djeluju po ovom pitanju”, istakao je Šepić.

Debata, vještina govora i raspravljanja, kao odlično sredstvo učenja se može iskoristiti za rješavanje različitih problema, ili za osvjetljavanje neke situacije iz drugog ugla- kako u užoj okolini učenika, tako i na širim područjima, tako da su simulacijske igre bile zasnovane na njoj.

Teme o kojima su učenici imali priliku debatirati su bazirane na aktuelnim problemima i prilagođene njihovom uzrastu :„Kultura religija“, „Uniforme u školama“, „Uticaj interneta na omladinu“, „Reciklaža u osnovnim školama“, te „Odgoj nekad i sad“. Kroz njih se moglo vidjeti razmišljanje učenika i snalaženje u rješavanju problema.

Uz pozitivne dojmove učenika i profesora, projekat će se usmjeriti u zalaganje za upotrebu knjižica sa simulacijskim igrama u sklopu nastave što bi ju učinilo zanimljivijom i ujedno razvilo kritičko razmišljanje učenika u svim sferama njihovog obrazovanja.

 Škole u kojima su radionice održane su: O.Š. „Harmani II“ , O.Š. „Harmani I“ u Bihaću, O.Š. „Mahala“ Sanski Most, te srednjoj školi JU „Gimnazija Bihać“ i realizacija su ideje projekta „Simulacijske igre“ studentica Kulenović Šejle, Alagić Majde i Nikić Tijane.

Upotreba simulacijskih igara na radionicama koje su održane u sklopu našeg projekta je prošao i više nego dobro i jako sam zadovoljna, kao i ostali članovi tima. Rad sa djecom nije nimalo lagan, ali kada prema njima pristupite sa maksimalnom posvećenošću i velikom dozom pažnje, možete ispuniti i svoja i njihova očekivanja. Same igre za djecu su bile iznimno zanimljive, te kada smo radili evaluaciju radionica sa svakim razredom pojedinačno, rezultat se mogao vidjeti, u našem slučaju, kroz usvojeno znanje. Nadamo se da će se projekat u budućnosti nastaviti razvijati i da ćemo ciljeve koje smo do sada zacrtali sa simulacijskim igrama uspjeti finalizirati. -rekla je Šejla Kulenović, članica radne grupe Humanity in action-a

Prvog dana vikenda očekuje se sunčano i vruće vrijeme. Poslijepodne ponegdje u centralnim i sjeveroistočnim područjima Bosne je moguć slab pljusak kiše. Jutarnja temperatura kretat će se od 15 do 21, na jugu od 20 do 24, a najviša dnevna od 33 do 39 stepeni celzija.

I u nedjelju se očekuje sunčano i vruće vrijeme s jutarnjim temperaturama od 16 do 22, na jugu od 20 do 25, a najvišim dnevnim od 32 do 38 stepeni.

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1428196730581796/

Val sunčanog vremena s visokim temperaturama bit će nastavljen i početkom sedmice.U ponedjeljak se očekuje sunčano i vruće, uz postepeno naoblačenje tokom dana. Krajem dana i u večernjim satima kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u Krajini, Posavini i na sjeveroistoku Bosne. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 19 do 23, a najviša dnevna od 32 do 38 stepeni.

Vlada USK uputila je u skupštinsku proceduru inicijativu za izmjenu člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima Unsko-sanskog kantona, kojim se uslovljala registracija vozila sa plaćanjem komunalnih usluga. To je bio povod gradonačelniku Grada Bihaća Šuhretu Fazliću da danas sazove konferenciju za medije.

Inicijativom skupštinskog poslanika Damira Hodžića koju je Vlada USK-a na čelu sa premijerom Huseinom Rošićem prihvatila i uputila u Skupštinsku proceduru, brisao bi se stav (3) člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima kojim je propisano da se “registracija svih vrsta vozila ne može ostvariti kod Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova poslova kantona, bez prethodno izmirenih obaveza davaoca i korisnika komunalnih usluga”.