Biciklisti su iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Švedske, SAD-a, Holandije i Mađarske, a preći će ukupno 500 kilometara odajući na taj način počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Sutra u 7 sati kreću iz Rajlovca na put dug još 165 kilometara do Potočara.

“Svake godine ima sve više interesanata. Biciklistički maraton ima za cilj da na jedan sportski način, putujući od sjeverozapada prema istoku, od Une do Drine i pod parolom ‘Da se ne zaboravi i ne ponovi’, prisjetimo svih žrtava genocida. Na jedan način, suosjećajući se sa sportašima koji su stradali, gajimo kulturu sjećanja, obilježavamo značajne datume i želimo da otrgnemo od zaborava ono što se desilo”, izjavio je za Klix.ba Ermin Lipović.

Podsjetio je da ove godine učestvuje oko 270 učesnika iz deset zemalja, iz cijele BiH i ljudi svih nacionalnosti koji su željeli odati počast žrtvama.

“Završena je druga etapa koja je malo lakša od prve i zadnje. Bilo je ugodno voziti. Sutra je treća i završna etapa koja ima dva teška dijela. Nišićka visoravan i Karaula. Mi ćemo se potruditi da kao jedan tim sve prođe kako treba i da 13. put donesemo našu parolu ‘Da se ne zaboravi i ne ponovi’ ono što se desilo u BiH”, kazao je Lipović.

Prema planu kraj druge etape i noćenje je danas u Sarajevu, a sutra bi biciklisti bi trebali da stignu u Srebrenicu. Oni će 11. jula u Memorijalnom centru Potočari prisustvovati zajedničkoj dženazi i ukopu posmrtnih ostataka 71 žrtve genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995. godine.

Genocid su izvršili pripdanici Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih dobrovoljaca.

Ljudsku vrijednost pokazao je davno, još kada se odrekao novčanih primanja za orden „Zlatni ljiljan“ i državi tako do danas poklonio više od 200.000 KM. Šira bh. javnost ga je imala priliku upoznati i po humanosti kada je u jeku katastrofalnih poplava koje su 2014. godine pogodile našu zemlju sa svojim radnicima i mašinama danima spašavao Maglaj od vodene stihije.

Na zahtjev SIPA-e, Ministarstvo privrede USK odgovorilo da firma „Huremagić“ nema nijedan koncesioni ugovor ni elaborat o iskopanim količinama dolomita, te da u budžet USK nije uplatila ni marku 

No, kako politika i privatni interesi političara već četvrt stoljeća kontroliraju tokove novca, i državnih budžeta, ali i privatnih kasa, tako se i Bajramović našao na udaru određenih taldžija u čije sheme se, očito, nije uklapao.

A jedino što je, kako kaže, tražio od vlasti u Krajini jeste barem isti tretman kakav imaju i ostali u biznisu, pa makar to bili i oni koji su u ratu čuvali Fikreta Abdića, a danas se prave da imaju amneziju. 

Bajramović je vlasnik dvije firme, „Rad putevi“ i “Rad”, koji je u stečaju nekoliko godina. Privatizirao je “Sedru”, turističko-ugostiteljski kompleks, ali on nije dio ove priče.

– Ja nisam u interesnoj skupini firmaša koje drže SDA i A-sda u Cazinu, a ne daj Bože da za mene brinu laburisti Fikreta Abdića, prije bih ruku sebi odsjekao. U Cazinu, koji je moja općina po rođenju, nastoje od mene napraviti kriminalca, a ni u Bihaću, gdje živim, ništa nisu bolji – započinje Bajramović složenu ispovijest  s puno „rukavaca“.

Naime, nekadašnju državnu firmu „Rad“ Cazin kupio je njegov punac Muharem Kulauzović za 13,8 miliona KM, u kojoj je Bajramović bio vlasnik paketa dionica od 46 posto. Sada je već općepoznato kako su od Kulauzovića koji je iz Slovenije donio milione u Bihaću i Cazinu politički mešetari u aferama „Citrus“ i „Rad“ Cazin uzeli “i jare i pare”, a onda napravili od njega privatizacijskog lopova, pa je na kraju osuđen na osam godina zatvora. Kaznu je odležao i vratio se u Sloveniju. Bajramović i dalje, očito, plaća te cehove.

U sklopu cazinskog „Rada“ u Ćoralićima Bajramoviću je dva puta zapaljena separacija „Džehveruša“, gdje je proizvodio kamene agregate iz istoimenog kamenoloma. Krivci nikada nisu uhvaćeni, da bi mu 2014. godine separaciju zatvorila inspekcija i ekspresno je raskinut ugovor o korištenju koncesije.

Na zahtjev SIPA-e, Ministarstvo privrede USK odgovorilo da firma „Huremagić“ nema nijedan koncesioni ugovor ni elaborat o iskopanim količinama dolomita, te da u budžet USK nije uplatila ni marku 

– Aktuelna vlast 2013. spašava firmu „Huremagić“ iz Cazina od istrage SIPA-e za utaju poreza i obaveza koncesije na utvrđenih skoro milion kubika nelegalno iskopanog dolomita na čak četiri lokacije u općini Cazin, a da ta firma uopće nema koncesije! Vlast pomaže firmi „Huremagić“ da se na istoj adresi registrira firma „Hodurnik“, bez obzira na dugovanja. „Hodurnik“ nastavlja rad iako je njen vlasnik Ćamil Huremagić zadeverao državu, koja protiv njega vodi istragu – opisuje Bajramović.

Pojašnjenja radi, firmu “Huremagić” vode tri brata, a za jednog od njih se tvrdi da je bio pripadnik Abdićeve “Autonomne pokrajine Zapadna Bosna” koji je kasnije prešao na stranu ARBiH. Nakon rata javno su braća Huremagić podržavala Abdićev DNZ. Zanimljivo je i da je „Džehverušu“ zatvorio predsjednik Komisije za koncesije Enes Demirović, koji je također bio učesnik “Autonomije” cijeli rat.

Rad “na divlje”

Bajramovićeva dokumentacija, pak, potvrđuje da je SIPA 15. aprila 2013. zatražila od Ministarstva privrede USK podatke o firmi „Huremagić, a ono sedam dana kasnije odgovorilo: “Firma „Huremagić“ nema nijedan koncesioni ugovor, nema elaborat o iskopanim količinama dolomita, u budžet USK nije uplatila ni marku!?”

I pored upozoravajućih informacija o višemilionskim utajama, ministar Amir Džajić 17. oktobra 2013. godine potpisuje rješenje o ustupanju rezultata geoloških istraživanja dolomita na nalazištu „Hajrat“, općina Velika Kladuša, od privrednog društva „Huremagić“ privrednom društvu „Hodurnik“. “Hodurnik” uskoro dobiva bez ikakvih problema saglasnost Općine Velika Kladuša za pokretanje postupka dobivanja koncesije, dok Općina Cazin Bajramovićevoj firmi „Rad putevi“ ne da saglasnost.

Bivši ministar Džajić, koji je kratko vrijeme bio i ministar poljoprivrede i v. d. ministra privrede nakon što je ostavku na ovu poziciju dao Redžo Kurbegović, kaže za „Avaz“ da se “ne sjeća konkretnog slučaja”.

– Kratko sam obnašao poziciju vršioca dužnosti, nakon čega sam se razbolio i više mjeseci bio na pretragama. Mnogo više o tome znaju državni službenici u resoru privrede, prije svih Hasan Bajraktarević – kazao nam je Džajić.

Potražili smo Hasana Bajraktarevića i pitali kako firma „Huremagić“ može dobiti saglasnost i rezultate geoloških istraživanja na nalazištu „Hajrat“ dati sama sebi, tj. firmi „Hodurnik“, koja je registrirana na istoj adresi gdje i „Huremagić“?

– Moguće je, jer oni na to imaju pravo po Zakonu o geološkim istraživanjima. A to što SIPA tereti firmu “Huremagić” i je li utajila PDV, to je „drugi par opanaka“, neka ih ganja – lakonski odgovara državni službenik Bajraktarević.

Kada smo mu predočili izvještaj SIPA-e da je firma „Huremagić“ bez ikakvih papira iskopala skoro milion tona dolomita na četiri lokaliteta u Cazinu, Bajraktarević tvrdi da “nije do Ministarstva nego do inspekcija“, iako su inspekcije pod direktnim nadzorom resora u kome radi, a te iste inspekcije ekspresno su zatvorile lokalitet „Džehverušu“.

Druga strana

Bajramovićevi „Rad“ i „Rad putevi“ za korištenje koncesije do sada su uplatili više od 400.000 KM, ali, prema svemu sudeći, te firme su nepodobne vlastima.

Istovremeno, firma „Huremagić“ pismom namjere traži od Vlade USK koncesiju na ležištu „Džehveruša“, gdje se još nalazi mehanizacija i oprema Bajramovićeve firme u stečaju. Cilj je istjerati „zlatnog ljiljana“ po svaku cijenu.

– Znam da su lobisti Ćamila Huremagića Cazinjani Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine USK, i Almin Handanagić, direktor  Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) USK – tvrdi Bajramović, dodajući kako je posebna priča o kriminalu pokušaj Općine Cazin da zemljište firme “Rad” uknjiži na sebe, što je spriječeno sudskim putem.

Nijaz Hušić, kojeg smo, također, kontaktirali za drugu stranu priče, javio se i odgovorio:

– Nemam nikakve veze sa spomenutim ljudima i firmama. A bit ću zadovoljan ako sve navode Bajramovića ispitaju nadležni organi.

Almin Handanagić, pak, nije odgovorio na naš upit. Ni odgovor od firme „Huremagić“ ni nakon dvije sedmice, koliko smo čekali radeći na istraživanju ove teme, nije stigao. Pozivali smo ih i telefonom i ostavili naše kontakte, ali niko se nije oglasio.

Ko i kako plaća PDV?

Društvene mreže usijane su posljednjih dana, a brojni su angažirani na blaćenju Bajramovića i njegove firme „Rad putevi“ s nekoliko lažnih profila. Bajramović je na to odreagirao objavivši podatke koji bi mogli biti zanimljivi i istražnim organima. Naime, uporedio je prijave i plaćanje PDV-a u svojoj i konkurentskoj firmi iz iste branše “I-Selimović” iz Cazina.

Iako za prošlu godinu obje firme imaju identičan promet od 3.500.000 KM, Bajramovićevi “Rad putevi” koji se, inače, bave održavanjem cesta, prijavili su 360.834 KM PDV-a, a “I-Selimović” svega 31.735 KM, što je više nego deseterostruko manje!? Bajramović iznosi i neke ranije pokazatelje:

– „I-Selimović“ prijavio je i uplatio 2.089 KM za cijelu 2011. godinu ili 5.383 KM za cijelu 2013., a svi znamo da je tih godina ta firma radila skoro sav građevinski posao u Cazinu, dok “Rad putevi” odavno imaju embargo na te poslove. Taj iznos PDV-a malo je i za cazinskog bricu – kaže Bajramović.

Prvi Krajina film festival (KFF) bit će održan u dolinama triju rijeka Une, Sane i Vrbasa, odnosno u Bihaću, Cazinu, Sanskom Mostu, Prijedoru-Kozarcu, Jajcu i Banjoj Luci od 23. do 30. jula.

Festivalski centar će biti smješten u Bihaću, gdje će biti i otvoren.

U okviru festivala, kako su danas na konferenciji za medije u Sarajevu najavili menadžer i umjetnički direktor KFF-a Adnan Bajrić i Haris Samardžić, osim 28 filmova koji će biti prikazani u takmičarskom dijelu, ljubitelji filma će također imati priliku pratiti i radionice za mlade, panele, diskusije, Q&A sesije i slično.

– Na adresu KFF-a stiglo je više od 2.000 dugometražnih i kratkometražnih filmova sa svih kontinenata. Što je sigurno veliki uspjeh za prvi festival. Među tim filmovima je veliki broj studentskih, ali i amaterskih filmskih ostvarenja i moram priznati da je ta raznolikost u načinu režiranja, raznolikost tema i žanrova apsolutno oduševila – kazao je Bajrić.

U takmičarskom programu KFF-a bit će 12 dugometražnih igranih i 16 kratkometražnih filmova pristiglih iz 24 države svijeta, tako da će, kako je Samardžić kazao, publika imati priliku upoznati brojne svjetske kinematografije, ali i uživati u filmovima.

– Žiri KFF-a će imati pune ruke posla, jer stvarno želimo uručiti priznanja najboljima u pojedinačnim elementima filma, a bit će dodijeljeno 14 priznanja, ne računajući priznanja koja dodjeljuje Udruženje filmskih radnika Bosanske krajine – rekao je Samardžić.

Podršku Krajina film festivalu dao je i direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra, te je timu KFF-a poželio dobrodošlicu u “porodicu filmskih festivala”.

Purivatra je izrazio nadu da će saradnja biti konstruktivna, dobra, te da će Krajišnici u velikom broju posjetiti filmske projekcije koje će biti upriličene u večernjim satima.

Domaćin je bio Biciklistički klub „Bugojno“ čijih pet članova i ove godine učestvuje u pomenutom biciklističkom maratonu.

Po dolasku u Bugojno za sve učesnike maratona priređen je ručak i osvježenje, nakon čega su u koloni pješice otišli do Centralnog šehidskog spomen obilježja položili cvijeće, proučili Fatihu i na druge načine odali počast šehidima-poginulim borcima AR RBiH i MUP –a Bugojno i Bosne i Hercegovine.

Zaim Karić, rođen je Gnojnici kod Lukavca, a trenutno je nastanjen u Velenju u Sloveniji. Ovo je šesta godina kako na biciklu dolazi iz Slovenije u Srebrenicu. Sa 76. godina najstariji je učesnik biciklističkog maratona Bihać-Srebrenica.

– Odlaskom u Srebrenicu ja smatram da sam se bar na neki način odužio žrtvama i nedužnim ljudima u Srebrenici. I radit ću to sve dok me zdravlje bude služilo. To je nešto neopisivo i treba se doživjeti – kaže Karić.

Treći put u maratonu učestvuje Hasan Čelebić, 73- ogodišnji Biščanin. Želja mu je da još dugo dolazi na marton i obori rekord, kao najstariji učesnik maratona.

– Učešće u maratonu čini me u jednu ruku sretnim, a u drugu ruku i tužnim. Tužnim zbog činjenice da je stradao veliki broj nevinih ljudi, a sretan što mogu odati počast žrtvama Srebrenice. Nije mi teško i u duši sam zadovoljan  – kaže nam Čelebić.

Riječi hvale za doček i organizaciju uputio je i Ervin Lipović-Lipa, predsjednik Kluba ekstremnih sportova „Limit“ Bihać , organizator i pokretač biciklističkog maratona Bihać- Srebrenica.

Bosanskohercegovački auto-moto klub BIHAMK obavještava sve koji planiraju putovati ka Hrvatskoj da su na pojedinim graničnim prelazima zabilježene gužve i duža čekanja.

Prema informacijama jutros u 8:30 sati najveće kolone su na Ivanici gdje se na prelazak granice čeka i do dva sata, a na Izačiću, Doljanima i Prisiki i do sat i po. Gužve su i na Gabela Polju, Osojama/Vinjanima Gornjim i Zupcima, gdje se čeka od 45 do 60 minuta.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja su za sada do 30 minuta.

Današnja etapa maratona “Da se nikad ne ponovi i ne zaboravi” krenula je iz Jajca prema Sarajevu, gdje će 285 biciklista i 28 maratonaca večeras prenoćiti na svom putu prema Srebrenici. Maratonci se kreću uz policijsku pratnju, a iz BIHAMK-a mole sve učesnike u saobraćaju da uspore u trenutku prolaska kolone.

Zbog visokih dnevnih temperatura, savjetuju da na duža putovanja krećete u ranim jutarnjim satima ili kasno poslijepodne, a ukoliko ipak putujete tokom dana, pravite pauze svakih 100-120 km. Prije napuštanja vozila ugasite rashladne uređaje, kako bi se organizam na vrijeme navikao na vanjsku temperaturu vazduha.

Zbog obilježavanja 22. godišnjice genocida nad građanima Srebrenice i ukopa identificiranih žrtava srebreničke tragedije, 10. i 11. 7. u BIH na snazi će biti zabrana kretanja vozila koja prevoze eksplozivne materije. Dodatno, u utorak 11.07 na snazi će biti i zabrana kretanja za teretna vozila nosivosti preko 3,5 t na svim putevima koji, iz pravca Tuzle, Zvornika i Sarajeva, vode prema Srebrenici, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Učesnici 13. Biciklističkog maratona Bihać – Srebrenica, koji su sinoć stigli u Jajce, gdje su prenoćili, jutros su nastavili svoj put do cilja.

Biciklisti su iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Švedske, SAD-a, Holandije i Mađarske.

Organizator maratona je klub ekstremnih sportova Limit.

Biciklisti će preći oko 500 kilometara podijeljenih u tri etape. Na put su krenuli iz Bihaća 8.jula u jutarnjim satima, kraj prve etape i prvo noćenje je bilo u Jajcu.

Prema planu kraj druge etape i noćenje je danas u Sarajevu a sutra bi biciklisti bi trebali da stignu u Srebrenicu.

Oni će 11. jula u Memorijalnom centru Potočari prisustvovati zajedničkoj dženazi i ukopu posmrtnih ostataka 71 žrtve genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995. godine.

Genocid su izvršili pripdanici Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih dobrovoljaca.

Više od 200 turista iz brojnih zemalja Evrope i svijeta provozalo se danas turističkim Rotary vozom kanjonom rijeke Une.

Smaragdnom dolinom rijeke Une. Tokom cijelog dana, prateći Unsku prugu, putnici su učestvovali u obilasku najmlađeg zaštićenog područja u BiH, smještenog na 19.800 hektara vrijednih prirodnih osobitosti, iznimne ljepote i bogate kulturno-historijske baštine.

Četvrtu godinu, bajkovito putovanje dolinom rijeke Une organizirao je Nacionalni park Una u saradnji sa Rotary klubom iz Bihaća.

“Naš cilj je promocija Nacionalnog parka i ovo turističko putovanje to zaista i jeste s obzirom na sve probleme birokratske prirode, jer dvije države nisu još uspostavile saobraćaj međusobno, a i dalje ne postoji turistički voz na relaciji Bihać-Martin Brod. To, u suštini, i jeste naša primarna intencija – da dobijemo jednu kompoziciju vlaka na željezničku stanicu u Bihaću, kako bi turističke agencije komercijalno mogle da rade svoj posao, odnosno da pune ovakve ture”, kazao je Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Prema njegovim riječima, Rotary voz vrši jedinstvenu promociju nacionalnog parka, domaćih vrijednosti, turističke ponude Grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

“Isto tako, ovaj voz predstavlja našu namjeru da potaknemo i podsjetimo nadležne koji su zaboravili –da Unska pruga postoji i da može da bude stavljena u funkciju, ako ništa drugo, onda bar u ovakvu vrstu turističkih ponuda”, istakao je Mulić.

Rotary turistički voz postao je svojevrsni turistički brend Krajine i Nacionalnog parka Una, a proteklih godina u vozu se nalazilo 150-200 učesnika, što je i maksimalni kapacitet kompozicije voza.

“Danas je bilo 226 putnika u vozu i to je najveća brojka u vozu do sada. Sa nama su bili gosti iz desetak zemalja Evrope, odnosno iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Italije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Češke, Slovačke, Mađarske, pa čak i SAD-a”, rekao je Mulić.

U Rotary vozu danas su sjedili i brojni ugledni zvaničnici, a specijalni gost bio je Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, sa svojim saradnicima. Pored toga, učesnici Rotary voza bili su i mnogi biznismeni iz regiona i Evropske unije koji su uvezani kroz sistem Rotary klubova, pa je, pored promocije, Rotary voz bio polazna tačka za mogućnost daljnjeg povezivanja kada je u pitanju privreda, ulaganje i razvoj.

S obzirom na veliko interesovanje posjetilaca, turista i građana, iz Uprave Nacionalnog parka Una odlučili su da ove godine organizuju i 15. Rotary turistički voz, koji će voziti idućeg mjeseca, tačnije 19. avgusta.

“Krajina Film Festival” prvi je i jedini festival u Evropi regionalnog naziva koji će se održavati u dolinama rijeke Une, Sane i Vrbasa, odnosno u Bihaću, Cazinu (Tvrđava Ostrožac), Sanskom Mostu, Prijedoru-Kozarcu, Jajcu i Banjoj Luci.

“Pored filma, festival predstavlja i druge umjetnosti gdje će se okupiti novinari i književnici. Također, podrazumijeva i okupljanja krajiških privrednika i hotelijera iz BiH i dijaspore, jer već godinama ostvarujemo kontakte i sarađujemo sa krajiškom – bh. dijasporom koja je već generacijski zaposlena ili radi na značajnim pozicijama u EU i svjetskim kompanijama”, rekao je Adnan Bajrić, menadžer KFF-a.

Na njihovu adresu stiglo je preko 2.000 dugometražnih i kratkometražnih filmova sa svih kontinenata što je zasigurno veliki uspjeh za festival u prvoj godini postojanja.

“Naravno, među tim filmovima je i veliki broj studentskih, ali i amaterskih filmskih ostvarenja i moram priznati da nas je ta raznolikost u načinu režiranja, raznolikost tema i žanrova apsolutno oduševila”, rekao je Haris Samardžić, umjetnički direktor KFF-a.

U takmičarskom programu 1. Krajina Film Festivala je 12 dugometražnih i 16 kratkometražnih igranih filmova iz 24 zemlje svijeta tako da će publika imati priliku upoznati brojne svjetske kinematografije, ali i uživati u tim filmovima.

“Pored toga imamo revijalni program koji čine najbolja ostvarenja iz BiH i regiona. Ne smijem zaboraviti i važan segment dokumentarnih filmova, za koje ove godine nemamo takmičarski program”, rekao je Samardžić.

Ove godine festival ima nekoliko pratećih programa koji uključuju i radionicu za mlade, panele, diskusije, Q&A sesije i slično.

“Žiri Krajina Film Festivala će imati pune ruke posla, jer stvarno želimo uručiti priznanja najboljima u pojedinačnim elementima filma, tako da je tu 14 priznanja, ne računajući posebna priznanja koja dodjeljuje Udruženje filmskih radnika Bosanske Krajine”, rekao je Samardžić.

“Krajina Biznis Forum” bit će realiziran u saradnji sa Obrtničkom i Privrednom komorom USK-a, NP “Una” i Razvojnom agencijom USK.

“Tu će primat imati proizvođači organske hrane, građevinskog i drugog materijala, hotelijeri i restorater u vezi sa turizmom, transporteri, IT i druge firme koje nude online i druge usluge van granica BiH, jer dosadašnja okupljanja privrednika u Linzu i ovogodišnje u Sarajevu, promocija bh. privrede u DACH regionu daje nam za pravo da nastavimo realizaciju naših ideja i projekata, a to je sve više proizvodnje i izvoza roba i usluga, a ne fizički odlazak mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi sa konkurentnim tržišnim znanjima i vještinama”, rekla je Emina Cerić, PR KFF-a.

Početak priprema seniorske košarkaše reprezentacije Bosne i Hercegovine za pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo bio je pun turbulencija, a sve kao rezultat brojnih opravdanih i onih manje opravdanih otkaza najboljih bh. košarkaša.

Selektor Duško Vujošević se tako i prije zvaničnog debija na klupi BiH imao priliku upoznati mentalitet i odgovornost onih koji se nisu odazvali na njegov poziv.

Ipak, oni koji jesu imat će čast i privilegiju raditi s jednim od najboljih košarkaških stručnjaka sa ovih prostora koji je u prošlosti pokazao da zna odlično raditi sa mladim košarkaškima koji je u našem nacionalnom timu, ovoga puta, na pretek.

Musa, Atić, Sikiraš, Gegić i ostali su imena od kojih ćemo tek profitirati u budućnosti, no da ni njih neće zaobići “Duletove metode”, crngorski stručnjak potvrdio je u slučaju Džanana Muse.

Naime, Vujošević ima običaj svojim igračima poklanjati knjige, koje moraju pročitati, a koje bivši trener Partizana bira prema karakteru samog košarkaša.

Džanan Musa je tako na poklon dobio knjigu koju treba pročitati do kraja priprema, a ako je suditi prema Musi uskoro bi i ostatak našeg nacionalnog tima mogao “zadužiti lektiru” kod selekora Vujoševića.

Ovog subotnjeg jutra mnogi koji su se odlučili na polazak prema Hrvatskoj na pojedinim graničnim prelazima morat će sačekati zbog gužvi.

Prema informacijama iz Auto-moto kluba BIHAMK, jutros u 8 sati promet vozila pojačan je na izlazu iz naše zemlje na graničnim prelazima Doljani, Gabela Polje, Izačić, Ivanica i Bijača. Zadržavanja su od 40 minuta do sat.

Na ostalim graničnim prelazima trenutno se ne čeka duže od 30 minuta.

Federalni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za područje cijele BiH zbog visokih dnevnih temperatura zraka, tako da i iz BiHAMK-a apeluju na vozače da izbjegavaju vožnje na duže relacije tokom najtoplijeg dijela dana, a ukoliko ipak putuju preporučuju da prave češće pauze.

Danas do 13:30 sati zbog deminiranja terena dolazi do povremenih polusatnih obustava saobraćaja na magistralnom putu M-6 Stolac-Ljubinje.

Saobraćaj se odvija usporeno ili uz kraća zadržavanja na dionicama sa aktuelnim sanacionim radovima. Izdvajamo magistralne puteve: M-5 Gromiljak-Blažuj, M-17 Vrapčići-Bišće Polje, M-4 Simin Han-Kalesija i M-16 Poriče-Kupres, kao i magistralni put M-18 na području Živinica.