Devetnaestog jula navršava se punih 25 godina od osnivanja bihaćkih brigada, 501. Slavne i 502. Viteške. Tim povodom Grad Bihać, Ministarstvo za pitanje boraca i RVI USK, te Savez branilaca USK, organizuju zajedničko obilježavanje ovog jubileja. Tim povodom danas je održana konferencija na medije na kojoj su organizatori predstavili program i aktivnosti obilježavanja.

Danas od 18 sati, na gradskom igralištu „Bigram“ predviđeni su sportski susreti pripadnika ovih brigada, dok će sutra u 9 sati delegacije posjetiti Mezarje „Humci“ i Katoličko groblje u Žegaru, gdje će se podsjetiti svojih poginulih saboraca. Nakon toga, u 10 sati, premijer USK Husein Rošić i gradonačelnik grada Bihaća Šuhret Fazlić zajednički će primiti komandante i komandire ovih brigada.

Na trening su se odazvali sljedeći igrači: 1) Amel Selmanović (KK „Bihać“, 1,86 m – 83 kg / play – bek), Izet Halilović (KK „Bihać“, 2,00 m – 95 kg / centar), 3) Haris Demirović (KK „Bihać“, 2,02 m – 95 kg / krilo), 4) Muhamed Dizdarić (KK „Bihać“, 1,81 m – 67 kg / play), 5) Emir Šabotić (KK „Bihać“, 1,87 m – 81 kg / bek), 6) Osman Hadžić ( KK „Bihać“, 1,80 m – 70 kg / play), 7) Muhamed Pašić (KK „Bosna XXL“, 1,96 m – 72 kg /krilo), 8) Dino Dulić (KK „Bosna XXL“, 1,95 m – 75 kg/ krilni centar), 9) Đorde Tomazović (KK „Bihać“, 2,13 m – 122 kg/ centar), 10) Luka Batinica ( KK „Drvar“, 1,94 m – 77 kg / play – bek), 11) Nemanja Ratkovac (KK „Derventa“, 1,87 m – 76 kg / play – bek), 12) Dušan Jotić ( KK „Mladost“ Mrkonjić Grad, 2,04 m – 90 kg / krilni centar – krilo), 13) Miloš Srdić ( KK „Mladost“ Mrkonjić Grad, 1,94 m – 85 kg / bek – krilo) 14) Slaviša Pećanac (KK „Drvar“, 1,96 m – 98 kg / krilni centar – krilo).

Naime, KK „Bihać“ je krenuo u potpunu rekonstrukciju kluba, a cilj je ekspresno vraćanje u A1 košarkašku ligu FBiH. Rukovodstvo uskoro najavljuje i održavanje skupština, gdje će biti usvojena nova tijela kluba, i to redom sekretar, sportski direktor, menadžer, članovi upravnog odbora, članovi skupštine, treneri omladinskog pogona, kao i šef stručnog štaba seniorske ekipe. Neposredno poslije toga će biti održana i prozivka, da bi se konačno utvrdilo na koga klub računa u narednoj sezoni, a nakon čega bi pripreme trebale otpočeti.

Na magistralnom putu M5 u Bihaću došlo je do prevrtanja kamiona s drvima.

Vozač je pretrpio lakše tjelesne povrede. Policijski službenici u ovim trenucima vrše uviđaj, a uzrok nesreće je vjerovatno nesipravnost dizalice.

Više informacija uskoro!

Ugovor je potpisan na 3 godine , odnosno do početka Olimpijskih igara koje se održavaju u glavnom gradu Japana 2020 godine.

“Ovom prilikom se zahvaljujem Bihaćkoj pivovari, koji će znantno olakšati moju put ka ispunjavanju Olimpijske norme.” kratko je kazao za portal USN Harun Sadiković.

Na sadržajnoj razini, jezgru ove izložbe čine artefakti koji su nastale kao rezultat intervencije Harisa Rekanovića u niz dnevnopolitičkih i “zabavnih” tiskovina koja je narativ posredovan mainstream medijima svela na niz neartikuliranih i besmislenih “uvida” ili “izjava.” Ova intervencija stoga neartikuliranost, besmislenost i radikalni manjak sadržajnog i društvenog značaja prikazuje kao “stvarni” sadržaj javnog mainstream diskursa. Na konceptualnoj razini, ovi aterfakti publici bivaju predstavljeni/ ponuđeni na uvid u okruženju koje simulira čekaonicu (u frizerskom salonu, ordinaciji itd.) što je gesta koja, “miksanjem” domena kulture i ekonomije, kulturu prikazuje kao domen prostiranja ekonomije, tj. ideologije te koja prostor nevezan za umjetnost ili kulturu mobilizira kao prostor kritički artikulirane umjetnosti.

Infiltrirajući umjetnost u domenu ekonomske djelatnosti i performativno ekstrahirajući “događanje” iz frivolne geste čekanja na neku uslugu, Čekaonica stoga normalnost dnevnih rituala i vječno čekanje na dolazak “prosperiteta, razvoja, uljuđenosti” dekodira i kao oblike društvene patologije i kao oblike primjene ideoloških matrica kapitalizma koje suspenziju življenja predstavljaju kao njegov vrhunac.

Naime, u organizaciji sportskih udruženja protekle sedmice odigrala su se tri takmičenja, i to u malon nogometu, skipanju i streetballu.

Malonogometni turnir Preminger 2017

Prvi su počeli malonogometni klubovi koji su na sportskom terenu Kulturnog centra u Bihaću priredili sedmi po redu Malonogometni turnir ”Preminger 2017”.

Ovo takmičenje privuklo je veliki broj klubova, a prvo mjesto zauzeo je MNK ”Mini dnevnik 1987 Intermozaik”. Finalisti i drugoplasiraniza ovu godinu su MNK ”Clio Polir servis Henić”, dok je treću poziciju zauzeo prošlogodišnji pobjednik MNK ”Pekara Ninaj”.

Takmičenje skipera – vodiča

Rijeka Una protekle sedmice je također postala sportsko borilište, gdje su svoje umjeće upravljanja rafting čamcima pokazali skiperi – vodiči.

Prvu pozciju zauzeo je Emir Abdihodžić, drugoplasirani je Harun Henda, dok je treće mjesto pripalo Edinu Redžiću.

Streetball Bihać 2017

Veliki broj krajiških haklera odmjerio je snage na košarkaškom igralištu u centru Bihaća. Naime, 5. Streetball turnir ”Bihać 2017” ugostio je veliki broj ekipa s područja USK-a koji su se pod obručima ”Bigrama” takmičili po  FIBA-inom sistemu 3 na 3.

Na turniru su učestvovale 4 ženske ekipe i 12 muških,a revijalnu utakmicu su odigrale i 2 ekipe košarkaša u kolicima, a brojna publika uveličala je ovaj sportski događaj.

Turnir je protekao u veoma fer i korektnoj igri i suđenju, a ovaj put ekipa “Zvonce i amigosi” su prekinuli dominaciju ekipe “Wanted” koji su se morali zadovoljiti drugim mjestom, dok je treće mjesto pripaloekipi ”Krupljani.ba”.

Sportska sedmica u gradu na Uni sjajna je uvertira za nadolazeći sportsko-rekreativno-turistički vikend u Bihaću, kada će ovaj grad ugostiti Internacionalnu turističku ”Una regatu 2017”, takmičenje u skokovima sa gradskog mosta, zatim ”Drugo blobbing takmičenje”, što će na kraju završiti sa koncertom ”Parnog valjka” na gradskoj otoci.

Prema nekim procjenama, više od 10% stanovništva u USK-u alergično je na ambroziju, najopasniju alergenu biljku. 

Uskoro počinje cvjetanje ambrozije, tako se već treba početi s pripremama zaštite zdravlja i olakšavanja tegoba izazvanih njenim polenom.

U martu i aprilu kod alergičnih osoba došlo je do intenzivnih alergijskih reakcija, a i period pred nama je kritičan. Sezona alergija doseći će vrhunac cvjetanjem ambrozije od kraja jula pa sve do kraja oktobra pojavom prvog mraza.

Otpornost, ali i sposobnost ambrozije da se vrlo brzo širi dovelo je do toga da koncentracija polena ambrozije u zraku u BiH u posljednih nekoliko godina poraste za čak 5 puta.

Najrizičnijim područjem smatra se upravo USK, a ako niste bili na ambroziju alergični prošle godine, to nikako ne znači da niste već ove godine. Alergija se može pojaviti u svakog životnoj dobi, a klasični simptomi su: kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice, pojačano suzenje očiju, mučnine i proljev, a česte su i teže alergijske reakcije disajnog sistema koje mogu dovesti i do astme.

S pripremama treba početi već narednih dana, primijenite savjete ljekara, te pokosite ambroziju gdje god ju vidite.

Više o zaštiti poslušajte u videu u prilogu (04:08:00), o kojoj govori dr. Fuad Šabić.

Bihaćki Tekstilni kombinat “Kombiteks” nekada je zapošljavao 5.867 radnika, čak njih 4.200 za mašinama, a hale i skladišta zauzimali su 13,5 hektara zemljišta, dok je već daleke 1987. zabilježen rekord, kada je proizvodnja dosegla današnjih 60 miliona dolara.

Biznismeni raznih fela

Nakon rata nestao je ovaj vrijedni industrijski kompleks stvaran 40 godina, nema više hala s tkalačkim, predilačkim, pletaćim i kapacitetima dorade tkanina i pletenina, linija oplemenjivanja tekstila i mašina za završnu obradu sa sušenjem, nestale su kotlovnice, benzinske pumpe, kablovski vodovi.

Urušio se “Grad tekstila”, u kome su se rađale ljubavi, sklapani brakovi, radili vrtići za radničku djecu i ambulante medicine rada, dom rada i ljubavi za „pola Bihaća“, pogoni s vrhunskim inžinjerima i tehnolozima kojima je bio impresioniran i Josip Broz…

Danas se ipak obnavlja 

Tako je “Kombiteks” postao tek divlja šikara usred grada.

Poslijeratni „biznismeni“ raznih fela, umreženi s tadašnjim stečajnim upravnikom Nijazom Dervišićem iz Jajca (koji je uz „Kombiteks“ vodio istovremeno još 11 stečajnih postupaka u Krajini!?) uspjeli su tokom osam godina stečaja prodati u staro željezo sve fabričke mašine, zacementirati status radnika „Kombiteksa“.

Tako je bilo sve do jula 2016. godine, kada se krenulo od nule s novim stečajnim upravnikom Šefikom Smlatićem. Njegov je dolazak rezultat ogromnog nezadovoljstva oko 650 nekadašnjih radnika „Kombiteksa“ dotadašnjim stečajnim postupkom.

– Zatekao sam veliki broj neriješenih potraživanja, nenaplaćene zakupnina, krađa imovine. Trebalo je naći zajedničku riječ s predstavnicima Skupštine povjerilaca u okviru Odbora povjerilaca. Moj plan je bio da „Kombiteks“ oživi, ponovo stvara, zapošljava i privređuje – priča Smlatić, uvjeren da je moguća obnova u nekom novom obliku i sadržaju.

Počelo je saniranje zapuštenog objekta, stečajni upravnik naglašava kako je znao da buduća poslovna zona „Kombiteksa“ mora biti saobraćajno uvezana s magistralnom cestom, što je i učinjeno, da se otkloni usko grlo kada je u pitanju prolaz kroz naselje velikim transportnim kamionima.

“Kombiteks” je nekada zapošljavao 5.867 radnika, čak njih 4.200 za mašinama, a hale i skladišta zauzimali su 13,5 hektara zemljišta

– Onda smo krenuli s postavljanjem potpuno nove i moderne infrastrukture, saniranja postojeće. Učinio sam sve da privučem domaće privrednike i da ih uvjerim da poslovna zona „Kombiteks“ ima budućnost i perspektivu – kaže Smlatić.

Nakon godinu rezultati su impresivni i za mnoge iznenađujući, s obzirom na poslijeratnu praksu uništavanja državne imovine. Do sada je imovinu „Kombiteksa“ kupilo 18 kompanija i manjih firmi koje u novoj industrijskoj zoni vide svoj poslovni interes. Među njima su renomirane bh. državne i privatne kompanije: “BH Telecom”, „Čavkunović BP”, „Entcomerc“, „Dupan“, „Remić“ „Kenda Comerc“, „Hidromet“, „Turistik“, „A&L“…

Radi se o firmama koje se bave metalnom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom, građevinarstvom, transportom, izgradnjom sistema za grijanje, telekomunikacijama, autoservisima.

Sudom do naplate

– Interes za kupovinu prostora u poslovnoj zoni „Kombiteks“ iskazala je i kompanija iz Bosanske Krupe koja zapošljava 150 radnika. Oni planiraju pokretanje pogona metalne industrije. Ozbiljan interes iskazala je i firma koja posluje u okviru austrijske kompanije iz Beča. Oni su zainteresirani za fabričku halu, u kojoj bi mogli instalirati velike kranove koji su preduvjet za postavljanje opreme za mašinsku obradu željeza – govori Smlatić.

Ističe da je od imenovanja pokrenuo niz sudskih postupaka kako bi bila naplaćena potraživanja. Podneseno je i nekoliko prijedloga za otvaranje stečajnih postupka nad dužnicima koji su napustili poslovne prostore, a da nisu u cijelosti izmirili obaveze po osnovu zakupa.

Vjerovnici sa Smlatićem: Imaju puno povjerenje u novog stečajnog upravnika

Posebna priča su radnici, njih 650, kojima se duguju plaće i doprinosi, a koji se trebaju izmiriti iz prodaje imovine „Kombiteksa“. Radnicima je do sada isplaćeno ukupno 5,5 miliona KM, a do septembra se planira isplata još 1,1 milion KM.

Član Odbora povjerilaca (OP) Fikret Piralić, dobro upoznat s radom Smlatićevog prethodnika Dervišića, kaže da se situacija izmijenila 100 posto „u plusu“.

– Dervišić je devet godina radio samo za sebe. Dolaskom novog stečajnog upravnika radnicima je do sada isplaćeno 26 posto obaveza. Ja sam konkretno dobio 2.600 KM od 13.000, kolika su moja potraživanja – kaže Piralić, čije riječi potvrđuju i članovi OP-a Milka Malkić i Senad Pašić.

Napravio čudo

Pitamo stečajnog upravnika Smlatića kako je uspio za godinu napraviti čudo“ u „Kombiteksu“.

– Htio sam pokazati da stečajni postupak nije samo rasparčavanje i utrživanje, te da se sve može osmisliti i provoditi s jasno definiranim ciljem. A cilj je postojeće resurse ponovo staviti u funkciju, jer se sadržaj posla može i treba mijenjati, samo se ne smije dozvoliti da postojeći resursi stoje neiskorišteni – odgovara on.

Ovogodišnji, 23. po redu, internacionalni Sevdah fest i Festival narodne muzike “Bihać 2017” ove godine će okupiti više od pedeset estradnih umjetnika iz Bosne i Hercegovine, ali i regiona.

Dvije nezaboravne festivalske večeri održat će se 24. i 25. jula 2017. godine u Sportskoj dvorani Luke s početkom u 20:30 sati.

Ne propustite ovaj tradicionalni muzički događaj i dobro se zabavite!

Na inicijativu poslanika u Skupštini USK Damira Hodžića, a na prijedlog Jasmina Burnića, ministra za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Vlada USK uputila je u skupštinsku proceduru izmjenu člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima Unsko-sanskog kantona.

Predloženom inicijativom brisao bi se stav (3) člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima kojim je je propisano da se “registracija svih vrsta vozila ne može ostvariti kod Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova poslova kantona, bez prethodno izmirenih obaveza davaoca i korisnika komunalnih usluga”.

Podršku ovoj Inicjativi daje i Klub poslanika SDA, kazao je predsjednik ovog Kluba i zastupnik u Skupštini USK Edin Bašagić.

Ukratko, građani USK koji žele registrovati svoje vozilo, mogu to uraditi, između ostalog, pod uslovom da su izmirili sve obaveze po pitanju komunalnih usluga javnom komunalnom preduzeću u svojoj općini.

Prema riječima Damira Hodžića, poslanika u Skupštini USK koji je pokrenuo inicijativu za ukidanjem sporne odredbe, čak i 2012. godine, kada je Zakon donesen, pojedine odredbe su bile sporne i nisu se primjenjivale.

“Tek početkom ove godine, MUP USK je potpisao sporazum sa komunalnim preduzećima, nakon čega su se, primjerice, u Bihaću počela retroaktivno naplaćivati i dugovanja iz prethodnih godina po pitanju komunalnih usluga ili u suprotnom niste mogli registrovati vozilo. Lično smatram da registracija vozila nema ništa sa plaćanjem ili neplaćanjem usluga nekom drugom javnom preduzeću. To bi trebale biti dvije odvojene stvari. Skupština je takav Zakon usvojila, ali mislim da je to jedna manjkavost i namet koji treba otkloniti”, rekao je Hodžić za naš portal.

On ističe da ako neki građanin nije plaćao smeće nekom javnom preduzeću, postoji zakonski način kako se može natjerati takva osoba da plati dugovanje, tj. tužba, a ne preko registracije vozila.

“Postoji i Pravilnik na nivou države koji govori o tome kako se vozila registruju i u njemu se nigdje ne spominje plaćanje komunalnih naknada. Izmjenom, odnosno brisanjem ovog člana, omogućilo bi se da se registracija vozila odvija prema državnom Pravilniku i Zakonu o saobraćaju, a ne, ovako, kroz plaćanje komunalnih računa”, objasnio je Hodžić, dodajući da općinama nije u interesu da se ukine ovaj član Zakona, jer one direktno ubiru sredstva kroz te naknade.