Ako je suditi prema broju turista i gostiju koje viđamo po gradovima BiH, slobodno možemo reći da je ljetna turistička sezona otvorena.

Prema podacima Federalne agencije za statistiku, u aprilu je zabilježeno 85.217 dolazaka, što je za 26,2 posto više nego u aprilu lani, a za 67,5 posto nego u martu ove godine.

Poseban doživljaj

Podaci nam govore da ove godine možemo oboriti rekord po broju turista, jer ih je u prva četiri mjeseca došlo više od 201.000, a ostvareno je 385.000 noćenja. U poređenju s prva četiri mjeseca 2016., 30.000 turista više posjetilo je Federaciju, a ostvareno je čak 63.000 noćenja više.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo kazala je da bolju turističku sezonu možemo prepoznati i bez statistike. Bosna i Hercegovina postala je interesantna destinacija i turisti iz mnogih zemalja odlučuju odmor provesti u zemlji koja pruža poseban doživljaj i može odgovoriti na sve njihove potrebe.

– BiH je zemlja koja obiluje kulturno-historijskim spomenicima, netaknutom prirodom, imamo more, jezera, divlje rijeke, planine, razvijen zdravstveni i religijski turizam i možemo ponuditi svakom turisti ono što traži, od adrenalinskog sporta do lješkarenja u prirodi – kazala je Đapo.

Zadovoljni potražnjom

Ističe da su joj hotelijeri s kojima je razgovarala prenijeli da su potpuno spremni za sezonu, a neki su već i popunjeni s rezervacijama u naredna dva mjeseca.

– Turističke agencije također su zadovoljne potražnjom za BiH. Zbog toga sam vrlo optimistična i mislim da će 2017. biti odlična i da ćemo oboriti rekord – ističe ministrica.

Gosti iz Azije

Mostar svake godine privuče veliki broj turista, a gosti u grad na Neretvi posebno vole dolaziti ljeti. Što se tiče predsezone, Andrija Kresić, direktor Turističke zajednice HNK, kazao je za „Avaz“ da trenutno ima najviše gostiju iz azijskih zemalja.

– U grupama nam dolaze gosti iz Kine, Japana i Koreje. Oni se ne zadržavaju dugo, ali ih ima dosta. Hotelijeri su spremni i očekujemo rekordnu sezonu – kazao je Kresić.

Najviša obrazovna ustanova u Bihaću postala je poligon političkih interesa, koji se u konačnici prelamaju preko leđa studenata. Već su trebale biti poznate i kvote za upis u školsku 2017/2018. godinu, a Univerzitet nema ni upravni odbor.

Skoro godinu dana u ladici Ministarstva obrazovanja stajala je Instrukcija donesena nakon provedenog upravnog nadzora. Instrukcija kaže – svi oni koji koče rad Senata Univerziteta ne mogu biti reizabrani na funkcije dekana. Ta odluka posebno se odnosila na dva dekana – Suada Hamzabegovića s Pravnog i Ekrema Pehlića, dekana Visoke zdravstvene škole Univerziteta u Bihaću.

«Rješenje se odnosi na to da smo mi suprotno odlukama Vlade odnosno Skupštine – što nije tačno – razriješili bivšeg rektora Mirsada Veladžića», objašnjava Pehlić.

Zato je treći ministar obrazovanja u dvije i po godine potpisao smjene ova dva dekana, a deset dana poslije – potpisano Rješenje je povukao. Na pitanje šta će biti u budućnosti sa ovim konfuznim odlukama, Muhamed Ramić javno tvrdi: «Ja trenutno ne znam, to je sad u fazi kako ide. To je doneseno prije svega u cilju rada Više zdravstvene škole i Pravnog fakulteta».

https://www.facebook.com/federalna/videos/1782160518466075/

Očigledno je ministar smetnuo s uma da se i ovdašnji Kantonalni sud oglasio prije nekoliko dana o provođenju, odnosno neprovođenju Instrukcije. Federalna TV je došla u posjed dokumenata koje je izdao Kantonalni sud u Bihaću, gdje Sud tvrdi da povlačenjem provedbe Instrukcije Ministarstvu obrazovanja Unsko-sanskog kantona bit će ‘nanesena nenadoknadiva šteta, i to zbog nemogućnosti vršenja nadzora’.

Upravnog, pa ni privremenog odbora, bihaćki Univerzitet nema zato što je Klub Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona posegnuo za vitalnim nacionalnim interesom o ovom pitanju. Zato se čeka odluka Ustavnog suda. U međuvremenu, svake godine, upravo zbog nesređenog stanja na Univerzitetu, sve je manje studenata koji ga žele pohađati. A ni upisne kvote nisu precizirane.

«I već se vidi da se kasni podebelo sa tom činjenicom, odnosno tim odlukama, jer već je krenulo – moralo bi ići raspisivanje javnih poziva za prijavu studenata na određene organizacione jedinice», podsjeća premijer USK-a Husein Rošić.

Pored svih problema niti jedan fakultet pod okriljem Univerziteta nema akreditaciju naučno-istraživačkih programa.

Iako je građevinska sezona uveliko u toku, borci i dalje čekaju na početak dodjele kredita.

U Kantonalnom fondu za stambeno zbrinjavanje boračke populacije tvrde da su davno okončali neophodnu proceduru, te da sada Skupština USK na narednoj sjednici treba razmatrati i usvojiti program rada ove ustanove za 2017. godinu.

Podsjetimo, ove godine za kreditnu liniju do 10.000 maraka predano je 947 aplikacija. Realizacija kredita, prema riječima direktora Fonda Nermina Bećirbegovića, kasni zbog političkih dešavanja u USK u prethodnim mjesecima.

Foto: Ilustracija

Pripadnici Policijske stanice Bihać priveli su muškarca D.E. (58), koji je osumnjičen da je silovao ženu D.I. (42) i on je zadržan u pritvoru, potvrđeno je iz policije.

Prema informacijama kojima raspolažemo, radi se o muškarcu i ženi koji su ranije bili u dugogodišnjoj vezi, koju su raskinuli prije nekoliko mjeseci.

D.E. je u protekli četvrtak sačekao bivšu djevojku da završi posao, te je potom prisilio da uđe u njegov automobil. Potom ju je odvezao u šumu na lokalitetu naselja Žegar, nekoliko kilometara od Bihaća, gdje je svoju žrtvu najprije fizički napao, a potom je prisilo na polni odnos.

Nakon toga ju je ostavio u pomenutoj šumi, odakle se žena uputila u policiju i prijavila ga. Uviđaj o ovom slučaju obavili su istražitelji Kriminalističke službe MUP-a USK, a događaj je okarakterisan kao krivično djelo silovanje. Nakon kriminalističke obrade D.E. treba biti proslijeđen nadležnom kantonalnom tužiocu na dalje postupanje.

Da uvećaš fotografiju iz novina klikni OVDJE !

Jedinstvo se mučilo protiv Budućnosti nakon prvih 45. minuta, ali su na kraju navijači tima iz Bihaća imali razloga za slavlje. Gosti su poveli preko Abdurahmana Beširovića, ali je stvario na početak u 40. minuti vratio Miloš Galin.

U drugom poluvremenu dva pogotka Anesa Nuspahića za važnu pobjedu Jedinstva (3:1).

Prva liga FBiH:

Jedinstvo – Budućnost 3:1

Bihać je jučer zahvatilo nezapamćeno nevrijeme praćeno vjetrom i u nekim dijelovima gradom koji je padao skoro 30 minuta, a temperatura se u roku od sat vremena spustila i za 20 stepeni.

Tolika količina leda koji je napadao ostala je na ulicama Bišća, a pogledajte video kako su se Bišćani snašli na ledu 1. juna.

https://www.facebook.com/jasmina.mf/videos/10213603464229662/

Istraživali smo, kada, koliko i na koji način političari koriste društvene mreže i jesu li im one prijatelji ili pak rade protiv njih. Facebook, LinkedIn, Twitter, samo su neke od društvenih mreža koje su postale sastavni dio naših života.

Mreže koje sve intezivnije koriste i bh. političari. Neki ih koriste da bi komunicirali sa svojim simpatizerima, neki da bi kritikovali loše poteze vladajućih, a neki i na ovakav način.

“Ja bih za Denisa Graca, Peđu Kojovića i Danisa Tanovića bio najbolji da sam skončao u nekoj masovnoj grobnici. Da nemaju obaveza prema meni”, napisao je na svome Twitter profilu,S.Emir.

“Ja sam dvije godine bio u Armiji BiH, ti u Unproforu. Toliko o patroitizmu”, odgovrio mu je Danis Tanović. Suljagić mu je poručio: “Ti pričaš gluposti. Jer ne možeš da objasniš šta ste prodali Bakiru”. Ovo je samo blaži dio Twitter bitke u kojoj su osim ova dva političara sudjelovali i Hamdija Lipovača, te Peđa Kojović. Međusobno su se vrijeđali, čak koristili i neprimjerene izraze, no kako god izazvali su veliku pozornost.

“Mislim da je to u suštini dobro, zato što su pokazali neku ljudsku stranu. Do sada su nam samo objavljivali saopštenja i ono što su pripremali PR timovi, a sad se pokazala jedna druga strana koja se očekuje da je ljudi vide na društvenim mrežama”, navodi Edis Jašarević, novinar i tviteraš.

Unsko sanski kanton

Kada je riječ o popularnosti političara iz Unsko sanskog kantona najveću podršku ima Senad Šepić, nezvisni poslanik u Parlamentu BiH, koji je nedavno i uživo razgovarao sa svojim pratiocima, a njegove objave se redovito komentarišu, druga po popularnosti je, Šeherzada Delić, koja ima skoro 10 000 pratioca.

Delićka redovno komentariše političku situaciju u BiH a njene objave uvjek izazovu pozitivne reakcije, a dosegnu i do 200 000 pregleda.

Naravno ima i drugih političara s USK –a koji su aktivni na društveni mrežama ali njihov broj pratioca jedva da prelazi 2000.

Pokušate li na društvenim mrežama potražiti bh. članove Predsjedništva, naići ćete samo na profil Bakira Izebegovića. Dragan Čović i Mladen Ivanić ih ne koriste. U istu grupu spadaju i entitetski premijeri. Zašto ih nema?

“Jer žele da izbjegnu svaku vrstu dvosmjerene komunikacije odnosno bilo kakav dijalog. Oni koji imaju profile žele da se pohvale, jer je cool biti na Twitteru, cool je biti na Facebooku, ali apsolutno ne komuniciraju ili samo jednosmjerno komuniciraju svoje sadržaje”, tvrdi Tarik Kapetanović, glasnogovornik, novinar i kolumnist.

No postoje i izuzeci, među kojima je i premijer Kantona Sarajevo Elmedin Dino Konaković. On dvosmjerno komunicira na Facebooku, i to u raspravama o redukciji vode u Sarajevu.

“Vode nema ni na Širokači ni na Poljinama. Ti imaš neko pametno riješenje? Da te angažujemo?”, napisao je Konaković jednom svome “kritičaru”..
P

repucavanje na društvenoj mreži nije strano ni albanskom i srbijanskom premijeru koji su, podsjetimo, o dronu na utakmici raspravljali baš na Twiteru.

S druge strane predsjednica Hrvatske Grabar Kitarović sebe na Facebooku nastoji prikazati u sasvim drugom svijetlu i to kao kućanicu.

Rijetki su pozitivni premijeri, Igor Radojičić iz SNSD-a te Damir Mašić iz SDP-a su političari koji su shvatili prednosti društvenih mreža.

“Što se mene lično tiče, meni zaista koristi komunikacija na Twiteru, mislim da su ljudi to na neki način i prepoznali tako da mi postavljaju pitanja, odgovaram im, komuniciramo”, otkriva Mašić.

Iako su do sada političari sa biračima komunicirali isključivo pred izbore, da li u nedostatku medijskog prostora svoje rasprave preselili su na društvene mreže i od toga napravili svojevrstan forum.

No nažalost većinom u negativnom kontekstu. Stručnjaci poručuju edukacija u ovoj sferi pod hitno im je potrebna.