Home Blog Page 1295

Negativni saldo odseljenih i doseljenih najveći u Cazinu, evo kako stoji Bihać i drugi gradovi…

Federalni zavod za statistiku objavio je zvanične podatke kretanja i migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini. Iz Federacije BiH je najviše odselilo stanovništva u 2012 godini. Radi se o 9 346 stanovnika koji su odselili, a 4 450 iste te godine je novoprijavljenih u Federaciji BiH. U prošloj 2016 godini Federaciju BiH je ukupno napustilo 6 166 stanovnika, od čega se u RS i Brčko Distrikt vratilo 885 stanovnika.

Kad je riječ o Unsko – sanskom kantonu, iz njega je u 2016 godini odselilo 2 355 a doselilo 1 670 stanovnika. Cazin je grad iz kojeg je zvanično najveći broj odseljenih u 2016 godini. Riječ je o 441 građaninu Cazina koji je odselilo i 275 novoprijavljenih u ovoj općini. Sanski Most je po broju odseljenih odmah iza Cazina sa ukupno 393 stanovnika. Za razliku od Cazina u Sanski Most se doselio veći broj novoprijavljenih (315) stanovnika. Ukupni saldo migracije na našem kantonu je negativan, a prema zvaničnim podacima Unsko – sanski kanton je ostao bez svojih 685 stanovnika u protekloj 2016 godini.

Negativni saldo odseljenih i doseljenih najveći je u Cazinu (-166), Velika Kladuša (-129). Bosanska Krupa (-126), Sanski Most (-78), Bosanski Petrovac (-71), Ključ (-71), Bužim (-46). Jedini pozitivan bilans u 2016 godini ima Bihać.

Hrvatska policija od sutra pooštrava provjere pri prelasku granice, evo šta nas čeka !

Nakon što je od 7. aprila na vanjskim granicama Šengena najavljen pojačani sistem provjere za sve putnike, uključujući i državljane Evropske unije, i hrvatska policija obavijestila je sve koji planiraju prelaziti njene granice da će biti sistematski provjeravani kroz dostupne baze podataka.

Za državljane trećih zemalja, među koje spadaju i državljani BiH, posebnu pažnju trebaju obratiti na uslove koje moraju ispunjavati za ulazak u Hrvatsku, a to je:

– moraju imati valjanu putnu ispravu koja nositelju omogućava prelazak granice, a koja mora biti važeća barem tri mjeseca nakon planiranog datuma odlaska s državnog područja država članice te mora biti izdana u zadnjih 10 godina,
– moraju opravdati svrhu i uslove namjeravanog boravka te imati dovoljno sredstava za uzdržavanje, kako za vrijeme trajanja namjeravanog boravka, tako i za povratak u njihovu matičnu državu ili tranzit do treće zemlje za koju su sigurni da će ih prihvatiti ili su takva sredstva u mogućnosti zakonito pribaviti,
– za njima u dostupnim bazama podataka ne smije biti izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska te ne smiju predstavljati prijetnju za javni poredak, međunarodnu sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od država članica.

S obzirom da se dosad nisu obavljale sistematske provjere osoba koje uživaju pravo slobode kretanja u skladu s pravom EU (npr. državljani država članica EU i država pridruženih Šengenskom prostoru, članovi njihovih porodica i sl.), navedena izmjena znači da će se od toga datuma sistematski provjeravati i te kategorije osoba.

Za očekivati je da će putnici morati duže čekati na provedbu granične kontrole, saopćila je hrvatska policija i poručila da će iskoristiti sve postojeće kapacitete, ljudske i tehničke, kako bi se vrijeme čekanja svelo na najmanju moguću mjeru, posebno u kritična vremena vikenda i praznika.

Delegacija HNS-a posjetila gradsku upravu Bihaća

U sklopu obilježavanja 25.godišnjice osnivanja Hrvatskoga vijeća obrane u Bihaću predstavnici Hrvatskog narodnog sabora predvođeni Ivicom Gašparom i Ivicom Nosićem, posjetili su gradsku upravu Bihaća. Zajedno sa delegacijom HNS-a sastanku sa bihaćkim gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem, prisustvovali su i čelni ljudi HNS-a u Bihaću Franjo Jurić i Mladen Šantić.

Razgovaralo se o aktualnom stanju u gradu Bihaću, sa akcentom na položaj Hrvata u Bihaću. Naglašena je dobra dosadašnja saradnja i konstruktivni doprinos političkih predstavnika hrvatskog naroda razvoju grada Bihaća i jačanju međusobnih odnosa.

“Grad Bihać i njegovi građani pokazali su koliko su jaki i bitni odnosi među narodima i mi smo svoju otvorenost i multikulturalnost dokazali i raduje me činjenica da poruke iz Bihaća dopiru širom BiH i van granica i da smo prepoznatljiva lokalna zajednica koja uvažava potrebe i zahtjeve svih građana bez obzira na vjeru i naciju. U tom kontekstu smo danas razgovarali i o stvarima koje se prvenstveno tiču poboljšanja položaja Hrvata u Bihaću” – kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

Crveno – Bijeli se pripremaju za Bosna Sema Sarajevo

Nogometaši bihaćkog Jedinstva pripremaju se se na stadionu Pod borićima u Bihaću za novi ogled u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon što su izabranici Nedžada Žerića osvojili vrlo bitan bod protiv direktnog konkurenta u borbi za opstanak u društvu prvoligaša (Čapljina – Jedinstvo 0:0), u subotu stiže Bosna Sema iz Sarajeva.

Raduje povratak Irmana Hodžića, koji je prošlo kolo ušao s klupe na stadionu Bjelave u Čapljini. Nedžad Žerić, šef struke Jedinstva moći će računati na sve igrače, osim kartoniranog Mirze Mustedanagića. Ipak i pored tog hendikepa, u taboru crveno – bijeli su opstimistični, te očekuju borbenu utakmicu i osvanjanje tri boda, koja bi ih vodila ka mirnijoj luci spasa.

Susret je na rasporedu u subotu s početkom u 16 sati, na stadionu Pod borićima u Bihaću.

Na pomolu novi stranački transfer u Krajini: Donedavni SDP-ovac Murić Amir postaje član DF-a?

Pred naredno skupštinsko zasjedanje, zakazano za ponedjeljak, danas su se sastali članovi Zakonodavno-pravne komisije kako bi razmatrali Prijedlog Zakona o turizmu Unsko sanskog kantona te Prijedlog Zakona o studentskom standardu.

Na sjednici Skupštine u ponedjeljak moglo bi doći do pete rekonstrukcije Vlade. Prema nezvaničnim informacijama, Vladu bi trebali napustiti ministri obrazovanja Ćenanović Sanela i privrede Medić Ilfad.

Stranački transferi postali su konstanta u dijelu države kojeg je u bijeli svijet u zadnjih godinu dana napustilo sedam stotina porodica. Najnoviji bi mogao biti Murić Amira, donedavnog SPD-ovca, kojem je sarajevski stranački vrh dodijelio ispisnicu iz partije. Ipak, Murić tvrdi da još uvijek nije primio ispisnicu koja bi trebala usmjeriti dalje njegove političke korake. Nezvanično saznajemo , Murić bi trebao postati član Demokratske fronte koja podržava vladajuću koaliciju SDA-SBB.

Sjednica Skupštine USK zakazana je za ponedjeljak, kada ćemo dobiti odgovore na pitanja vezana za rekonstrukciju Vlade USK i novim stranačkim transferima.

Iznos za boračke stipendije u ovoj godini 500 hiljada KM

Donošenjem budžeta USK za 2017. godinu stvorene su pretpostavke da se u Ministarstvu za boračka pitanja pokrenu procedure za dodjelu stipendija studentima iz ove populacije. Iako je budžet ovog ministarstva u ovoj godini manji za 300.000 maraka u odnosu na prošlu godinu, u Ministarstvu tvrde da je značajno smanjen i iznos dugovanja po raznim osnovama. Najveće obaveze i dalje su prema Kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja.

Budžet Ministarstva za boračka pitanja u 2017. godini iznosi 3.777.000 KM, što je u odnosu na prošlu godinu manje za 300.000 maraka. Uprkos toj činjenici, povećan je grant za stipendije na 500.000 KM i već na sljedećoj sjednici Vlade trebale bi se razmatrati izmjene Pravilnika o dodjeli stipendija, rekao nam je Dževad Malkoč, ministar za boračka pitanja USK.

Uz ovo planirano je 100.000 maraka kao pomoć u školovanju, 200.000 maraka za liječenje i 200.000 za socijalno ugrožene pripadnike boračkih populacija. Ministar naglašava da će se već od ponedeljka za ova sredstva moći podnositi zahtjevi u odjeljenjima boračko-invalidske zaštite u gradu Bihaću i općinama Kantona. Budžet Ministarstva jeste manji u odnosu na prethodnu godinu, međutim Malkoč kaže da će se nastaviti trend smanjenja dugovanja po raznim osnovama iz ranijih godina .

Izmiren je značajan dio dugovanja prema Fondaciji za utvrđivanje istine o stradanju civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika Bosanske Krajine. Do kraja godine očekuje se da bi ukupna dugovanja ovog ministarstva trebala biti smanjena na milion maraka.

Konsultativni sastanak sa predstavnicima IPA komponenti

Dana 31.03.2017.godine , policijski Komesar , glavni inspektor Koričić Mujo sa svojim saradnicima i Ministar MUP-a USK Ramić Anel, primili su u radnu posjetu delegaciju IPA projekta, eksperte iz MUP-a R Hrvatske, gđa Sandra Postek i gdin Dražen Mayka.

Kao što je poznato , Bosna i Hercegovina je aktivno uključena u proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji, s tim u vezi joj se pruža podrška kako bi činila održive i sa EU kompatibilne reforme a sve u cilju povećanja stabilnosti institucija i približavanja EU.

U okviru implementacije aktivnosti koje se odnose na međunarodnu policijsku saradnju, IPA projekt 2012 „ Jačanje provedbe zakona“ , u Upravi policije održan je sastanak na temu borbe protiv korupcije kao i pravne stečevine EU a koja se odnosi na unutarnje poslove.

Na navedenom sastanku razmatrane su trenutne aktivnosti MUP USK , upoznavanje sa Primskim odlukama , uloga forenzičkih službi i službi za međunarodnu saradnju a koje očekuju Bosnu i Hercegovinu u predstojećem procesu implementacije Primskih odluka.

Željko Mirković, poslanik USK-a i Federacije: Građani su u BiH na zadnjem mjestu

Željko Mirković, poslanik USK-a i Federacije, najavljuje petu rekonstrukciju kantonalne Vlade, a isključenje Murića iz SDP-a smatra opravdanim

Poslanik u Parlamentu Federacije i u Skupštini Unsko-sanskog kantona te politički sekretar krajiškog SDP-a Željko Mirković našao se usamljen u opoziciji nasuprot manjinske Vlade ovog kantona, sačinjene od krnjih stranačkih klubova. Za Oslobođenje tvrdi da budućnost Kantona nije ružičasta što zbog lošeg Izbornog zakona, što zbog ličnih interesa pojedinaca, dok na federalnom nivou caruju samo interesni lobiji. Ovaj nekadašnji ronilac, fotograf i ekolog zbog politike propušta najljepše doba godine u svom rodnom gradu.

Gospodine Mirkoviću, proljeće je u Bihaću i Nacionalnom parku Una, a Vas nema na tim promotivnim projektima ili se više ne bavite tim aktivnostima?

– Godinama se smanjio obim tih aktivnosti, ali ću i dalje sve to da radim, i ronjenje i dokumentaristiku, koliko stignem.

Nigdje koncesija

Ovo je jedinstveno mjesto na svijetu, sa očuvanim prirodnim ljepotama u kojima treba uživati i maksimalno sve to promovisati da se vidi u svijetu.

Da očuvamo, ali dokle, jer čini nam se da smo nemoćni pred velikim interesnim lobijima?

– Istina je to, ali ovdje u Bihaću javnost je senzibilirana već za ekologiju. Recimo, Unski smaragdi već pola vijeka stvaraju tu kulturu čuvanja prirode. A kada se od djece krene, onda se i može nešto graditi za budućnost.

U Parlamentu ste često govorili o koncesijama. Šta je potrebno učiniti da se one sve naplaćuju po propisima?

– Ja sam dobio procjene koncesionih mogućnosti Federacije. Prvo mi je rečeno da je to 200 miliona maraka, a u dokumentu kojeg sam kasnije dobio da je to oko 140 miliona maraka godišnje. To je trebalo biti naplaćeno, a nije i mnogo pitanja bi se moglo riješiti da je taj novac završio u budžetu. Zapravo, u novom budžetu uopšte nema stavke prihodi od koncesija, ta je stavka skinuta. Ovim parlamentom, ja sam svjedok tome, očito upravljaju lobiji. Benzinske pumpe ne plaćaju koncesiju, od kladionica plaća porez svega 5 posto, a vi kada kupite kruh u prodavnici, plaćate 17 posto. A izlaz iz finansijske krize se traži kroz kreditna zaduženja, a zadužujemo se da ti interesni lobiji ne bi morali plaćati koncesije državi. Kredite će neko vratiti, djeca običnih građana i njihova unučad.

Idemo li mi to u dužničko ropstvo?

– Ta omča dužničkog ropstva polako nam se namiče na vrat i samo je pitanje vremena kada ćemo izgubiti svaki uticaj na zbivanja u ovoj državi. Prema Agenciji za bankarstvo, imamo oko osam milijardi na štednji građana, u Federaciji postoji 600 milionera, a radnici nam rade za 500-600 maraka. Velika je razlika, enormna, između profitera i građanstva. Ima onih koji su došli do bogatstva na legalan način, ali više je onih drugih, a država im je omogućila da se bogate bez da plate ono što državi pripada.

A ko onda upravlja Skupštinom Unsko-sanskog kantona, jesu li i tu lobiji na nižem nivou?

– I tu imaju uticaja određeni lobiji, ali ne u toj mjeri kao u Federaciji, jer tamo je veći novac i tamo se određuje smjer svih tih tokova kroz donošenje zakona i propisa. U Skupštini USK-a 30 poslanika predstavlja određene političke partije, ali i sami sebe jer mnogo odlazi u nezavisne poslanike. Njima je Izborni zakon omogućio da mogu manipulisati svojim mandatima, da ne kažem da mandat postane predmet trgovine i stranke ne mogu voditi koegzistentnu politiku. U USK-u je na sceni sukob politika koje ne mogu naći zajednički jezik i to je posljedica dugogodišnjih loših odnosa između stranaka, ali i lobija, tako da su i ovdje građani na zadnjem mjestu.

Vašeg kolegu Amira Murića (poslanik u Skupštini USK-a) Predsjedništvo SDP-a je isključilo iz članstva. Jeste li očekivali tako rigoroznu kaznu?

– Predsjedništvo je taj slučaj pravedno razriješilo u svojoj nadležnosti. Nisam iznenađen rigoroznošću kazne, jer kolega ne samo da je jednom glasao u Skupštini suprotno stavovima partije, nego je to nastavio činiti u kontinuitetu sve i do zadnje sjednice Skupštine.

Da li to lični interesi prevladavaju nad interesima stranaka u Skupštini?

– Ovdje je potpuno jasno da više nema jedne opcije koja može obezbijediti većinu, a kada imate više aktera, onda imate sukobe interesa. Za mene i SDP interes je poboljšati položaj radnika i građana, ali dodajte tu da ima mnogo i sujete kod pojedinaca koja zna biti jača i od svake logike, suradnje i dogovora. Ta se praksa mora ostaviti da bi bilo drugačije.

Hoćemo li dočekati i petu rekonstrukciju Vlade USK-a u ovom mandatu?

– Mi nismo zadovoljni radom ove vlade, odnosno nekim njenim rješenjima, neki rezovi bi bili nužni da se poduzmu. Međutim, načinom na koji oni rade, sigurno će vrlo brzo doći i do pete rekonstrukcije Vlade koja je posljedica sklapanja te interesne većine zbog usvajanja budžeta za 2017.

Bihać je u deficitu oko 50 miliona, Kanton 170 miliona, kako dalje?

– Mogu samo iz opozicije to prokomentarisati, jer meni smeta što nije izvršen budžet za 2016. niti nam je podnesen izvještaj.

Gotov novac

Nije izvršen ni rebalans kada je gotov novac iz USK šuma (2,3 miliona) dalje raspoređen po projektima tipa operacionih sala u Kantonalnoj bolnici. Sve to nije izvršeno. Ne može se to prenositi iz budžeta u budžet, zašto to nije izvršeno? To je bio gotov novac, a ne znamo gdje je utrošen. Ne mogu tvrditi da je potrošen nenamjenski, jer nismo vidjeli izvršenje budžeta. Nije izvršen ni regres za prošlu godinu.

Uz ovakve politike, nije ni čudo što veliki broj građana odlazi u inostranstvo?!

– Ta priča ima duboke korijene. U Bihaću je upisano 410 prvačića, u Kantonu je to 2.200 djece. To je u odnosu na osamdesete i devedesete godine jako malo, kada je u Bihaću bilo 1.300 prvačića u godini. Tako je i po drugim općinama u Kantonu. Da, bio je rat, ljudi su raseljeni, imali smo i tradiciju odlaska ljudi na rad u inostranstvo, ali ne u ovom obimu. Prema posljednjem popisu,

Bihaću nedostaje 10.000 stanovnika, u Kantonu i više od 20.000 stanovnika. Ne zaboravimo da je i u ratu poginulo 1.206 mladih ljudi, boraca, koji bi danas stvarali familije i djecu, sve su to faktori zbog kojih imamo bijelu kugu. Mi smo u jednoj velikoj depopulaciji bili i bez odlazaka u inostranstvo, a sada pogotovo.

Grad Bihać i Mreža vijeća učenika USK-a potpisali Memorandum o saradnji

S ciljem podrške mladima grada Bihaća, Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća potpisao je zajedno sa Kenanom Kečanovićem, predsjednikom Mreže vijeća učenika Unsko – sanskog kantona, Memorandum o saradnji za poboljšanje položaja srednjoškolaca, promocije aktivizma mladih i razmjeni informacija.

Kako je istaknuto na današnjem potpisivanju, Memorandumom se uspostavljaju okviri mehanizma saradnje između Gradske uprave i Vijeća učenika, posebno u oblasti poboljšanja položaja srednjoškolaca i mobilnosti, te informiranosti mladih koji će imati konkretan uticaj na poboljšanje kvaliteta njihovog života, te podsticanje njihove odgovornosti unutar lokalne zajednice.

„Shodno danas potpisanom Memorandumu, Gradska uprava promovisati će Vijeće učenika kao partnera u dostizanju željenih standarda u zadovoljavanju potreba srednjoškolaca u gradu Bihaću. Također, uključiti srednjoškolce u proces donošenja odluka u skladu sa važećim zakonima, te omogućiti srednjoškolcima sa područja grada Bihaća da volontiraju u Gradskoj upravi Bihaća“-kazao je gradonačelnik Fazlić.

Zahvalivši se gradonačelniku na podršci, Kenan Kečanović, predsjednik Mreže vijeća učenika Unsko – sanskog kantona, kazao je da će Vijeće u sklopu svojih redovnih aktivnosti i zahvaljujući potpisanom Memorandumu, promovisati aktivizam mladih srednjoškolaca, te pružiti potrebne informacije Gradskoj upravi o aktuelnim problemima mladih u gradu Bihaću.

Prijem u gradskoj upravi za pripadnike Odreda za specijalna dejstva

Povodom obilježavanja 25. godina od formiranja Odreda za specijalna dejstva 5.korpusa Armije R BiH , Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća ugostio je danas bivše pripadnike Odreda na čelu sa prvim komadantom Senadom Šarganovićem. Kako je na prijemu istaknuto, Odred za specijalna dejstva u prvim danima agresije na tadašnji Bihaćki okrug, pružio je otpor daleko organizovanijem agresoru, postignuvši tokom rata brojne historijske pobjede i podvige u odbrani tadašnjeg Bihaćkog okruga.

“Borci Odreda za specijalna dejstva pokazali su u prvim danima agresije veliku hrabrost i odvažnost i stali na branik našeg grada. Ovi ljudi zaslužuju veliki respekt i poštovanje i dobro je da se okupljamo i prisjećamo herojske i časne borbe pripadnika 5.korpusa Armije R BiH “ –kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

Odred za specijalna dejstva formiran je 7. aprila 1992. godine, a rasformiran 15.marta 1994.godine. Kroz Odred je prošlo više od 1.000 boraca, od kojih je 46 dalo živote za državu BiH , njih 130 je lakše ili teže ranjeno, dok se 2 borca vode kao nestali.

“Mi smo u ratu pokazali kako smo spremni se boriti za ovaj grad i našu državu Bosnu i Hercegovinu i danas smo gradonačelniku prenijeli našu spremnost da i u miru pomognemo razvoj našeg grada. Tu smo i uvijek spremni da budemo konstruktivni faktor u našem gradu “- istakao je Senad Šarganović, ratni komadant Odreda.

Poslije prijema položeno je cvijeće i odana počast poginulim pripadnicima Odreda na mezarju Humci i katoličkom groblju Žegar.