Bihać, u čijem se srcu nalazi Nacionalni park Una, ima mnogo toga ponuditi turistima, koji ga pohode svake godine u sve većem broju, iako putna infratsruktura do najatraktivnijih destinacija još nije riješena.
Bihać, u čijem se srcu nalazi Nacionalni park Una, ima mnogo toga ponuditi turistima, koji ga pohode svake godine u sve većem broju, iako putna infratsruktura do najatraktivnijih destinacija još nije riješena.
Radio Bihać ima 20 uposlenika i moraće da pronađu vlastite izvore finansiranja, da štede i racionaliziraju svoje troškove, kaže gradonačelnik Šuhret Fazlić za Oslobođenje.
Budžetom Grada Bihaća za 2017. godinu za Radio Bihać planirana su grant-sredstva od oko 350.000 KM, što je nešto manje u odnosu na 2016. jer su grantovi Javnom preduzeću RTV Bihać i svim javnim ustanovama koje su budžetski korisnici umanjeni za 20 posto, objašnjavaju u Gradskoj upravi Bihaća i podsjećaju da Javna preduzeća Vodovod, Komrad i Veterinarska stanica, čiji je vlasnik grad Bihać, uspijevaju opstati finansirajući se isključivo iz vlastitih prihoda, dok Javno preduzeće RTV Bihać u najvećem procentu egzistira na teret budžeta.
Uposlenici Radio Bihaća su u štrajku, upravo zbog manjka para. U Gradskoj upravi pojašnjavaju da Radio Bihać ima 20 uposlenih i da i za njih važe mjere štednje kao i za sve firme sa budžeta Grada. Naglašavaju da RTV Bihać nije jedina firma na budžetu u kojoj se kasni sa isplatom ličnog dohotka.
– Radi se o zaostatku koji je generiran u dužem periodu. O preuzimanja dužnosti gradonačelnika Falića, unatoč teškom finansijskom stanju, trudimo se da se isplati jedna plata, dok zaostaci iz ranijeg perioda ostaju, navode iz Gradske uprave.
Bruto plate uposlenika JP RTV Bihać iznose oko 36.000 KM, mjesečni grant iz budžeta nakon umanjenja treba iznositi oko 33.000 KM, dok bi ostatak sredstava trebali obezbijediti iz vlastitih izvora ili izvršiti umanjenje plata ili broja uposlenih.
– Svi budžetski korisnici treba da se prilagode i da troše onoliko koliko imaju, da isplaćuju plata onoliko koliko zarade. Radi se o tome da smo mi u budžetu planirali 20 posto manje sredstava nego ranije. Radio Bihać ima 20 uposlenika i moraće da pronađu vlastite izvore finansiranja, moraće da štede i racionaliziraju svoje troškove, rekao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Na većini graničnih prelaza na sjeveru i zapadu zemlje danas je pojačan intezitet saobraćaja pri izlazu iz BiH. Zadržavanja su do dva sata. Na jugu zemlje pojačan je promet vozila na prelazu Doljani pri ulazu u BiH, a zadržavanja su do pola sata, saopćeno je iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba ( Gorana Jakovljevic – Anadolu Agency )
Prema prikupljenim podacima, danas se na većini putnih pravaca u Bosni i Hercegovini saobraća po mokrom ili vlažnom kolovozu, uz slabiju frekvenciju vozila.
Iz BIHAMK-a su apelirali na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno i da drže odstojanje između vozila.
U cilju nesmetanog održavanja Europskog kupa u kajaku i kanu na divljim vodama “Vrbas 2017”, do 18 sati saobraćaj se na dionici M-16 Karanovac-Crna Rijeka (na lokalitetu kanjona “Tijesno”) odvija usporeno-jednom trakom.
Zbog izvođenja neophodnih radova na vijaduktu Bojnik, na dionici A-1 Butila–Vlakovo (u smjeru Vlakova) vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom.
Također, izdvojene su i dionice A-1 Sarajevo zapad-Lepenica (u blizini tunela Igman) i Zenica Jug-Kakanj (u mjestu Donji Tičići), kao i magistralni putevi M-18 Tuzla-Priboj, M-4 Tuzla-Kalesija, M-16 Bugojno-Kupres, M-17 Jablanica-Mostar, M-17 Žepče-Maglaj i M-14.1 Brčko-Bijeljina.
Povremeno je pojačan promet vozila na većini graničnih prijelaza, a zadržavanja su od 15 do 45 minuta.
I dalje traju radovi na području Hrvatske na graničnim prijelazima Bosanski Brod-Slavonski Brod i Orašje-Županja, zbog čega se tokom dana na ovim graničnim prijelazima povremeno saobraća usporeno.
Zbog radova u Crnoj Gori, ne preporučuje se korištenje graničnog prelaza Klobuk od 9.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 15 sati, saopćeno je iz BIHAMK-a.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u narednom periodu, s ciljem suzbijanja sive ekonomije i rada nacrno, nastavit će pojačan inspekcijski nadzorež trgovina na malo na tržnicama, u čemu su i do sada postignuti dobri rezultati.
Aktivnosti se nastavljaju i u narednom periodu, kaže direktor Mahmut Jukić i dodaje da će na ovdašnjim pijacama biti između 300 i 400 registrovanih trgovaca, što nije zanemariva brojka.
„Svi oni su se odjavili sa liste nezaposlenih na biroima i prijavili svoju djelatnost,“ ističe Jukić.
Inspektori su počeli i kontrolu iskorištavanja šuma, odnosno privrednih subjekata koji se bave eksploatacijom drveta. Direktor Jukić skreće pažnju svima koji se bave ovim djelatnostima, da se pridržavaju Zakona o šumama i svih odredaba, koje uređuju ovu oblast, jer će inspekcijski nadzori biti pojačani.
U nedjelju, 23. aprila muslimani obilježavaju mubarek noć Lejletul-Miradž.
“Podsjećamo javnost da se ova noć u tradiciji muslimana naših prostora obilježava i kao Dan vakifa. Očekuje se od odgovornih da daju doprinos u obilježavanju ove mubarek noći u svim džematima na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“, poručeno je danas iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta.
Lejletul-Miradž je noć o kojoj govore i Kur’an i hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Miradž (uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noći.
Prema historijskim izvorima, ovaj događaj se zbio u jednom od najtežih perioda Muhammedovog, a. s., poslanstva, neposredno nakon senetul-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveća oslonca, pomagača i zaštitnika među ljudima, h. Hatidžu i Ebu Taliba. Poslije tog gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu od Najvećeg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i Mi’radžom. Cijeli ovaj događaj je precizno izložen i do u detalje objašnjen u brojnim hadisima i povijesnim djelima.
U Kur’anu je o Israu zabilježeno: “Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi.”
Na Miradžu je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara, prekoračivši granicu koju nije dopušteno prekoračiti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana. Kur’an to potvrđuje riječima: “A vidio Ga je i drugi put, kod Sidretul-muntehaa, kod nje je džennetsko prebivalište. Kad je Sidru prekrivalo ono što je prekrivalo, pogled mu nije skrenuo niti je prekoračio. Vidio je najveličanstvenija znamenja Gospodara svoga.”
Na Mi’radžu je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim riječima, “Miradž (duhovno uzdignuće) muslimana”, a objavljena su mu i tri posljednja ajeta sure El-Bekare.
Nije precizno zabilježeno kada je bila noć Israa i Mi’radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći mjeseca redžeba, navode iz Islamske zajednice BiH.
Ahmed Dadi Režić iz Bihaća učestvovao je u duelu u trećem krugu “Zvezda Granda” sa Hristijanom Trišovskim iz Kičeva. Prvi se predstavio pjesmom “Lejla”, dok je drugi kandidat izabrao numeru “Sestra kani brata na večera”. Dadi je od početka bio u vođstvu i nastavio istim tempom.
U drugom dijelu Dadi je otpjevao “Zelena si rijeka bila”, dok je Hristijan izabrao numeru “Nikoj kako tebe ne baknuva”. Dadi je bio mnogo ubjedljiviji, a žiri se složio da je opravdao povjerenje ali ipak nisu svi mislili tako.
“Odličan si bio, imaš kulturu i lijepu boju glasa. Totalno si moderan i prijatan za slušanje” , rekla je Marija.
“Ti si Bosanac, toliko talentovan i muzikalan a ne pokazuješ nikakvu emociju tokom pjevanja. Nisam osjetila apsolutno ništa” , dodala je Jelena.
“Ti si čovjek koji treba da ostane ovdje. Ti opasno pjevapš. Toliko si imao energije u glasu kao da bljuješ vatru, spalio si taj mikrofon” , istakao je Aca.
Kao izbjeglica iz Sarajeva, Jasmin Hasić sa roditeljima odlazi u Švedsku, zatim u Poljsku, a nakon završetka rata vraća se u rodni grad.
Njegova priča o uspjehu počinje nakon završetka osnovne škole, kada dobija prvu stipendiju i školovanje nastavlja u Sloveniji.
Danas ima 29 godina i dvostruki je doktor političkih nauka, a svoje teze odbranio je u Rimu i Briselu. Pored studija na evropskim univerzitetima, paralelno je magistrirao pravo u Sarajevu.
“Jer mi je mama jednom rekla: Moraš imati pravi poziv. Kad izađe konkurs, da znaš šta traže.. Traže pravnika, traže ekonomistu, itd. A ovo što si ti htio studirati, međunarodne odnose, nema konkursa za to. Tako da sam upisao pravni fakultet da imam ‘pravi’ poziv, a onda sam otišao vani da studiram ono što sam stvarno htio, a to su međunarodni odnosi i evropske studije”; kazao je za N1.
Nakon uspješnih studija vani, Jasmin se vratio u Bosnu i Hercegovinu i ispunio svoju želju da život gradi u rodnoj zemlji. Prostora za napredak, kaže, ima, samo treba promijeniti način razmišljanja.
“Čujem od roditelja mladih ljudi i njihovih bliskih, da je bolje da idu, da ih ovdje ništa ne čeka, da ne mogu naći posao i tako dalje. To je jedna malo opasna priča koju vidim. Stalno se govori o čekanju načeka, nalaženju nečega a ne o stvaranju nečega. Ovdje ne treba niko nikome tražiti posao, ne treba vući za rukav nikoga. Mladima treba dati priliku da stvaraju vrijednosti koje su im potrebne za pristojan život u ovoj zemlji”.
Jasmin trenutno radi u jednoj fondaciji koja se bavi neformalnom edukacijom mladih ljudi. Domaći obrazovni sistem poredi sa onim u zapadnoj Evropi.
“Na našim fakultetima, studente učimo da znaju određenu oblast. Moraš pročitati XY knjigu, jer je to dio nekog šireg obrazovanja koje svi poznaju. I da bi bio obrazovan, moraš poznavati upravo to. Dok se vani više pažnje posvećuje tome kako doći do znanja. I nije bitno koliko ona zna u datom trenutno, nego da li zna doći do tih informacija koje trebaju”.
Mladima u Bosni i Hercegovini Jasmin savjetuje da biraju zanimanja koja su aktuelna na tržištu rada, oblasti u kojima se mogu razvijati i graditi svoj uspjeh. Znanje, kako kaže, treba tražiti i van granica naše zemlje, ali se u nju treba i vratiti, te sopstvenim rezultatima doprinijeti njenom napretku.
VIDEO PRILOG pogledajte klikom OVDJE !
Danas je završen II Memorijalni turnir “Prof. Sulejman Ferizović” & All Star. Nakon polaganja cvijeća, učenja fatihe i evociranja uspomena na mezarju Humci u čast profesora Sulejmana Ferizovića, svi prisutni su se uputili u Dvoranu Luke na revijalnu utakmicu bivših i trenutnih gimnazijalaca koja je startala u 12 sati.
Uvodni govor ispred JU Gimnazije “Bihać” imao je profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja Jasmin Budimlić koji je sve prisutne pozdravio i zahvalio se na dolasku te ispred JU Gimnazije “Bihać” svim učesnicima zaželio sreću i uspjeh na današnjoj utakmici. Nakon profesora Jasmina Budimlića, Kenan Kečanović predsjednik Vijeća učenika JU Gimnazije “Bihać”, je također pozdravio sve prisutne, uputio par riječi ispred kolektiva Vijeća učenika te istekao da će ova aktivnost biti tradicionalna u čast našem profesoru zbog svih zasluga po čemu je i danas JU Gimnazija “Bihać” prepoznata. Za kraj, ispored porodice Ferizović, Sinan Ferizović pozdravio je sve prisutne te se zahvalio Vijeću učenika na ovoj izuzetno bitnoj aktivnosti te ujedno proglasio turnir otvorenim.
All Star utakmica
Od prvih trenutaka oba tima krenula su ofazivno, kako trenutni gimnazijalci koji su bili puni elana, tako i naši veterani koji su pružili polju partiju u ovome meču. Veterani su tjesnim rezultatom savladali ekipu mladih gimnazijalaca, a rezultat na kraju je glasio 63-65 za veterane. O zanimljivosti i napetosti same utakmice govori i činjenica da je zadnja četvrtina završena rezultatom 57-57.
Pobjednički pehar ispred ekipe veterana preuzeo je Željko Juričić kao kapiten, a MVP utakmice bio je mladi Tarik Kurbegović koji je pružio fenomenalnu partiju.
Nogometaši Jedinstva ostvarili su sigurnu domaću pobjedu u 23. kolu Prve lige Federacije BiH. Jedinstvo je u Bihaću ugostilo Zvijezdu, te je ostvarilo izuzetno važnu pobjedu u borbi za opstanak.
Bišćani su iskoristili ulogu favorita pred svojim navijačima, dok su gosti iz Gradačca ipak igrali bez velikog broja igrača, koji su suspendovani zbog kartona u meču protiv Travnika. Na početku meča je Topić zatresao mrežu Zvijezde i nagovijestio pobjedu Jedinstva, da bi u nastavku na 2:0 povisio Anes Nuspahić. Do kraja meča još dva gola. Hamzić je u 84. minuti postigao treći gol za domaće. Rezervista Edin Hasanbašić bio je jedini strijelac za goste.
Jedinstvo – Zvijezda 3:1 (Topić 9, Nuspahić 59 – penal, Hamzić 84/ Hasanbašić 80)
JEDINSTVO: Alijagić, Hamzagić, Halilović, Mustedanagi, Čurić, Nuspahić, Topić, Galin, Hodžić, Jašarević, Remić.
ZVIJEZDA: Prljača, Doljančić, Osmić, Mujčić, Konjhodžić, Cvijanović, Huseinbašić, Hadžić, Hevešević, Piragić, Glišić.
Tehnologija neupitno napreduje i oblikuje svakodnevnicu, izbacujući iz igre one koji je ne sustižu.
Naročito je beskrupulozna prema osobama s umanjenim fizičkim sposobnostima.
Upravo takve neravnopravnosti najbolje balansiraju oni koji su tu “nepravdu” osjetili na svojoj koži.
Programer Adin Ćebić gorljivo promoviše i radi na inkluzivnim internet stranicama, jer mnogima olakšavaju život. Pritom ga nedostatak vida nije spriječio da vidi dalje od drugih.
Rame uz rame, studenti Adin Ćebić, Kemal Hrelja i Ali Husić završili su svoj projekt kreiranja inkluzivne internet stranice za organizaciju Save the Children, tačnije za centre za ravoj inkluzivnih praksi u Bihaću i Cazinu.
Iako je svaki od ovih studenata informatike do sada nizao svoje informatičke uspjehe, razvoju ovog projekta umnogome je pomoglo Adinovo iskustvo sa ovim stranicama.
“Kako organizacija Save the Children promoviše inkluzivne prakse, naš zadatak je bio da napravimo stranicu pristupačnu osobama s nedostatkom vida, osobama koje imaju problema s motorikom, disleksijom, daltonizmom itd. I uspjeli smo u tome”, kategorični su studenti Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, napominjući da su ponosni jer su upravo oni na konkursu izabrani za izradu ovog projekta.
Uz to, zahvalni su i profesorici Jasminki Hasić Telalović koja je bila koordinatorica projekta te im pružila pomoć vezanu za prijavu na konkurs, organizovanje sastanaka.
Ali Husić kazao je za Klix.ba da čekaju određene detalje u vezi s domenom i hostingom pa da napokon finaliziraju projekt na kojem su radili prethodnih mjeseci.
“Ne sumnjamo da će mnogima biti od pomoći, jer je Save the Children organizacija koja svakom djetetu pruža pravo na život, zaštitu, razvoj i učešće. Na projektu na kojem smo intenzivno tek počeli raditi proteklog mjeseca utrošli smo ukupno stotinjak sati. To se računa kao neki ozbiljniji projekt”, kazao je Husić.
Dodaje kako se sadržaj stranice odnosi uglavnom na predstavljanje projekata Centara za razvoj inkluzivnih praksi, sa svim uslugama koje one nude, da bi se djeca uključila u proces rada, ali i da bi se po potrebi angažovali mobilni stručni timovi.
“Stranica će služiti za promociju određenih aktivnosti, dizanje svijesti u društvu, objavljivanje novosti i publikacija”, najavio je Husić.
Studenti ističu da je karakteristično za stranicu na kojoj su radili to što je inkluzivna i što je responzivna.
Studentske obaveze Adinu, Aliju i Kemalu ne daju mnogo prostora za druge projekte, ali svakako imaju namjeru da se posvete razvoju inkluzivnih stranica za koje kažu da bi život olakšale mnogima.
Adin Ćebić objašnjava da inkluzivnost stranica znači da su one pristupačnije “screen readerima” i drugim alatima koje uglavnom koriste osobe s posebnim potrebama radi lakšeg pristupa sadržaju stranica.
“Ljudi koji slabo vide oslanjaju se na ‘screen readere’. I ne samo oni. Inkluzivne stranice su neophodne ljudima sa svim vrstama poteškoća, kako bi što lakše mogli navigirati stranicu, čitati sadržaj.Dakle, od slijepih i slabovidnih osoba do ljudi koji imaju problema s jačinom boja, ljudi s različitim vrstama daltonizma, pa čak i ljudi koji ne mogu fino koristiti miš ili tastaturu, kako bi mogli navigirati.Mi čak vodimo računa o tome da prilagodimo stranicu ljudima s disleksijom, da što više olakšamo čitanje. Tako je bilo i u ovom projektu”, objašnjava Ćebić.
Prema njegovim riječima, sve zavisi od osobe do osobe, kako se ko snalazi u korištenju internet stranica.
“Nije baš svaka stranica inkluzivna. Čak i za obične ljude to može predstavljati veći problem. Pogotovo za nekog ko se uopće ne bavi IT-em. Naročito slijepa osoba se može pogubiti na stranici koja nije inkluzivna, jer je nekad zbog strukture stranice nemoguće doći do određenih elemenata. Mi promovišemo tu praksu inkluzivnog dizajna koja je dobra za ‘search enginee optimizaciju’, odnosno koja je generalno dobra za ljude s poteškoćama”, ističe Ćebić.
Kemal Hrelja objašnjava da responzivnost znači da se stranica prilagođava visini i širini uređaja s kojeg se gleda.
“Ako se gleda s većeg monitora, onda će se stranica prilagoditi jednom izgledu, a ako se na stranicu ulazi s tableta ili mobitela, onda će se stranica prilagoditi drugom izgledu”, kaže Hrelja, dodavši da mnoge važne stranice institucija vlasti koje nude određene vrste pomoći ljudima s poteškoćama nisu inkluzivne i responzivne.
Hrelja navodi da su prošli kroz tri kruga konkursa i da su ponosni jer su za projekt izabrali upravo njih.
“To je za nas velika stvar. Nije se moglo individualno prijavljivati, tako da smo mi prijavljeni u ime našeg fakulteta. U pretposljednjem krugu su bile tri ekipe, a u finalnom dvije. To je sve počelo krajem januara i trajalo je mjesec i po. Tehnički projekt traje već neka tri mjeseca, a intenzivno radimo posljednjih mjesec dana”, rekao je on.
Na pitanje može li se zaraditi od takvih projekata, studenti navode da su zadovoljni.
Adin, Ali i Kemal su studenti druge godine fakulteta. Iako nižu izvanredne uspjehe, Adin je za ostvarenje tih uspjeha morao ulagati posebne napore.
Upravo zbog toga predstavlja inspiraciju cijelom timu.
“Ljubav prema kompjuterima, odnosno informatici, otkrio sam 2004. godine kada smo dobili prvi kompjuter. Počeo sam raditi na njemu zahvaljujući ikonama koje sam uspio vidjeti. Vremenom su programi napredovali i poboljšani su kako bi ih i slijepe osobe mogle koristiti. Tako danas imate ‘accessibility’ na mobitelima i računarima koji pomažu i olakšavaju život svima”, rekao je Adin.
