Home Blog Page 1302

Upoznajte Bišćanku koja bh. građane zapošljava u Njemačkoj

Uz ime rođene Bišćanke Zinaide Kadić mogu stajati različite funkcije poput posrednice pri zapošljavanju ili ovlaštenog suradnika za integraciju medicinskog osoblja iz BiH u Njemačkoj. No, važnija od same funkcije jeste činjenica da je Zinaida tijekom posljednjih šest-sedam godina u Njemačkoj zaposlila blizu 600 naših sugrađana u sektoru medicinske njege. Bila je prva osoba koja je uspjela završiti radne dozvole Bosancima i Hercegovcima u Njemačkoj još u vrijeme kada nismo imali potpisan međunarodni sporazum s tom zemljom, piše Azramag.

Proučavanje zakona

Ona sama svoju priču u Njemačkoj počinje 1992. godine, kada je došla na odmor. Nažalost, u Hrvatskoj je već buktao rat, a kako se Bihać nalazio na graničnom području, Zinaida se nije mogla vratiti kući. S dva kofera u ruci i diplomom srednje kemijsko-tehničke škole krenula je od vrata do vrata, tražeći posao i usporedo učeći jezik, prenosi Pogled.ba

“Moj prvi posao bio je u jednom staračkom domu u blizini Münchena, zatim sam prešla na jednu kliniku, upoznala budućeg supruga, udala se i postala mama. Ali, znala sam da mogu više, pa sam upisala Ekonomski fakultet. Po završetku sam odmah dobila posao u firmi gdje sam već radila kao medicinska sestra da radim kao marketing manager. Ta kompanija je, zapravo, držala staračke domove i hotele. Devet narednih godina provela sam radeći kao marketing manager, i to mi je bila najbolja škola menadžerstva”, prisjeća se Zinaida, otkrivajući da je potom prešla raditi u Bremen za kliniku “AHA”, koja će potom otvoriti kompaniju “Convivo” (kompanija staračkih domova).

“Jedne prilike sjedila sam s vlasnikom kompanije i žalio mi se kako nigdje ne može da nađe kvalitetnu radnu snagu za njegu staraca. Davao je mnogo novca za oglase u novinama, ali uzalud. Rekla sam mu da ono što njemu treba ima u Bosni, ali da je problem te ljude dovesti u Njemačku, jer tada između Njemačke i BiH nije bio potpisan sporazum o uvozu radne snage. Nije odustajao i dao mi odriješene ruke, a ja sam počela proučavati njemačke zakone. Ne znam koliko dugo je to trajalo, ali nisam odustajala. Kod mene odustajanja nema. Pručavala sam zakone i po sporazumima koje je u to vrijeme BiH imala s Njemačkom, djelovalo je kao nemoguća misija.

A onda je, čitajući, naišla na Zakon u vezi s trećim zemljama, u koje se i mi ubrajamo. U Zakonu je stajalo da, ako poslodavac u Njemačkoj ne može pronaći radnu snagu u svojoj zemlji, niti u zemljama EU, onda je može potražiti u trećim zemljama. To je bilo to.

“Otišli smo do senatora grada i sve mu priložili, te tražili odobrenje da dovedemo radnike iz trećih zemalja. Sve sam mu prezentirala i objasnila da u BiH živi mnogo ljudi, koji nama trebaju i koji već imaju nostrificirane diplome i znaju jezik, jer su kao izbjeglice boravili u Njemačkoj. Dobili smo odobrenje za 30 viza i to samo za Bremen, samo za našu firmu”, kaže Zinaida, koja u to vrijeme (2011. godina, op.a.) nije bila ni svjesna značaja onoga što je uradila.

U roku od tri mjeseca, uz raspisani natječaj, prikupljene dokumente, završene vize, osiguran smještaj i posao, Zinaida je u Bremen dovela 25 prvih medicinara iz BiH. Dobili su savršene uvjete za rad, ali i za život. Nesvjesno, postavila je veoma visoke kriterije koje će kasnije slijediti i sama njemačka vlada, prilikom potpisivanja sporazuma s našom zemljom i uvođenja olakšica za naše radnike koji tamo traže posao.

Mala karika

“Godine 2013., sporazum je stupio na snagu. U početku se odnosio samo na medicinsko osoblje (opći i pedijatrijski smjer) i liječnike. A danas su Nijemci sami donijeli olakšice u svoje zakone, jer im nisu potrebni samo medicinari nego i drugi kadar. Otvorili su vrata da tko god zna njemački i želi raditi, može sebi naći posao. Znači, svatko tko nađe poslodavca u Njemačkoj i potpiše radni ugovor, može da dođe i da radi”, objašnjava Zinaida, koja se još bavi regrutiranjem radne snage iz naše zemlje. Veoma je važno napomenuti da Zinaida već donosi završene radne ugovore.

“Nedavno sam potpisala ugovor s veoma velikom kompanijom “Die Johanniter”, koji su zastupljeni u cijeloj Njemačkoj. Imaju više od 103 kuće, klinike, staračke domove, više od 13.000 zaposlenih. Ovo je prvi put da dolazim zbog njih i zaista mogu tvrditi da je ovo pravi trenutak za medicinare i liječnike koji traže sigurnog poslodavca. A oni koje sam već regrutirala, otvaraju vrata svojim kolegama za tisuće radnih mjesta”, pojašnjava Zinaida, koja, usprkos činjenici da je mnogima osigurala budućnost, na svoju misiju pomaganja drugima i dalje gleda veoma skromno.

“Ti ljudi ne trebaju osjećati nikakvu obvezu prema meni. Moje je da im odškrinem vrata, a njihovo da prođu kroz njih i naprave nešto. Ja sam samo mala karika u svemu. Uspjeh se ne mjeri prema onome što ste uradili, nego prema onome što je ostalo iza vas. Ja se nadam da ću jednog dana ljudima ostati u pozitivnom sjećanju, da će biti zadovoljni. Otišla sam u Njemačku s dva kofera i znam šta znači krenuti od nule ili ispod nule. Znam šta znači biti u inozemstvu i ići od vrata do vrata, čekati na odobrenje vize, kad imate sto pitanja, a nemate nijedan odgovor. To je bio moj pokretač. Ako sam se ja mučila u nečemu u životu i to sam prošla, onda to mogu koristiti kako bih drugima pomogla. Da njima početak bude lakši”, kaže na kraju razgovora Zinaida.

Kako se prijaviti za posao

Zinaida od 2012. godine posluje samostalno, a zbog regrutiranja kandidata u BiH dolazi barem jednaput mjesečno.

“U posljednje vrijeme najviše s ljudima komuniciram putem Facebooka, tako da je Messenger najbolji način da mi se jave. Dnevno imam od 30 do 40 upita na mail. Često mi se javljaju naši ljudi koji su već otišli raditi u Njemačku putem raznih agencija ili su sami tražili poslodavca. Zovu me zbog nekih osnovnih pitanja kao, naprimjer, ako im poslodavac nije omogućio da polože B2 (nivo poznavanja jezika), a to im treba za nostrifikaciju diplome, koja je povezana s produženjem vize. Svakome pomažem koliko mogu”, kaže Zinaida, dodajući da je bolje ukoliko se u Bosni pripreme osnovne stvari za dolazak, poput poznavanja njemačkog (nivo B2), te to traži od svojih kandidata.

/vecernji.ba

Vlada USK: Upriličen susret sa predstavnicima bh. dijaspore

U kabinetu premijera USK Huseina Rosica danas je uprilicen susret sa predstavnicima bh dijaspore, i to udruženja Bošnjak iz Graza i Bosanskog internacionalnog foruma iz Linza.

Premijer Rosic informisao je predstavnike udruzenja koja okupljaju nase gradjane u dijaspori o planovima da se sistemski saradnja podigne na partnerski odnos s ciljem ocuvanja veza iseljenistva sa rodnim krajem.

KOMPLETNA INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVA USK: Zdravstvene knjižice postaju prošlost

Nakon elektronskih recepata, stižu i elektronske zdravstvene iskaznice. Mjesečna ovjeravanja zdravstvenih knjižica zamijenit će informatički sistem koji će doktorima i farmaceutima putem elektronske zdravstvene iskaznice pružiti kompletne podatke o osiguraniku, ali i dovesti…

Nakon elektronskih recepata, stižu i elektronske zdravstvene iskaznice.

Mjesečna ovjeravanja zdravstvenih knjižica zamijenit će informatički sistem koji će doktorima i farmaceutima putem elektronske zdravstvene iskaznice pružiti kompletne podatke o osiguraniku, ali i dovesti do potpune kontrole.

Ono što je bitno je da će se ovime smanjiti i liste čekanja.

Projekt je vrijedan 200 hiljada KM, a finansira ga Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona i njime je izvršena kompletna informatizacija zdravstva.

Ugovor za e-zdravstvene iskaznice potpisan je danas, a kako će izgledati znat će se već polovinom januara.

/rtvusk.ba

VIDEO: Premijer Husein Rošić upriličio prijem za bivše komandante

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić upriličio prijem za bivše komandante

Učenici Medicinske škole i KŠC “Ivan Pavao II” posjetili malene pacijente Odjela pedijatrije Kantonalne bolnice

Učenici Medicinske škole Bihać i Katoličkog školskog centra “Ivan Pavao II” Bihać posjetili su malene pacijente Odjela pedijatrije Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać i tom prilikom im uručili novogodišnje paketiće.

Učenici koji su učestvovali u ovom projektu pokazali su svoju humanost.

/mojusk.ba

Studenti će moći polagati ispite bez obzira na prijenos

Inicijativa “Omogućavanje polaganja ispita, neovisno o prenesenim predmetima iz prethodnog semestra”, čiji je inicijator Unija studenata Univerziteta u Bihaću, usvojena je na sjednici Senata.

Naime, Unija studenata, omogućila je studentima da i ako prenesu jedan ili dva predmeta u iduću godinu, mogu ne samo slušati nego i polagati predmete sa više godine.

Odluka o mogućnosti polaganja ispita bez obzira na prijenos će biti ispoštovana već u januarsko-februarskom roku.

– Zahvaljujemo se svim članovima Senata Univerziteta u Bihaću koji su podržali ovu inicijativu, a našim kolegama studentima poručujemo da je ovo nastavak borbe za naša prava, poručili su iz Unije studenata Univerziteta u Bihaću.

/abc.ba

Beskonačno čekanje na izgradnju boračke zgrade u Bihaću

Iako su ih izvarali svi, iako su mladost izgubili u ratu, a devet godina čekaju na stan koji su platili, borci prizivaju izgradnju boljeg društva.

Da ste oženjeni, plaćate kiriju, imate dvoje djece i kredit za borački stan, a čekate već devet godina na useljenje, koja bi vaša novogodišnja želja bila? Za Ekrema Halilagića iz Bihaća useljenje u stan to nije.

Od silnih razočarenja, lažnih obećanja raznih političara, rekordnog čekanja za izgradnju u BiH jedne boračke zgrade, Ekremu je u duši sve to pregorjelo. Tužbe 50 neuseljenih stanara otišle su i pravosudnim i istražnim organima.

Ratna arhiva

O neuseljenoj boračkoj zgradi na Ozimicama u Bihaću pisali smo u više navrata, da je ona ustvari poligon za predizborno slikanje i noćna mora za ratne veterane koji su se upustili u kredit, a devet godina žive kao podstanari. Dugom putu do svoga doma ovaj borac ne vidi kraja ni u 2017. niti će mu to biti novogodišnja želja.

– Moja novogodišnja želja je, iskreno, pored zdravlja, da se ljudi probude, da se aktiviraju. Da u 2017. godini krenemo pozitivno, da uzmemo sudbinu u svoje ruke i bez izgovora da svi zajedno gradimo bolje društvo. Da se okanimo politike sukoba i mržnje, da radne kolege ujutro susrećemo sa osmijesima na licima. To je moja želja, kazao nam je Ekrem, želeći i svima nama ono što želi i sebi.

Ekrem je uzoran i koristan građanin Bihaća. Nedavno je grad prekopan zbog izgradnje projekta KFW kanalizacione mreže, a ceste nisu sanirane. Ekrem je uz pomoć supruge izgradio mapu grada sa označenim zakrčenim ulicama, doprinoseći ljudima ono što ni službe koje su za to plaćene ne bi.

Kako mu je hobi istorija ratnog okruženja, pokrenuo je i grupu “Bihaćke ratne fotografije” i čuva najveću digitalnu arhivu koju rado stavlja na raspolaganje, ali obećavani muzej nadležni nikad nisu osnovali.

Bio je maloljetni borac, kurir, od ‘91. godine je u Patriotskoj ligi, zatim i u teritorijalnoj odbrani. Kao okretnog i vještog mladića slali su ga da prati kretanje kamiona, približavanje opasnosti po stanovništvo. Kad se zaratilo, držao je straže.

– Roditelji su se protivili tome, jer sam još bio dijete, a onda su mi za Novu godinu 1991. poklonili kameru. Taj novogodišnji poklon je za mene promijenio sve, jer sam ubrzo čuo na Radio-televiziji Bihać poziv za dobrovoljce kamermane koji će snimati ratna dešavanja. I ja od tog dana to radim. Na poslu sam upoznao i svoju današnju suprugu, s kojom imam dvoje djece, ispričao nam je Ekrem.

Kapare i krediti

Član je i Udruženja maloljetnih demobilisanih boraca Sarajeva, jer u Krajini takvo udruženje ne postoji a nešto ga vuče toj njegovoj ratnoj generaciji, u kojoj su svi morali da odrastaju preko noći.

Ekrem čuva sjećanja i to ga drži, ali država za koju su se borili boraca se slabo sjeti.

– U maju 2009. godine dao sam kapare 10 hiljada maraka za taj borački stan. Onda sam digao i borački kredit od 25 hiljada maraka sa poticajima od pet hiljada. Dakle, ukupno 40 hiljada sam dao do sada i nikad useliti. Pola zgrade je predizborno useljeno, pola nije izgrađeno, nemaju ni marke da nastave. U Sanskom Mostu je napravljeno 9 ili 11 boračkih zgrada za nekoliko godina, u Cazinu jesu čekali tri-četiri godine da usele jer je i tu bio problem sa Ministarstvom. Ali, u BiH ne postoji duža drama od devet godina da borci čekaju na stan koji su platili od ove u Bihaću, ispričao nam je Ekrem.

A ta neuseljena polovina zgrade upravo je i namijenjena ovim mlađim borcima, koji su u rat ušli kao maloljetnici, koji se nisu slomili i čine korisne stvari svojoj društvenoj zajednici, dok za njih ratno stanje, zapravo, nikad nije ni prestalo. Borba traje svaki dan, piše Oslobođenje.

Raspisan konkurs: JP Vodovod traži dva inžinjera

S obzirom na činjenicu da je Gradsko vijeće na sjednici održanoj 27.12.2016. godine donijelo Odluku o ograničavanju upošljavanja u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Grad Bihać za period od 01.01.2017. do 30.06.2017. godine, a konkurs za prijem dva inžinjera u JP Vodovod objavljen je odmah sutradan 28.12.2016. godine, u cilju transparentnosti i tačnog informisanja javnosti Gradska uprava, odnosno Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša uputila je saopštenje za javnost.

Kako je u javnim glasilima FBIH-a i USK-a objavljen konkurs JP Vodovod d.o.o. Bihać za prijem dipl. inženjera elektrotehnike i dipl. inžinjera hemije, u cilju tačnog i pravovremenog informisanja javnosti obavještavamo da je procedura prijema tih inžinjera otpočela još u mjesecu julu ove godine i da ju je neophodno sprovesti za nesmetani rad postrojenja.

Naime, u sklopu projekta odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda Grada Bihaća (KfW) izgrađeno je i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje po predviđenom planu mora započeti sa radom u mjesecu januaru 2017. godine. U sklopu navedenog projekta Grad Bihać ima obavezu da preko JP Vodovod, koje će upravljati sa navedenim postrojenjem, zaposli 11 radnika kako bi se omogućio nesmetan rad postrojenja.

JP Vodovod d.o.o, Bihać iz reda zaposlenih prerasporedit će devet radnika određene struke, a kako u svom sastavu nema potrebne inžinjere raspisan je konkurs za prijem istih.

Ukoliko Grad Bihać pravovremeno ne obezbjedi neophodne stručnjake izvođać radova na postrojenju „Pfeiffer“, koji ima obavezu da zajedno sa JP Vodovod radi na postrojenju i obučava zaposlene u trajanju od jedne godine, angažovat će vlastite kadrove što bi bilo značajno skuplje za Grad Bihać te bi Grad snosio sankcije od strane KfW banke zbog neispunjavanja preuzetih obaveza na vrijeme.

Registracija vozila u FBiH od nove godine skuplja za 30 KM

Od 1. januara 2017. na području FBiH počet će se primjenjivati Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (eko test) u stanicama za tehnički pregled vozila koji je propisalo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Ovim pravilnikom koji je objavljen u Službenom listu FBiH 28. decembra 2016. eko test postaje obavezni dio tehničkog pregleda prilikom godišnje registracije automobila, a Pravilnikom je detaljno propisano koje kategorije vozila podliježu eko testu, ko i na koji način obavlja eko test, koje su granične vrijednosti koje svako vozilo mora zadovoljiti, postupak sa automobilima koji ne zadovolje test, ali i cijenu koju će za sve platiti građani.

Krenimo od onoga što većinu građana FBiH zanima – novog udarca po džepu.

Ako ste vlasnici vozila sa benzinskim motorom koji nema katalizator izduvnih gasova niti lambda sondu za eko test platit ćete 22 KM. Ako automobil na benzinski pogon ima katalizator i lambda sondu, eko test ćete pri registraciji plaćati 32 KM.

Sva vozila koja imaju bilo kakav dizelski motor, a u BiH “dizelaši” dominiraju, platiti ćete 36 KM.

Uvođenjem eko testa registracija vozila u FBiH poskupljuje u prosjeku za 30 KM godišnje, pri čemu većinu naknade za EKO test zadržavaju stanice tehničkog pregleda koje će i vršiti preglede, dok neznatan dio ide u budžet FBiH i kantona, kao i stručnim institucijama.

No, eko test neće utjecati na registraciju vozila sve do 2020. i ovaj period se naziva prijelaznim. Ako vozilo od 2020. pri tehničkom pregledu ne prođe eko test neće moći proći ni ukupan tehnički pregled, niti će se moći registrirati. Prijelazni period iskoristit će se kako bi se vlasnici upoznali o nedostacima svojih automobila i sve probleme otklonili do 2020.

Eko testu podliježu sva motorna vozila koja pokreće motor na benzin, a koja su proizvedena poslije 1970. godine, odnosno sva motorna vozila na dizelski pogon proizvedena poslije 1980.

Eko testu podliježu i vozila čiji motori koriste plin, a zanimljivo je da će im se ispušni plinovi ispitivati u vrijeme kada koriste nepovoljnije gorivo s aspekta emisije štetnih gasova. Pojednostavljeno, ako ste u benzinca ugradili plin, eko test se obavlja dok vaše vozilo radi na benzin, a ne na plin.

Iz eko testova izuzeta su vozila na alternativni pogon, kao i vozila čija konstruisana brzina nije veća od 30 kilometara na sat.

Automobili koji prođu eko test dobit će naljepnicu koja će morati biti istaknuta na prednjem vjetrobranskom staklu.

Ako vaše vozilo zadovoljava normu Euro 1 dobit ćete naljepnicu crne boje, za Euro 2 će biti crvene boje, Euro 3 žute boje, Euro 4 zelene boje, Euro 5 plave boje i Euro 6 ljubičaste boje.

Detalje o graničnim vrijednostima ispušnih plinova kao i detalje na koji način će se vršiti testiranje pročitajte u Pravilniku koji objavljujemo u fotogaleriji.

Podsjećamo, u februaru 2016. u FBiH vlasti su povećale cijene putarina koje se plaćaju prilikom registracije vozila pa je registracija poskupjela u prosjeku za 15 KM, prenosi Klix.

Bišćanka Azra Dedić, prva zaposlena osoba s Down sindromom u BiH

Mladi i djeca s Down sindromom treba da govore u svoje ime i sami iskazuju vlastitu potrebu umjesto da kao dosad svi drugi govore u njihovo ime. Zato je kod njih potrebno razvijati vještinu samozastupanja, a da bi istrajali u tome potrebna im je podrška kompletne društvene zajednice.

Osobe se suočavaju sa brojnim predrasudama, poput one da nisu sposobni za samostalan život.

Ali, da to nije tačno, pokazuje Azra Dedić, djevojka iz Bihaća, koja je od jučer prva zaposlena osoba s Down sindromom u BiH.

Prva kompanija koja je rekla: “Azru ćemo zaposliti” je cm-cosmetics d.o.o. Vitez.

Tako je Azra Dedić postala primjer osobe s Down sindromom koja je uspjela u samozastupanju. Završila je osnovnu i srednju škole, a sada je i zaposlena. Njena majka Remzija ponosna je na nju i ističe da je “zahvaljujući razumijevanju njenog poslodavca potpisala i ugovor o radu“.

Pored toga, Azra je na međunarodnom nivou prvakinja u džudou. Svaki dan radi 8 h, a tri puta sedmično, nakon posla odlazi na treninge. Kao što kaže: “Džudo je moja prva i najveća ljubav.”

U namjeri da ih podrže u stjecanju vještina samozastupanja Udruženje “Život s Down sindromom FBiH“, među ostalim aktivnostima, okupilo je u Sarajevu mlade s Down sindromom i njihove roditelje na konferenciji nazvanoj “Samopouzdanjem do samostalnosti”.

Tako je ozvaničen završetak projekta “Podizanje nivoa kvalitete života mladih s Down sindromom”, a rezultirao je, između ostalog, osnivanjem odjela koji će raditi na umrežavanju mladih s Down sindromom radi razvoja samozastupanja, piše Akta.