Još uvijek se čeka hoće li Vlada USK danas usvojiti prečišćeni granski kolektivni Ugovor za zdravstvene radnike.

Istovremeno i sindikat ljekara USK isčekuje šta će im biti ponuđeno te će na osnovu toga odlučiti hoće li ići u najavljeni generalni štrajk.

Satnica važeća iz prošle godine je bila 2.0 a ljekari traže minimum 2,35 KM, i da sve bude usaglašeno sa Zakonom o radu.

Kako nam je kazao Mirsad Muhamedagić iz sindikata ljekara, odluka bi mogla biti donesena oko 15.00 danas.

Naime tim za civilno-vojnu suradnju Ambasade SAD-a u BiH je u suradnji s Američkim kutkom u Bihaću i Kickboxing Centrom “Bihać” organizirao dvosatni kurs samoodbrane za žene u gradu Bihaću. Kurs su vodili instruktori mornaričkih foka (Navy Seals) i Zelenih beretki (US Green Berets). Kurs je do sada organiziran u nekoliko gradova u BiH, a dio je programa osnaživanja žena u BiH.

Učesnice kursa su imale priliku da nauče osnovne poteze u izbjegavanju fizičkog nasilja nad njima u smislu napada na ulici ili na drugim javnim mjestima.

Ovo je prvi put da se ovakav kurs organizirao u Bihaću i orgnaizatori se nadaju da će se nastaviti i u budućnosti.

Nakon kursa, a u suradnji s organizacijom ”Spirit of America”, organizirana je zakuska, te zajedničko druženje. Kurs je održan 09.03.2017. godine u periodu 17:00-19:00 sati u dvorani Sportskog centra ”Kovačević”.

Zahvalnost za uspješnu organizaciju kursa ispred organizatora Američkog kutka ide Sportskom centru Kovačević, Suadi Kovačević i polaznicama časova pilatesa i aerobika, članicama Kickboxing centra Bihać odnosno Tae bo grupi i trenerici Iris Delić-Kajdić, te svim ostalim damama koje su izdvojile svoje slobodno vrijeme i učestovale u kursu.

Iako će nam predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću Fata Nadarević, povodom prijema diplomirane pravnice Sandre Jašarević-Merdžanić, slijepe žene, studenta generacije Pravnog fakulteta u Bihaću, na dvogodišnji pripravnički staž, reći da je postupila u skladu sa zakonom i da je to bio potpuno regularan javni konkurs putem Agencije za državnu službu BiH, osjetili smo u njenom glasu, riječima i gestama i izrazu na licu da je prijem mlade slijepe pravnice za nju, ipak, nešto posebno.

– Sandra je po broju bodova bila treća, ispred nje su bila dva kandidata, ali ja sam za prvog na listi odmah znala da „nešto nije uredu“. Vidjevši kako se preziva, odmah sam posumnjala da je taj mladić već obavio pripravnički staž. U žalbama na konkurs ispostavilo se da ni prvi, ni drugi, pa ni četvrti nisu imali urednu dokumentaciju, pa je slučaj htio, a moram priznati da mi je bilo drago, da Sandra potpuno zasluženo dobije posao – priča sutkinja Nadarević.

Prisjeća se da ju je jeza obuzela vidjevši onih pet bodova koje je Sandra dobila na invalidnost. Tada je pomislila koliko je ta djevojka morala uložiti truda da kao slijepa osoba završi fakultet, i to kao student generacije, te da, u međuvremenu, desetkom odbrani i magistarsku tezu na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

Sandra je u razgovorima s administratorom za informatiku Kantonalnog suda i daktilografom pokazala takvu informatičku pismenost da su i oni ostali „bez teksta“.

– Ja sam tada, još ne znajući kako će u tehničkom smislu obavljati pripravničku zadaću, oprezno pitala kako stoji s Brajevim pismom. Tada mi je ona kazala: „Uz dužno poštovanje, predsjednice, vi ste u informatičkom smislu stali u 1981. godini“ – prepričava Nadarević kroz smijeh anegdotu sa svojom pripravnicom.

Sandra Jašarević-Merdžanić uz pomoć skenera i govornog programa danas izvrsno obavlja pripravničke zadaće u upravnom referatu, tačnije u spisima za upravne sporove. Predsjednica ne može sakriti ponos dok priča o njoj. Vodi nas do njenog ureda. Mlada magistrica prava djeluje pouzdano, profesionalno i na svom terenu.

Potpuno je samostalna, a spisi koje kuca nevjerovatnom brzinom i bez greške izvrstan su primjer za „savršen“ pravni akt.

Pravosudni ispit

– Meni je ovdje dobro, radim kao i svi drugi pripravnici, prisustvujem raspravama, a rad sa skenerom i govornim aparatom samo je specifičnost moga posla, ništa drugo – kaže Sandra.

Priznaje da ne zna šta će nakon što završi pripravnički staž, osim da ima namjeru položiti pravosudni ispit. Zna jedino da se neće baviti advokaturom, jer je to ne privlači.

Danas je u Kabinetu premijera USK Huseina Rošića potpisan Protokol između : Vlade USK, ŠPD “Unsko-sanske šume” i katarske grupacije Hamdo.

Protokolom se potpisnici usaglašavaju o namjeri grupacije Hamdo za kupovinu fabričkog pogona DI Sanica. Uvažavajući pravnu strukturu vlasništva nas DD DI Sanica potpisnici su se složili da nikakav ugovorni odnos neće biti zaključen bez saglasnosti Skupštine Kantona, koja je osnivač.

Podsjetimo, Program revitalizacije Drve industrije Sanica, potpisuje ekspertni tim BIP-a inžinjeringa iz Zavidovića. Dr. sci. Murčo Obućina, voditelj projekta istaknuo je , da vjeruje u projekat oživljanja DI Sanica te čestitao ŠPD „Unsko-sanske šume“ i kantonalnim vlastima na odluci da kupe imovinu ovog poduzeća u stečaju jer je ovo svijetli primjer ispravljanja privatizacijske nepravde i SANICA može biti profitabilna, evropska fabrika s osiguranim tržištem, kazao je prof. Obućina prije dvije godine, nakon što je ŠPD Us šume kupila imovinu poduzeća u stečaju.

Procijenjeno je da bi s odgovornim upravljanjem proizvodnja mogla biti pokrenuta, a Sanica, nakon otvoriti, u prvoj fazi, stotinjak radnih mjesta.
Aktualni saziv Vlade USK, u prioritet je uzeo, ispravljanje nepravde prema radnicima DI Sanica koji su stečaju ostali prvo bez radnih mjesta a potom i bez prava na zbrinjavanja grubim greškama poslodavaca i Službe za zapošljavanje. Potom se krenulo u potragu za ozbiljnim investitorima, gdje se posebno angažirala Vanjskotrgovinska komora BiH, kazao je premijer Rošić, nakon današnjeg sastanka na kojem je saopšteno da ova grupacija želi zaposliti 250 radnika te društveno odgovorno djelovati u lokalnoj zajednici s humanitarnim projektima.

Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore kaže da Hamdo grupacija osnovana prije 20 godina a nakon prezentacija potencijala Sanice i USK u VST komori, odlučili su izraziti namjeru za poslovno ulaganje na ovom prostoru. Njihova ponuda podrazumijeva, da nakon saglasnosti Skupštine, zakupe fabriku, odmah otpočnu proces zapošljavanja, sanirati fabriku, implentirati postojeći program revitalizacije te ga proširiti novim linijama proizvodnje, kazao je Egrlić.

Generalni direktor Hamdo group Hamdo M. Abudulkarim i suvlasnik grupacije Abdul Aziz Jassim Ali Al – Thani potvrdili su da žele što prije otpočeti proces rada te da osim u Sanicu žele ulagati i u druge projekte.

Bosanski kulturni centar “Kula” iz švicarskog grada Küsnacht am Rigi, osmi je put realizirao kulturnu manifestaciju „Kozarac u Srcu“ sa gostima iz cijele EU i domovine, na kojoj su se obratili Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a i Adnan Bajrić, v.d. Udruženja Krajišnika u Sarajevu.

Kozarac je najveći mali grad, koji ima najbogatiju dijasporu koja kao da živi u Kozarcu, jer ma gdje bili oni vole Kozarac i realiziraju brojne ekonomske, kulturno-sportske i socijalne projekte.

Adnan Bajrić se zahvalio prisutnima za sve do sada i poručio “Niko nas nije pobjedio kada se inatio sa nama Krajišnicima, a pogotovo u Ljutoj krajini, u dolini Une i Sane, odnosno Prijedorskom polju – Kozarcu, koji je naš inat! Krajišnici, vi koji živite i radite u DACH regionu vi ste naš ponos, posebno vaša djeca čijim se uspjesima radujemo i hvalimo, jer su oni budući naučnici, tehničari, umjetnici, sportisti, vlasnici i menadžeri brandova itd., oni će promovirati i lobirati za Krajinu, oni će dovoditi prijatelje i partnere, investitore i turiste, raditi na razmjeni znanja i vještina, oni će Krajinu učiniti najrazvijenijom i najprepoznatljivijom bh. i eu. regijom.

Ova i druge manifestacije su okupile veliki broj Krajišnika iz Kozarca – Prijedora i dr. gradova u dolini Sane i Une, gdje su se sreli prijatelji i poznanici, razmjenili nove informacije i ideje, uspostavili nove saradnje i nastavili put velikih snova, autoput iz Ljute krajine do Karlovca, aerodrom Bihać i Banjaluka, Krajina film festival, Krajina biznis forum.

Obavještavaju se svi poljoprivredni proizvođači sa područja grada Bihaća da se produžuje rok za podnošenje zahtjeva za plastenike do 10.03.2017. godine, po osnovu Javnog poziva objavljenog 20.02.2017. godine između humanitarne organizacije “Muslim Aid”, Grada Bihaća i korisnika.

U lokalnoj zlatari u Bihaću danas se dogodila pljačka, a prema neslužbenim informacijama otuđen je nakit u vrijednosti od nekoliko stotina konvertibilnih maraka. Vrijedno je napomenuti da je ovo još jedna u nizu krađa koja se događa u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu u posljednjih nekoliko dana.

Policijski službenici su u prijašnjim slučajevima bili veoma efikasni, te se nadamo da će i u ovom slučaju nastaviti sa istim, efikasnim navikama. Vjerujemo da im je ovog puta i olakšan posao s obzirom da su nadzorne kamere zabilježile krađu. – piše usn.

Vlasnica zlatare je na svom facebook profilu objavila:

“Dragi fb prijatelji ovo su dvije zene koje su me danas pokrale, ako neko prepozna – nagrada.”, nadamo se da će građani reagirati ukoliko prepoznaju lica.

Unsko-sanski kanton kao relativno konzervativna sredina krije daleko veći broj slučajeva nasilja u porodici, ali taj trend se mijenja.

Prema statistici MUP-a USK-a za prošlu godinu, od ukupno 150 krivičnih djela protiv braka, porodice i mladeži, 134 se odnose na nasilje u porodici. O svim aspektima ovog problema razgovarali smo sa timom inspektora, Bahrudinom Dželalagićem, šefom koordinacionog tima za izradu strategije prema mladima, Emirom Čauševićem, višim inspektorom, Adnanom Beganovićem, mlađim inspektorom, i Snežanom Galić, portparolom uprave policije MUP-a USK-a.

– Nasilje u porodici u USK-u u 2016. godini evidentirano je ukupno 209 puta, dakle broj je u odnosu na prethodnu godinu u evidentnom blagom porastu. Za navedenih 209 slučajeva 141 je imao obilježja krivičnog djela, 48 je prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i 20 incidenata, kaže Snežana Galić.

Najčešće žrtva prijavljuje nasilje u porodici, a kao prijavljivači se pojavljuju i svjedoci, komšije pa čak i djeca iz takvih brakova.

– Mi svaku prijavu provjeravamo bez obzira na to o čemu se radilo, izlazimo na teren i utvrđujemo činjenice i okolnosti onoga šta se dogodilo. Tada se oštećenoj osobi omogućuje da prijavi nasilje, nakon toga ako ima povreda, upućujemo je na ljekarski pregled, a uporedo s tim upoznajemo tužioca o navedenom događaju. Postupamo dakle po Zakonu o krivičnom postupku i Zakonu o zaštiti porodice shodno pravilniku o načinu provođenja zaštitnih mjera za počinioce nasilja u porodici koje su u nadležnosti policije, objasnio nam je inspektor Čaušević.

Izvršilac može biti zadržan u policiji 24 sata, pogotovo ako se procijeni da može ponoviti djelo ili je povratnik u činjenju nasilja u porodici.

– Ukoliko žrtva potvrdi navode da je ugrožena, pravi se zahtjev za pokretanje zaštitnih mjera, te uz pomoć suda u roku od 12 sati žrtvu smještamo u sigurnu kuću, kazao nam je inspektor Dželalagić.

Mjere zabrane uključuju zabranu prilaska žrtvi, kao i zabranu kontaktiranja, dakle da bi se izbjegle mogućnosti da je poziva na telefon i uznemirava. Sigurna kuća je ograničena kapacitetima jer su u konstantnim budžetskim poteškoćama, te ih policija mora na vrijeme kontaktirati.

– No oni uvijek ostavljaju prostora za urgentni slučaj, do sada se nije desilo da se na njih nije moglo računati, kazao nam je inspektor Čaušević.
Lokalitet sigurne kuće je zaštićen od javnosti, kazali su nam policajci, te im itekako odgovara da tako i ostane jer u slučajevima nasilja u porodici imaju i jako drastičnih primjera gdje je počinilac spreman na sve. Nakon smještanja žrtve, samo ovlaštena lica mogu znati gdje se ona nalazi.

– Policija nakon donošenja rješenja o zaštitnoj mjeri mora vršiti nadzor takve osobe, povremeno se obilazi lokacija. Nekad nam iz sigurne kuće dojave da su primijetili izvršioca i tada dobiju i zaštitu koliko je god ona potrebna. Mi nismo imali prijava da nakon smještaja žrtve u sigurnu kuću dođe do incidenta, kazao nam je inspektor Dželalagić.

Dakle, žrtva je sigurna čim se obavijesti policija i nakon svega što po proceduri uslijedi nakon toga, a žrtva je u opasnosti samo dok se za nasilje ne zna i dok se na to šuti umjesto da se nasilnik prijavi.

Nasilje u porodici i maloljetnička delinkvencija međusobno su uzročno povezani, a sve se bazira i na teškoj ekonomskoj situaciji u zemlji. Prilikom redovnih liječničkih pregleda, domovi zdravlja prijave policiji ako je neko dijete izloženo nasilju, piše Oslobođenje

Mnogo je nasilnika koji se pojavom policije omekšaju, ali inspektori kažu da je sve do osobe, nekad se izljevi bijesa nasilnika tek tada pojačaju. Onda se primjenjuju policijske mjere uključujući i sredstva vezivanja.

– Znaju nasrnuti i na nas, ali to je dio našeg posla, kazao nam je mlađi inspektor Beganović.

Tim inspektora MUP-a USK-a nema predstavu koliko je slučajeva nasilja u porodici, a da nisu navedeni u statistici. Sve ono šta nam nije prijavljeno, kažu, mi ne možemo znati.

– Mi putem naših anketa i djelovanjem sa nevladinim organizacijama Žene sa Une i drugim nastojimo podići svjesnost o ovome problemu i želimo upoznati svaku potencijalnu žrtvu na koji način može biti zaštićena. Jer postoje razni oblici nasilja, i fizičko i psihičko, kazao nam je Dželalagić.

Inspektor Čaušević vjeruje da je trend prijavljenih slučajeva u porastu, to jest da se sve više žrtava ohrabruje i odlučuje da prijavi nasilje, otuda je evidentni porast prijavljenih slučajeva, a ne zbog stvarnog povećanja broja nasilja.

USK-a je konzervativna sredina, u značajnoj mjeri patrijarhalna te kao takva pogodno je tlo za postojanje ovakvih slučajeva. No brojnim preventivnim aktivnostima, u kojima učestvuje i policija, i to se počelo mijenjati.
Mlađi inspektor Beganović tvrdi da nisu samo žene žrtve nasilja, da to često bivaju i djeca.

Pojavne oblike takve vrste nasilja najčešće prijavljuje osoblje u školama. Tada policija posebno oprezno nastupa u okvirima Zakona o zaštiti maloljetnika.

– Zajedno sa Centrom za socijalni rad maloljetnik se izoluje od te porodice, obavi se ljekarski pregled i utvrde činjenice o nanošenju fizičkih ozljeda, potom se uključuju psiholog i Tužilaštvo po hitnom postupku. Zakon je naročito osjetljiv prema maloljetnicima, a oni su maloljetni do 18 godina po našem zakonu, kazao nam je inspektor Beganović.

Hitnost u takvim slučajevima je od velike važnosti bez obzira na to kome da se prijavi, socijalnoj ustanovi, Tužilaštvu ili policiji. Timovi sve tri institucije imaju stručne osobe koje su certificirane za rad sa djecom, te samo oni i mogu razgovarati sa maloljetnikom, pojašnjavaju naši sagovornici. Oni ističu da nasilje nad djetetom obično čine ili jedan ili drugi roditelj podjednako, a najčešće i zajedno. Pojašnjavaju da se nasilje u porodici nerijetko indirektno nadovezuje na vršnjačko nasilje, jer su obično djeca iz problematičnih porodica uključena u sve to.

– Vršnjačko nasilje se manifestuje kroz lakše i teške, fizičke ozljede, ugrožavanjem, omalovažavanjem i vrijeđanjem. Imamo povećanje tog oblika nasilja, ali imamo i povećan broj policajaca koji rade na terenu, prisutni su u školama, a imamo i mnoštvo preventivnih aktivnosti u zajednici, kazao nam je Beganović.

Na području USK-a postoje 44 policajca koja su certificirana za rad sa djecom.

Suočavajući se da problemima na terenu za maloljetničku delinkvenciju, utvrđeno je da se najčešće radi o krivičnim djelima protiv imovine, ili drugim krivičnim djelima u manjem obliku.

Grupa “Camino Verde” i Mirzad Pervanić – Migos, snimili su spot za pjesmu “Ovo nisam ja”. Pjesma će se naći na novom albumu grupe Camino Verde pod nazivom “Šareno”, koji je pripreman pet mjeseci. Pjesme su rađene u Londonu, Minhenu, te Sarajevu i naravno Bihaću.

“Ne volim duete, ali ovu saradnju nisam mogao propustiti. “Ovo nisam ja” sam napisao prošle godine za Migosa. Njegova je ideja bila da dugogodišnje prijateljstvo obilježimo pjesmom. Bez obzira što živimo na različitim stranam Evrope, uvijek smo jedan drugog podržavali”, rekao je ovom prilikom Ado Iftić.

“Sjedili smo prije skoro dvije godine, Ado i ja pored rijeke Une i pričao sam mu kakav je moj život “vani”, šta radim i čime se bavim. Tad mi je obećao napraviti pjesmu da se malo vratim samostalnom pjevanju i karijeri. I tako je i bilo. Sreli smo se na istom mjestu nakon nekoliko mjeseci i rekao je “Migi – gotova”. Mogu reći da je Ado “potrefio” pjesmu totalno i ona je stopostotni hit. Želja mi je odavno bila da sarađujem sa grupom Camino Verde i eto želja mi se ispunila”, rekao nam je Migos

Video spot za “Ovo nisam ja” je uradila “Vision” produkcija, dok je pjesma snimljena u “Heart music company”.