U Bosanskoj Krupi održan je Kolegij gradonačelnika i načelnika Unsko-sanskog kantona. U prvom dijelu sastanka gradonačelnik i načelnici su razgovarali o situaciji u lokalnim zajednicama, problemima s akcentom na investitore i privredna ulaganja, a u drugom je od strane gradonačelnika Grada Tuzle Jasmina Imamovića prezentirana inicijativa za ukidanje kantona u Federaciji BiH što su Krajišnici jednoglasno prihvatili i pružili podršku.

– Načelnici Unsko-sanskog kantona nastavljaju praksu koju su započeli prije tri mjeseca i danas smo razgovarali o svemu onome što nas muči, a toga ima zaista puno, barem što se tiče lokalnih zajednica u kantonu i u Federaciji, pa i u cijeloj BiH. Donijeli smo određene zaključke, jedan od njih je da ćemo tražiti sastanak sa kantonalnim premijerom do kraja aprila i sa federalnim do kraja maja, da vidimo šta mi kao lokalne zajednice možemo očekivati i da li je to usaglašeno sa našim strategijama koje su donesene – kaže domaćin sastanka načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović.

Svi prisutni su od strane načelnika Općine Bužim Zikrije Durakovića upoznati sa zaključcima sa posljednje sjednice Predsjedništva Saveza općina i gradova, odnosno aktivnostima koje slijede u narednom periodu poput Skupštine Saveza, ali i određenih pitanja koja se odnose na izmjenu pojedinih zakonskih rješenja.

– Razgovarali smo i o položaju investitora i mogu reći da je zajednički stav da mi u radu u lokalnim zajednicama najviše vremena moramo posvetiti privlačenju investitora po svim oblastima jer je način povećavanja broja zaposlenih. Iskazana je bezrezervna podrška svemu onome što je u zakonskim okvirima da se ti investitori privuku, da se održe na našim prostorima, u svakoj općini, i dogovoreno da ćemo u narednom periodu pokušavamo iznaći način da svi zajednički djelujemo pozitivno na te stvari, da iznalazimo rješenja u konkretnim problemima kao što je ovaj aktuelni u Bosanskom Petrovcu sa gospodinom Arifagićem – naglašava načelnik Duraković.

U drugom dijelu sastanka gradonačelnik Grada Tuzle Jasmin Imamović prezentirao je svoju inicijativu za promjenu Ustava FBiH, tj. ukidanje kantona u Federaciji koju smatra jedinim načinom ekonomski održivog razvoja, odnosno stvaranja boljih životnih uslova u našoj zemlji.

– Glavni je problem što smo svjetski rekorderi po broju ministara, poslanika, savjetnika, pomoćnika ministara, na broj stanovnika. U Federaciji je 111 premijera, 142 ministra, 300 pomoćnika ministara, 300 savjetnika premijera i ministara, na stotine poslanika, preko 1000 članova komisija kad su u pitanju skupštine kantona, a kad su u pitanju vanbudžetski fondovi isto tako blizu 1000. Hoćemo da umjesto 35 vanbudžetskih fondova bude 5, da se obezbijede uštede, a da u tim fondovima svaki kanton bude podjednako zastupljen. Mi u Federaciji iz PDV-a primamo 8,4%, a recimo gradovi i općine Republike Srpske tri puta više 24,5% jer nemaju kantone. Neka ostanu kantoni kao ustavna kategorija, kao teritorija, ali da se ukinu vlasti i nadležnosti prenesu na federalni i lokalni nivo. Tada bi građani u općinama imali 3, a možda i 4 puta više nego dana. Mogli bismo iz PDV-a davati poticaje i krenuti u brži ekonomski razvoj, a i Federacija bi imala 2,5 puta više sredstava. Uštede bi na godišnjem nivou iznosile 400-500 miliona KM – objašnjava gradonačelnik Imamović.

Dosadašnje inicijative oko izmjene ustavnog sistema, kako kaže Imamović, propale su jer se odmah išlo na Dejtonski sporazum što je nemoguće, da sve velike sile sjednu za isti sto i da se svi oko svega slože.

– Ali možemo vidjeti šta je do nas u Federaciji. To je moguće. Trebamo prije svege mijenjati hronološki, za početak Vašingtonski ustav iz ’94 pa da vidimo onda ako se nekad steknu uslovi za Dejtonski. Treba riješiti više problema. Mi u jednoj državi imamo 13 država, 3 entiteta i 10 kantona, pa dajte da skinemo odmah 10 kantona kao država, neka ostanu kao teritorije i to je suština ideje. Imate neke 3.5 milijarde da podijelite između Federacije i lokalnih zajednica, da ostvarite velike uštede i postignete potpunu promjenu paradigme, potpunu ravnopravost građana bez obzira na to koje su nacije i u kojem dijelu Federacije žive – dodaje Imamović.

Inicijativa za ukidanje kantona je podržana od strane krajiških gradonačelnika i načelnika. Smatraju je efikasnim i ekonomičnim rješenjem.

– Ovo je nešto u čemu će politika voditi glavnu riječ. Ne kažem da na to pitanje treba gledati kroz politiku, nego se treba posvetiti analizama, činjenicama, pokazateljima koji će ovu inicijativu prezentirati u pravom svjetlu javnosti i svim zainteresiranim krugovima kako bi ona bila tretirana onako kako zaslužuje – rekao je načelnik Duraković

Gradonačelnik Imamović nastavlja prezentaciju svoje ideje. U narednom periodu razgovarat će sa ostalim načelnicima i gradonačelnicima, vjerskim zajednicama, interesnim grupama.

– Nikoga ne bih politički prozivao jer je će to onda biti politička inicijativa. Ja bih išao sa ovim argumentima da dođu do što većeg broja građana, da ozbiljno partije ili stranke koje participiraju u Parlamentu FBiH razmotre inicijativu kada ona bude na stolu, a neće je razmotriti ozbiljno ukoliko mi to ne objasnimo velikom broju građana i ukolika anketa građana ne pokaže da oni to žele. Smatram da u ovom momentu za nas nema drugog izlaza, da je jedino rješenje izmjena Ustava FBiH i smanjenju broju država u državi BiH – zaključuje gradonačelnik Jasmin Imamović.

Ovosedmično redovno ročište u predmetu Unsko-sanske šume na Kantonalnom sudu u Bihaću odgođeno je zbog seminara na kojem učestvuju pravosudni radnici. Nedjelju ranije također je odgođeno na zahtjev odbrane. Šestorica optuženih rukovodilaca Unsko-sanskih šuma tražila su slobodan dan da bi prisustvovala proslavi Međunarodnog dana šuma, što im je i odobreno.

Naime, čak i dok traje suđenje bivšem direktoru Šuma USK-a Đevadu Muslimoviću, te direktorima šumarija Fadilu Šehiću, Sabahudinu Solakoviću, Rasimu Mehmedoviću, Enesu Kariću i Fahiru Sirći, oni su i dalje kao stručne osobe iz oblasti šumarstva itekako visokopozicionirane u svojoj branši. A kada nisu na suđenju, oni i dalje rade u Unsko-sanskim šumama, samo na drugim pozicijama od onih koje su obavljali ranije.

– Naravno da su u preduzeću, neki su i na bolovanju, ali je njihov status i dalje u svojstvu uposlenika ŠPD-a Unsko-sanske šume i tako će sigurno biti do okončanja postupka, a vidjeće se šta će biti poslije, kazao nam je nedavno Haris Mešić, aktualni direktor Unsko-sanskih šuma.

U drugom postupku protiv bivših rukovodilaca i radnika Kantonalne uprave za šumarstvo optuženi i osumnjičeni više ne rade.

– Kod nas je drugo, ipak je Kantonalna uprava za šumarstvo dio Ministarstva i kao državna uprava naši su propisi malo oštriji nego u javnim preduzećima koji imaju svoje pravilnike i ugovore o radu, naglasio je Dragan Polimanac, ministar poljoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona.

Također, saznajemo da ni sljedeće sedmice neće biti ročišta za grupu iz USK-a šuma, iz nama nepoznatog razloga.

– Ročište je prolongirano zbog obaveza Sudskog vijeća, a o razlozima ništa ne možemo reći, poručila je Jasmina Husić, portparol Kantonalnog tužilaštva.

Tužilaštvo, Sudsko vijeće, optuženi i njihova odbrana dobro će se odmoriti od ovog predmeta, koji je javnosti predstavljen kao najveći slučaj organizirane kriminalne grupe koja je štetila državnim interesima i najvećem resursu – šumskom bogatstvu USK-a.

Oslobođenje je detaljno i redovno izvještavalo o toku postupka, a nakon ove poduže pauze uslijediće i drugo poluvrijeme.

– Što se tiče iznošenja dokaza Tužilaštva, otprilike smo na pola puta. Preostaje nam da saslušamo još 20 svjedoka, a biće saslušani i vještaci, jedan iz ekonomske oblasti i drugi iz građevinarstva. Nakon toga ćemo iznijeti materijalne dokaze, kazao nam je Senad Ljubijankić, postupajući tužilac u ovom predmetu.
Inače, slučaj Unsko-sanskih šuma specifičan je zbog još nekoliko detalja. Većina svjedoka tokom davanja iskaza navodila je da je povremeno veće novčane iznose davala za SDA (pored davanja redovnih i povremenih iznosa optuženim), mada niko od odgovornih lica iz stranke nije obuhvaćen optužnicom. U ovom predmetu desio se i presedan u BiH, da paralelno uz svako ročište jedan političar u javnosti redovno brani optužene, a radi se o Asimu Kamberu. On sukcesivno diskreditira svjedoke Tužilaštva, a iznosi optužbe na rad glavne tužiteljice USK-a Fadile Amidžić, zatim na rad policijskog istražitelja Mirhada Abdijanovića i službenika SIPA sa kodnim imenom Ćamil.

Iz našeg izvora bliskom Tužilaštvu USK-a saznajemo da se Kamberovi javni istupi itekako pažljivo prate, jer u njima postoje elementi uticaja na svjedoke.

U Tužilaštvu smo zatražili i reakciju glavne tužiteljice, no ona je ovih dana na službenom putu.

– Ja ću vas zamoliti da to pitanje postavite glavnoj kantonalnoj tužiteljici kada se ona vrati. Mislim da ne bi bilo uredu da ja to komentarišem, s obzirom na to da sam postupajući tužilac u ovom predmetu, naglasio je tužilac Ljubijankić.

Naredno ročište u predmetu USK-a šuma zakazano je za 18. april.

Isplate iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za počele su nakon što je budžet postao operativan.

Ministarstvo finansija Vlade Unsko-sanskog kantona doznačilo je danas bankama svotu od 358 650 KM za poticaje u biljnoj proizvodnji ( isplate proizvođačima malina), a drugi dio iznosa za ovu namjenu 376 000 KM bit će doznačen u ponedjeljak.

11. aprila se obilježava dvadeset četvrta godišnjica osnivanja IDČ „Faraoni“ i Dan specijalnih jedinica 511. slavne bbr.

Povodom 11. aprila – dvadeset četvrte godišnjice osnivanja IDČ “Faraoni“ i Dana specijalnih jedinica 511. slavne bbr. u Bosanskoj Krupi se u utorak organizuje niz prigodnih aktivnosti.

Obilježavanje Dana „Faraona“ i Dana specijalnih jedinica 511. slavne bbr. započet će polaganjem cvijeća na Centralnom šehidskom spomen-obilježju u Bosanskoj Krupi u 10.00 sati. Potom će se obići spomen-obilježje u Bosanskoj Otoci, šehitluci u Pištalinama i Jezerskom, te Spomen-soba 511. slavne bbr.

U poslijepodnevnim satima na jezeru Pecka predviđen je zajednički ručak i druženje pripadnika svih proslavljenih jedinica.

Pozivaju se pripadnici IDČ „Faraoni“ i svih drugih jedinica da se okupe u utorak, 11. aprila u 10,00 sati ispred Centralnog šehidskog spomen-obilježja u Bosanskoj Krupi, te da učestvuju u svim aktivnostima obilježavanja ovog značajnog datuma.

U sezonu štraparijada 2017. godine uvest će nas 9. tradicionalna štraparijada “Izačić 2017”

Riječ je o jednom od najposjećenijih događaja na našim prostorima. Nemamo čestu priliku uživati u spektaklima ove vrste, pa ovu vrijedi iskoristiti.

Glavni akteri su, četveronogi ljepotani koji zaslužuju našu pažnju.

Ne održavaju se štraparijade u Izačiću svaki dan. Zato, dobrodošli na najveću smotru i takmičenje konja u potezanju klada na ovim prostorima – 9. štraparijadu u Izačiću.

Održava se 15. aprila 2017. godine na Stadionu Karaula Izačić.

Početak: 09:00 sati vaganje konja, 10:00 sati početak takmičenja

Ulaz: 5 KM

Samir Aličić iz Izačića veliki je zaljubljenik u konje. Organizator je jedne od najvećih štraparijada, koja okupi veliki broj ljudi iz BiH i regiona, čime važi za jednog od najvećih promotora vraćanja povjerenja i zajedništva među ljudima u posrnulom bosansko-hercegovačkom društvu.

Izačić vas očekuje, stadion Karaula je spreman, od srca, dobrodošli!

Bihaćka džamija Fethija proglašena je nacionalnim spomenikom zbog svoje bogate kulturno-historijske pozadine i činjenice da je nekad bila crkva sv. Antuna Padovanskog, a zatim su je Osmanlije preuredile u džamiju kojoj su dali ime Osvojena. S obzirom na to da je objekt džamije poprilično dotrajao i zapušten, potrebno ga je što prije restaurirati i konzervirati da bi se zaštitio od daljnjeg propadanja. U tom je smislu Zavod za zaštitu kulturno historijskog nasljeđa Unsko-sanskog kantona, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Bihać, pokrenuo inicijativu izrade i realizacije projekta zaštite ovog vrlo značajnog objekta

Bihać je svojim geografskim, historijskim i sudbinskim preodređenjem u kontinuitetu bio čvorište različitih vjerskih, kulturnih i međunacionalnih ispreplitanja. Upravo zbog te činjenice, i današnje lice grada išarano je tragovima različitih civilizacijskih kodova koji su, svaki na svoj način, urezali dubok trag u njegov urbani identitet. Samo gradsko jezgro sadrži mnoge kulturno‑historijske znamenitosti, a jedan od objekata s najbogatijom historijskom pozadinom svakako je džamija Fethija.

Historijski spomenik

Vođeni navedenim činjenicama, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na temelju poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 7. jula 2003. godine, donijelo je odluku da se graditeljska cjelina džamija Fethija s haremom, devet grobnih ploča s natpisima, proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

“Džamija Fethija jedan je od najvažnijih nacionalnih spomenika na području Unsko-sanskog kantona, a slobodno možemo kazati i na području cijele Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju arhitektura i cijeli njen historijski background. Fethija spada u nacionalni spomenik po svim kriterijama i ambijentalnim formama: arhitektonskoj i historijskoj, koja ima svoju posebnu priču. Upravo zbog takvog njenog značaja, mi smo pristupili izradi projekta restauracije džamije Fethije, koji ćemo aplicirati na nekoliko adresa u cilju prikupljanja sredstava za njenu restauraciju”, kaže Amir Kadić, direktor Zavoda za zaštitu kulturno‑historijskog nasljeđa Unsko‑sanskog kantona.

Nastanak i razvoj

Nakon pada Bihaća pod osmansku vlast 1592. godine, Osmanlije su, za potrebe obavljanja vjerske molitve tadašnjih vojnih postrojbi koje su bile smještene u bihaćkoj tvrđavi, crkvu sv. Antuna, kao najpogodniju, preuredili u džamiju. Crkva je bila građena u gotskom stilu sa šiljastim prozorima i visokim krovom. Zvonik joj je bio osmougaoni i veoma visok. Gotska ornamentika prisutna je i iznad glavnih ulaznih vrata u okruglom prozoru – rozeti. Predaje govore da je bila posvećena sv. Anti i datum njene gradnje vezuje se za 13. stoljeće. Neki izvori osporavaju tvrdnju da je crkva pripadala dominikanskom redu i navode kako je ona, ustvari, pripadala franjevcima i da je posvećena sv. Anti Padovanskom. Međutim, suprotno tom stavu, u izvorima se može naći i tvrdnja da ona nije pripadala ni dominikancima, jer su oni imali crkvu, a niti franjevcima, jer ih nije bilo u Bihaću sve do 1357. godine. Postoje i tvrdnje da je to bila crkva sv. Ante Pustinjaka i da su je cisterciti posvetili pustinjaku sv. Anti, te da je oni po svoj prilici nisu dovršili, što kasnije čine građani koji su prilikom gradnje koristili moderni gotski stil.

“Džamija Fethija prvenstveno je sagrađena kao crkva i nije poznat tačan datum njene gradnje. Prema nekim nepotvrđenim podacima, izgrađena je u periodu između 1260. i 1266. godine. Onda kada se u dokumentima prvi put spominje grad Bihać, otprilike se tad spominje i crkva sv. Antuna Padovanskog. Osvajanjem Bihaća od strane Osmanlija 1592. godine, pod vodstvom Hasan-paše Predojevića, crkva sv. Ante Padovanskog pretvorena je u džamiju. Mi ne raspolažemo nikakvim pisanim dokumentima koji bi potvrdili informaciju da je objekt tadašnje crkve kupljen od strane Osmanlija za potrebe džamije, jer se u to vrijeme većina katoličkog stanovništva već bila iselila iz Bihaća. Postoje određene naznake da se dokumenti koji to mogu potvrditi nalaze u bečkim arhivima, istanbulskim arhivima i u arhivskoj građi jednog instituta u Ankari koji se bavi tim pitanjima. U tom smislu, mi smo već preko Zavoda za zaštitu kulturno‑historijskog nasljeđa Unsko-sanskog kantona i Medžlisa Islamske zajednice Bihać pokrenuli inicijativu prikupljanja tih informacija kako bi konačno razriješili sve nedoumice oko toga”, kaže džamijski imam Abdulaziz ef. Nuspahić, koji je i profesor historije.

Konzervacija i restauracija

S obzirom na to da je objekt džamije poprilično dotrajao i zapušten, potrebno ga je što prije restaurirati i konzervirati da bi se zaštitio od daljnjeg propadanja. U tom je smislu Zavod za zaštitu kulturno‑historijskog nasljeđa Unsko-sanskog kantona, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Bihać, pokrenuo inicijativu izrade i realizacije projekta zaštite ovog vrlo značajnog objekta, kako za sam grad Bihać, tako i za Islamsku zajednicu, i općenito kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine.

“Ono što je nama najvažnije jeste to da je Islamska zajednica izrazila spremnost da učestvuje u tom projektu, a nadamo se da će se i ostale institucije uključiti u ovaj projekt koji je od zajedničke važnosti svima. Kada uporedimo stanje džamije Fethije s drugim nacionalnim spomenicima, možemo kazati da je dobro. Međutim, kada se malo dublje uđe u srž tog problema, vidljive su pukotine, utjecaj vlage i atmosferlija, nestručna gradnja koja je prije bila, posebno dio koji se odnosi na krov i munaru. Po zahtjevu Medžlisa Islamske zajednice Bihać, mi smo pokrenuli proceduru za izradu projektne dokumentacije, ali, ulaskom u problem, uvidjeli smo da je dostupno vrlo malo historijskih informacija u vezi s tim objektom. Trenutno se nalazimo u fazi sakupljanja informacija i na dvadesetak adresa uputili smo molbe sa zahtjevom o dostupnosti informacija, tako da bi sredinom aprila projekt renoviranja trebao biti gotov i tada ćemo znati o kolikoj se, ustvari, investiciji tu radi. Najveći problem koji je vidljiv na džamiji jeste veza između munare i samog objekta, zatim sjeverna strana objekta, koja je puno oronula i potrebna joj je glavna sanacija. Veliku pažnju treba posvetiti instalacijama, posebno grijanju, hlađenju i provjetravanju, na što ćemo staviti poseban akcent, kao i obnovu unutrašnjih kaligrafskih radova”, ističe Kadić.

Veliki problem kod kulturno-historijskog nasljeđa predstavlja to što su za njihovu obnovu potrebna velika finansijska sredstva, a procedura ishodovanja građevinske dozvole poprilično je komplicirana i duga. Međutim, iz Zavoda ističu da su spremni uhvatiti se u koštac s ovim problemom, ali se nadaju podršci od strane federalnih, kantonalnih i općinskih institucija kako bi se svi udružili u cilju osiguranja sredstava da se džamija Fethija vrati u nekadašnje stanje.

“Iako je Fethija u lošem stanju, ona je, u poređenju s ostalim nacionalnim spomenicima na području Unsko-sanskog kantona, u prilično dobrom stanju i, ako ubrzo krenemo u njenu restauraciju i konzervaciju, možemo očekivati da to uradimo za vrlo malo sredstava, te da ćemo je osigurati od daljnjeg propadanja za narednih 200 godina. U protivnom, ako je ostavimo u ovakvom stanju još 5 godina, imat ćemo problem čije će rješavanje biti pet puta skuplje nego što je sad”, podvukao je Kadić.

Vratiti objekt u prvobitni oblik

Džamija Fethija, od vremena kad je postala džamija 1592. godine pa sve do danas, uvijek je bila u funkciji, a unutar objekta džamije kontinuirano se obavljao vjerski život. Kada je u pitanju unutrašnjost, ona je nekoliko puta preuređivana. Najviše štete originalnoj unutrašnjosti nanijeli su radovi krajem osamdesetih i oni poslijeratni, kada je nestručnim i neadekvatnim zahvatima izmijenjen prvobitni izgled njene unutrašnjosti. Abdulaziz ef. Nuspahić, imam džemata Fethija, i sam je historičar po struci, a znanje iz te oblasti stjecao je na slavnom Al-Azharu u Egiptu, te zbog toga želi džamiji Fethiji vratiti njen originalni izgled kakav joj je udahnut za vrijeme sultana Abdulaziza.

“Sredinom 18. stoljeća, u vrijeme dok je osmanska uprava još uvijek bila u Bosni i Hercegovini, dolazi do prvog ozbiljnijeg preuređenje džamije. Sve do tad, umjesto minareta, uz objekt džamije stajao je zvonik nekadašnje crkve, s kojeg se učio ezan. Tek 1864. godine sultan Abdulaziz naređuje potpuno preuređenje džamije i tada joj je pridodat minaret, a unutrašnji i vanjski izgled joj je izmijenjen. Kada je gospodin Kadić iz Zavoda za zaštitu kulturno‑historijskog nasljeđa došao da izvršimo detaljni uvid u stanje objekta, primijetili smo da na unutrašnjim zidovima objekta postoje tri sloja farbe, a ispod njih postoji određena ornamentika. Pretpostavlja se da je u vrijeme 1864. godine, kada je džamija po prvi put ozbiljnije preuređena, na zidove ugrađena ornamentika. Zatim je 1961. godine unutrašnjost džamije prekrečena krečom vapnencom, da bi 1984. godine opet prefarbana u zelenu boju, a zatim 2000. godine opet prefarbana u bijelu boju. Naravno, to ništa nije adekvatno urađeno i onako kako nalažu propisi struke i zakon, tako da bi eventualnom restauracijom objekta džamija dobila svoj originalni unutrašnji i vanjski izgled”, kaže efendija Nuspahić, koji dodaje da imaju u planu izraditi panoe s osnovnim informacijama u vezi s historijatom džamije, koji će biti prevedeni na nekoliko jezika i postavljeni u unutrašnjost i okolinu džamije.

Islamskoj zajednici stalo je do samog objekta džamije Fethije, ali ističu da oni nemaju ovlasti bilo šta raditi na objektu džamije jer tako nalažu zakoni i propisi. S druge strane, oni koji su nadležni za to vrlo malo pažnje tome posvećuju. Zbog toga ih raduje ova inicijativa gospodina Kadića i Zavoda koja je, ističu, došla u pravi čas kako bi se sačuvao ovaj, po mnogim mišljenjima, najvredniji objekt u gradu Bihaću.

Federalni zavod za statistiku objavio je zvanične podatke kretanja i migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini. Iz Federacije BiH je najviše odselilo stanovništva u 2012 godini. Radi se o 9 346 stanovnika koji su odselili, a 4 450 iste te godine je novoprijavljenih u Federaciji BiH. U prošloj 2016 godini Federaciju BiH je ukupno napustilo 6 166 stanovnika, od čega se u RS i Brčko Distrikt vratilo 885 stanovnika.

Kad je riječ o Unsko – sanskom kantonu, iz njega je u 2016 godini odselilo 2 355 a doselilo 1 670 stanovnika. Cazin je grad iz kojeg je zvanično najveći broj odseljenih u 2016 godini. Riječ je o 441 građaninu Cazina koji je odselilo i 275 novoprijavljenih u ovoj općini. Sanski Most je po broju odseljenih odmah iza Cazina sa ukupno 393 stanovnika. Za razliku od Cazina u Sanski Most se doselio veći broj novoprijavljenih (315) stanovnika. Ukupni saldo migracije na našem kantonu je negativan, a prema zvaničnim podacima Unsko – sanski kanton je ostao bez svojih 685 stanovnika u protekloj 2016 godini.

Negativni saldo odseljenih i doseljenih najveći je u Cazinu (-166), Velika Kladuša (-129). Bosanska Krupa (-126), Sanski Most (-78), Bosanski Petrovac (-71), Ključ (-71), Bužim (-46). Jedini pozitivan bilans u 2016 godini ima Bihać.

Nakon što je od 7. aprila na vanjskim granicama Šengena najavljen pojačani sistem provjere za sve putnike, uključujući i državljane Evropske unije, i hrvatska policija obavijestila je sve koji planiraju prelaziti njene granice da će biti sistematski provjeravani kroz dostupne baze podataka.

Za državljane trećih zemalja, među koje spadaju i državljani BiH, posebnu pažnju trebaju obratiti na uslove koje moraju ispunjavati za ulazak u Hrvatsku, a to je:

– moraju imati valjanu putnu ispravu koja nositelju omogućava prelazak granice, a koja mora biti važeća barem tri mjeseca nakon planiranog datuma odlaska s državnog područja država članice te mora biti izdana u zadnjih 10 godina,
– moraju opravdati svrhu i uslove namjeravanog boravka te imati dovoljno sredstava za uzdržavanje, kako za vrijeme trajanja namjeravanog boravka, tako i za povratak u njihovu matičnu državu ili tranzit do treće zemlje za koju su sigurni da će ih prihvatiti ili su takva sredstva u mogućnosti zakonito pribaviti,
– za njima u dostupnim bazama podataka ne smije biti izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska te ne smiju predstavljati prijetnju za javni poredak, međunarodnu sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od država članica.

S obzirom da se dosad nisu obavljale sistematske provjere osoba koje uživaju pravo slobode kretanja u skladu s pravom EU (npr. državljani država članica EU i država pridruženih Šengenskom prostoru, članovi njihovih porodica i sl.), navedena izmjena znači da će se od toga datuma sistematski provjeravati i te kategorije osoba.

Za očekivati je da će putnici morati duže čekati na provedbu granične kontrole, saopćila je hrvatska policija i poručila da će iskoristiti sve postojeće kapacitete, ljudske i tehničke, kako bi se vrijeme čekanja svelo na najmanju moguću mjeru, posebno u kritična vremena vikenda i praznika.