Prošlo je više od 12 godina otkako je Skupština Unsko-sanskog kantona (USK) formirala regionalnu deponiju US-REG-DEP Bihać, a do danas to preduzeće, osim što je potrošilo milion KM kredita kod Svjetske banke i ušlo u novo zaduženje od 2,6 miliona eura, nema ni izvedbeni projekt buduće deponije niti se zna gdje bi trebala biti.

Nema rješenja

U međuvremenu, odlaganje i upravljanje čvrstim otpadom postali su najveći ekološki problem u svih osam općina USK. Lokalne deponije više liče na divlja odlagališta zbog skromnih sredstava koja se ulažu u njihovo održavanje. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Jasmin Burnić (SBB) ističe da su vozila za transport stara i dotrajala, a upravljanje otpadom se svodi na sakupljanje, odvoz i odlaganje na deponije.

– Nijedna od lokalnih deponija ne posjeduje okolišne dozvole niti ispunjava neophodne ekološke kriterije. Međutim, u ovom trenutku ne postoji alternativno rješenje – rekao je Burnić.

Godišnje se u USK na deponije odloži više od 100.000 tona raznog smeća. Održavanje deponija postalo je skoro nemoguće, a neke od njih prijete da se pretvore u ekološku katastrofu. Kritično stanje je s deponijama u Sanskom Mostu, Cazinu, Velikoj Kladuši i Ključu. Bužim nema odlagalište za smeće, ali u dogovoru ove te općina Cazin i Bosanska Krupa smeće se odvozi na deponiju Meždre – Vlaški do.

Gradska deponija na Sanskim brdima kod Sanskog Mosta, koja postoji kao takva više od 40 godina kao „privremena”, odavno je postala opasnost, prije svega za dvadesetak vlasnika kuća koji tu žive nakon rata. Oni su u više navrata blokirali saobraćaj, ne dozvoljavajući kamionima odvoz smeća.

Faruk Alagić, tehnički direktor JKP “Sana”, koje upravlja ovom deponijom, kaže da su kapaciteti odavno prevaziđeni. Ovo preduzeće je u stečaju i ne može da izdvaja značajnija sredstva za njeno održavanje i sanaciju, ali nije to činilo ni prije. U Velikoj Kladuši su prije tri godine otpočeli sa saniranjem deponije Radića most, ali nisu daleko odmakli zbog nedostatka novca.

Odabrana lokacija

Stanje s odlaganjem čvrstog otpada u USK je više nego zabrinjavajuće. Nakon što je za izgradnju regionalne deponije odabrana lokacija Karanovac nadomak Bihaća, Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH, a potom i Skupština USK zabranili su sve aktivnosti s eventualnom izgradnjom deponije na tom mjestu, čime je ovaj projekt ponovo vraćen na početak.

Zatvoren Krivodol

Zahvaljujući sredstvima EU kroz projekt IPA, Bosanska Krupa je krajem prošle godine zatvorila i sanirala deponiju Krivodol, koja je bila velika ekološka prijetnja. No, ova se općina godinama bori protiv divljih deponija, a trenutno se koristi divlje odlagalište Vlaški do, koje lokalna vlast nastoji urediti. Taj proces ide sporo zbog nedostatka sredstava.

Pružiti mladom čovjeku priliku da bude dio globalne učionice i stiče znanja na svjetskim univerzitetima, a zatim se vrati na svoj univerzitet i prenese znanja svojim kolegama, posao je od neprocjenjive vrijednosti, a zadovoljstvo da se bave tim poslom imaju uredi za međunarodnu saradnju na univerzitetima.

Ured za međunarodnu saradnju Univerziteta u Bihaću će započeti sa serijom pozitivnih priča naših studenata koji su bili na različitim programima razmjene.

Prvu započinjemo sa dvije studentice koje su zimski semestar 2016/2017. godine provele na Akdeniz Univerzitetu u Antaliji, R. Turska po Mevlana programu razmjene. Radi se o studentici Ekonomskog fakulteta, Nejri Ćerimović i studentici Tehničkog fakulteta, Odsjeka za Tekstilni dizajn, Amri Sefić. 

Ovo je Nejrina i Amrina priča:

Koferi su spakovani. Napuštamo svoj mirni način života i uskačemo u brzu rijeku, u nešto sasvim novo i nepoznato. Pitaju nas „Zašto da?“, a mi odgovaramo „Zašto ne?“. Druga zemlja, drugi grad, ljudi, kultura, tradicija. Šake stečenog znanja nosimo kao as u rukavu. Klupko se odmotava. Životna avantura je pred nama.

Ono što smo iskusile, nosit ćemo uvijek sa sobom i rado se sjećati svih momenata. Dakako, nekad je bilo teško. Bilo je i suza.  No, ne bismo mijenjale baš ništa. Ponosne smo na sebe. Ponosne smo što smo postale dijelom Mevlana programa i dijelom tog divnog „gradića“ Akdeniz Univerziteta (Antalya, Turska). Kažemo „gradića“ sa razlogom. Uđete u kampus i imate sve na jednom mjestu, sve šta vam za život treba. Od raznoraznih fakulteta, bolnica, igrališta, parkova, kafića, kantina, domova do banke. Iskreno se nadamo da će naši studenti imati priliku da uživaju takvo nešto.

  Susrele smo se sa srdačnim osobljem, novim metodama i tehnikama učenja.  Stekle novo znanje i ideje za rad na našem Univerzitetu. Nemojte da vam strani jezik bude „bauk“. Oni će vam pokušati pomoći na sve načine. Gajili su posebne simpatije prema nama saznavši da smo iz Bosne i Hercegovine, njima znane kao Bosna Hersek. Slijedila su mnogobrojna pitanja, od broja stanovnika BiH, naroda, uređenja, mentaliteta, tradicije, položaja u Osmanskom carstvu, do traženja fotografija ljepota naše Bosne. Zanimalo ih je baš sve. Naša zemlja za njih je nešto posebno.

Uvidjele smo da ljudi žive drugačijim mentalitetom u kojem će sve biti u redu, za sve ima vremena i uglavnom, će sve uraditi u zadnjem trenu. Život bez stresa, uz dozu mora, sunca i pijeska. Upoznale smo se sa nevjerovatnom, pomalo zavidnom ljubavi prema zastavi Republike Turske, prema velikom gospodinu Mustafi Kemalu Atatürku, te predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu.

          Naravno, nismo bile same. Gdje god da krenete naći ćete našu raju. Tako smo i mi pronašle drugare iz raznih krajeva drage naše BiH. Pored njih, upoznale smo ljude iz raznih dijelova svijeta. Neki su u potrazi za boljim sutra, neki za znanjem, neki za avanturom.

          Želimo našim kolegama i kolegicama poručiti da se aktiviraju. Obratite se pravim ljudima, obratite se našem Uredu za međunarodnu saradnju Univerziteta u Bihaću. Pronađite nešto za sebe. Kada vam se na dlanu pruža prilika, nemojte se bojati, rizikujte, vjerujte nam vrijedi. Na kraju krajeva pronađite sami sebe.

          Kada bi nam ponudili da ponovimo sve, bez razmišljanja bismo pristale. Mi ne želimo stati na ovom. Mi idemo dalje. Naše snove ostvarujemo samo mi.

          Prenijet ćemo vam našu poruku kroz riječi Briana Schweitzera:

“Izazivamo vas da budete sanjari, izazivamo vas da budete oni koji nešto rade da učine ovaj svijet boljim mjestom.”

Na kraju, veliku naklonost i zahvalnost šaljemo Uredu za međunarodnu saradnju iz razloga što su nam uveliko olakšali ovu avanturu plativši putne troškove koji nisu bili tako mali i pružajući nam podršku tokom svih ovih mjeseci.

Hvala od srca,

Nejra i Amra

Ured za međunarodnu saradnju Univerziteta u Bihaću već nekoliko godina nastoji da u skromnim uvjetima i sa ograničenim resursima osigura mladim ljudima sa našeg univerziteta priliku da dio svog studija provedu izvan Bosne i Hercegovine na evropskim, turskim, pa čak i američkim univerzitetima. Nastojimo da im na jednom mjestu pružimo priliku da pronađu stipendiju, završe proceduru apliciranja, imaju podršku u toku boravka na drugom univerzitetu, te završe proceduru priznavanja po povratku. I onog momenta kad se naši studenti vrate sa razmjene, kad svojim ocjenama i priznanjima sa svjetskih univerziteta pokažu da su tamo bili ne samo studenti nego ambasadori svoje zemlje i univerziteta, postaje jasno da mi ovdje i sada, u našoj Bosni i Hercegovini, možemo više i možemo bolje.

Pjevačica Donna Ares nedavno je rastužila fanove objavom da joj se kancer vratio po treći put. Ipak, pjevačica se bori s ovom bolešću hrabro, baš kao i prethodna dva puta.

Donna je na Instagramu pozirala sa drugaricom dok su svirale i trenirale, a pjevačica je navela da na ovaj način želi da što više uživa u životu.

– Spremamo novi “uživo iz lajva“. Gitara napreduje, pjevačica trenira. Igramo se dok možemo! – napisala je Donna dok su joj fanovi ostavljali emotikone srca u komentarima.

Nova prilika za posao za prosvjetne radnike bez zaposlenja otvorena je raspisivanjem konkursa u nekoliko osnovnih i srednjih škola na području USK-a.

Škole koje su raspisale konkurs su: JU “II srednja škola” Cazin, JU OŠ “Cazin II” Cazin, JU “MSŠ” Bužim i JU “Mješovita elektrotehnička i drvnoprerađivačka srednja škola Bihać” Bihać.

Više informacija o konkursima pročitajte u prilogu.

Odlukom skupštine i odbora povjerioca donesene dana 28. 12. 2016. godine, stečajni upravnik stečajnog dužnika ”Krajinaputevi” dd Bihać objavljuje oglas o 7. prodaji nepokretne imovine stečajnog dužnika.

Sedma prodaja tzv. ”upravne zgrade” Krajinaputeva i druge nepokretne imovine – LOT 3, održaće se 10. 02. 201′. godine (petak), s početkom u 11 sati u Bihaću. ul. Bedem 1 (upravna zgrada).

LOT 3 početne cijene 700.000KM:

Poslovni objekt (upravna zgrada), veličine 24,4 x 13,85 metara izgrađena 1888. godine (dograđena 1965. godine, adaptirana i sanirana) spratnosti S+P+1. Objekat se sastoji od suterena (248,67 kvadratnih metara), prizemlja (249,13 kvadratnih metara) i poslovnog prostora (248,64 kvadratna metra) – k.č.br. 5073 zv. ”Upravna zgrada i dvorište”, kulture kuća i zgrada u površini od 237 metara kvadratnih i pašnjak u površini od 638 metara kvadratnih, ukupno 875 metara kvadratnih, upisana u p.l.br. 2607 k.o. Bihać Grad, po novom katastarskom operatu, odnosno odgovarajuća stara k.č.br. 1/487 zvana ”upravna zgrada”, kulture upravna zgrada i dvorište u površini od  875 metara kvadratnih, upisana u z.k.ul.br. 60 k.o. Bihać.

Uslovi i način prodaje imovine:

• Imovina će se prodavati kombinovanom metodom – pisanim ponudama i usmenim nadmetanjem.
• Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica čije pisane ponude do 10. 02. 2017. godine do 10:45 sati budu fizički dostavljene na adresu, Krajinaputevi dd Bihać u stečaju, ulica Bedem 1, 77000 Bihać, BiH, i to u zatvorenoj koverti koja će biti potpisana od strane ponuđača i uplate depozit u iznosu od 10.000,00KM za svaki Lot pojedinačno. Uplatu naznačenog depozita treba izvršiti na račun stečajnog dužnika broj: 3385002275440954 otvoren kod UniCredit bank dd, sa naznakom: Osiguranje za učešće na javnom nadmetanju Lot (broj lota). Pisana ponuda treba sadržavati naziv ponuđača, oznaku Lota, ponuđenu cijenu te prilog treći primjerak uplatnice o uplati depozita za zainteresirani Lot. Cijena pisane ponude ne može biti niža od navedene početne vrijednosti Lota na oglasu.
• Pristigle ponude se otvaraju na dan prodaje u prostorijama Društva od strane komisije koja će biti imenovana na dan prodaje.
• Minimalni iznos podizanja cijene u usmenom dijelu nadmetanja iznosi 5.000,00KM od posljednje ponuđene cijene Lota iz oglasa. Maksimalni iznos podizanja cijene u usmenom dijelu nadmetanja iznosi 10.000,00KM od posljednje ponuđene cijene Lota.
• Prodaja nepokretnosti bit će zaključena kada nakon otvaranja ponude i čitanja cijena, odnosno nakon zadnje usmene ponude na javnom nadmetanju i trećeg upita stečajnog upravnika nitko od zainteresiranih kupaca ne izjavi da daje novu cijenu uvećanu za iznos naveden u prethodnom stavu od zadnje ponuđene cijene za nepokretnost.
• Prvoplasirani kupac dužan je platiti ukupnu kupoprodajnu cijenu u roku od 30 dana od dana održane prodaje, tj. najkasnije do 13. 03. 2017. godine (umanjenu za dati depozit), te će se isti nakon toga uvesti u posjed temljem rješenja suda o dosudi i protoka roka za žalbu.
• Ukoliko ponuđač sa najvišom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povrat ukupno uplaćenog depozita, a prodaje će se smatrati neuspjelom, a imovina iz Lota će se dodijeliti drugoplasiranom, odnosnosno trećeplasiranom, ukoliko drugoplasirani ne ispuni propisanu proceduru. Drugoplasirani, odnosno trećeplasirani kupac je dužan najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljana obavijesti od strane stečajnog upravnika uplatiti kupoprodajnu cijenu, u protivnom isti također gube potpuni iznos uplaćenog depozita.
• Ponuđačima, osim tri prvoplasirana, vratit će se položeno osiguranje nakon zaključenja javne prodaje.
• Imovina se prodaje u zatečenom stanju po načelu ”Viđeno kupljeno” i naknadne reklamacije se neće uvažavati, te svaki kupac ima pravo da prije održavanja prodaje izvrši uvid u javne knjige kod Općinskog suda u Bihaću i to o svom trošku.
• Kupac snosi sve troškove vezane za kupoprodaju i uspostavljanje vlasništva na nekretnini (porezi, takse, geometri i ostalo).
• U slučaju da se na nadmetanje prijavi više kupaca, a čija ponuđena cijena bude identična, te u slučaju da navedeni ponuđači ne uvećaju cijenu po pozivu stečajnog upravnika u usmenom dijelu nadmetanja, u tom slučaju za prvoplasiranog kupca se proglašava kupac koji je prvi dostavio ponudu na adresu prodavca u predviđenom roku, o čemu će posebnu evidenciju voditi uposlenici prodavca, te o datumu i mjestu dostavljanju ponude sačiniti službenu zabilješku, odnosno izdati potvrdu ponuđaču o vremenu prijema ponude.
• Prilikom javnog nadmetanja jedan ponuđač može biti rangiran samo na jednom mjestu, bez obzira na broj ponuđenih cijena.
• Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti svakog radnog dna na broj telefona 061/181-788.

Umjetnost je Božiji dar i svako individualno kroz razvoj vlastitih sposobnosti i vještina to mora otkriti u sebi, kaže Halida Emrić.

Baš kako ju je svojevremeno opisao Vojislav Vujanović, kazavši da glina za nju nije samo sredstvo za izvedbu njenih predodžbi, već da ona u glini doslućuje dušu koju treba osloboditi iz neoduhovljene materijalnosti, kao što je to Mikelanđelo činio sa kamenom, Halida Emrić (52) svoj umjetnički svijet oblikuje stvaralačkim uzbuđenjem kojim je okupirana sva njena maštovitost koja se počinje razbuđivati u trenutku kada ona rukom dotakne glinenu masu koja za nju nije samo obično sredstvo za izvedbu njenih zamisli.

Rođena je u Bihaću, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje, a školu keramike „Tapiker“ završila je 2009. godine u Zagrebu, gdje je usavršila znanje iz oblasti umjetničke keramike čime se, vrlo uspješno, bavi dugi niz godina.

Članica je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine i osnivačica studija za izradu umjetničke keramike Serhat Art 2006. godine. Osmislila je i realizirala projekat izrade suvenira pod nazivom „Amblemi bosanskohercegovačkih gradova“ za čije svrhe je uradila više od 10.000 keramičkih eksponata.

Keramika je žensko pismo

„Umjetnost je Božiji dar i svako individualno kroz razvoj vlastitih sposobnosti i vještina to mora otkriti u sebi. Kao djevojčica sam pisala pjesme, kasnije zbog životnih obaveza osjećaj za kreativnošću je bio potisnut, valjda i zbog ambijenta u kojem sam živjela. Kasnije, kada sam promjenila ambijent, udajom iz Bihaća u Bužim za slikara i grafičara Seada Emrića, počinje moj intenzivniji put pronalaženja kreativnog dara i izgradnje umjetničkog senzibiliteta. U prvoj deceniji braka važnija mi je bila uloga majke, odgoj i podizanje četvoro djece.”

U drugoj deceniji braka, nakon nagomilanog iskustva, pokreće vlastiti studio za umjetničku keramiku u kojem uspješno odgovara svim izazovima već skoro deset godina.

“Keramika je žensko pismo u likovnosti, veoma pogodna za moj umjetnički senzibilitet, u ovom medijumu uspješno sanjam svoje snove i pričam najljepše priče o svojoj zemlji Bosni. Podloga za moje umjetničko stvaranje je moje stalno istraživanje prirode i kulture moje domovine Bosne i Hercegovine. Stalno putujem, upoznajem ljude i krajeve. Oduševljavaju me ljepota naše zemlje u različitostima i sklad susretanja tih različitih kultura i umjetničkih tradicija u našoj zemlji. Srednjovjekovna Bosna je moja najveća inspiracija, jer ona mi nudi obilje povoda za umjetničko djelovanje, a s druge strane u istraživanju kulture iz ovog perioda mogu se prepoznati svi narodi moje domovine“, kaže Halida Emrić.

Porodični život i kvalitet radova

Iako se i njen suprug bavi umjetnošću, ipak se ne miješaju u rad jedno drugom. Razlog je, kaže, što je umjetnost individualan čin, a znanja i vještine koje njih dvoje imaju uveliko se razlikuju.

Uprkos činjenici da oboje svakodnevno rade na novim djelima, Emrić ističe kako njihov porodični život ne trpi zbog toga, te kako za porodicu odvajaju dovoljno vremena. Pitanje kvaliteta je uvijek neizostavan dio razgovora sa svakim umjetnikom. Ističe kako znanje i vještine moraju biti preduslov za ovaj posao, te da je kvalitet njenih radova provjeren kroz niz izložbi i dokazan putem nagrada koje je dobila.

“Znanja i vještine koje imam su iz područja keramike, a njegova iz područja slikarstva i grafike; svako je prepušten sam sebi da u svojoj inventivnosti i sposobnosti da izradi umjetničko djelo. On izgubi dnevno vrijeme radeći u službi, ja u kući i kuhinji, ali se sve to nadoknadi u večernjim satima kada se izbjegne gubljenje vremena i kada se u svojim ateljeima maksimalno prepuštamo samoći i umjetničkom stvaranju, ali nikada ne zapostavljamo djecu u svim njihovim potrebama. Danas, nažalost, ako ste savjesni i odgovorni, ako vam Bog podari toliku širinu da znate koliko vam znanja i vještina treba, morate kao autodidakt učiti cijeli život te da vam ovdje mimo vas samih može samo Bog pomoći. Što se tiče kvaliteta mojih radova, oni su verificirani kroz izložbe, likovne kritike i nagrade koje sam dobila. Kvalitet moje umjetnosti je provjeren i kroz najznačajniju umjetničku nagradu u našoj zemlji, Collegium artisticum, koju sam dobila 2015. godine. Kod nas, u pravilu, što je manji umjetnik, to ima veće mišljenje o sebi. Mislim da se to sve mora eksponirati prosudbi tržišta koje će dati konačni sud o realnoj vrijednosti. Moja izložba planirana samo na jedan mjesec na Univerzitetu u Ljubljani produžena je na pola godine baš zbog kvaliteta koji je kod publike prepoznat“, ističe Emrić.

Ovdje nije lako biti umjetnik

Iako biti umjetnik u Bosni i Hercegovini, danas nije isplativ posao, Emrić kaže da je uspjela svoj umjetnički rad pretvoriti u samoodrživ posao, što je postigla zahvaljujući svojim prijateljima kojih ima širom Bosne i Hercegovine.

„Naši građani nemaju interes za umjetnost i nema nikakvih indicija da se takvo stanje duha mijenja. Više imam koristi od stranaca koji posjećuju moje izložbe. Srećom, uspjela sam svih ovih godina da uspostavim dobru saradnju sa općinama širom Bosne i Hercegovine i da za njih izrađujem protokolarne darove. Moji radovi također se nalaze u stalnoj postavci suvenirnice Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine i Zavičajnog muzeja Travnik. Kada imate puno prijatelja širom zemlje i inostranstva, to vam je sigurna garancija da će vam umjetnost biti samoodrživa. Sva ova priča je toliko složena i skupa, i nikako ne bi uspjela da nisam imala stalnu finansijsku pomoć akademika prof. dr. Envera Mandžića iz Tuzle. On je imao viziju, želio je da i naša zemlja ima ovu priču. Najviše mojih djela nalazi se u njegovom muzeju u Tuzli. Gostovala sam u mnogim zemljama Europske unije i vidjela da oni nude razne načine i rješenja koja omogućavaju umjetnicima da opstanu i da imaju motive za stvaranje umjetničkih djela. Slovenija mi je najljepša, jer su mentalno iznad svih ostalih u regionu tako što su očuvali građanski nivo dostojanstva i imaju kulturnu publiku koja garantira opstanak njihovih institucija, ali i razvoj umjetničkih produkcija u svim branšama.“

Mladi su u pravu što odlaze

U kontekstu sve učestalijih i masovnijih migracija mladih ljudi sa područja Unsko-sanskog kantona, Emrić kaže da se radi o sasvim normalnoj pojavi, ali da mnogi, ipak, nedovoljno koriste slobode i prava europskih društava, već se povlače u neke uske krugove stvarajući neku subkulturu, što je pomalo zabrinjavajuće.

„Hvala Bogu neka odlaze, mladi su u pravu i imaju osjećaj za realnost. Nadam se da će svi mladi ljudi u sredinama u koje odlaze uspjeti iskoristiti sve blagodati uređenih društava i njihovih institucija. Neki se tamo i izgube, pa organiziraju dobrovoljna geta, potpuno ignorišući vrijednosti te sredine i pokušavaju da iza zatvorenih zidova stvaraju surogat kulturu kao sjenu onog istog haosa iz kojeg su morali ići u egzil. Kao što sam rekla, naše vlasti daju samo poticaje domaćim životinjama i opstankom ovdje možete profitirati samo kao pastir. Moj sin Harun već studira u Ljubljani, a uskoro će mu se, ako Bog da, pridružiti Hadžem, Hazer i moja Merjema. Učim ih da je čitav svijet njihova domovina“, kaže na kraju Halida Emrić.

Da je Karate savez USK, najorganizovaniji i najuspješniji granski savez ne samo na našem kantonu već i u državi, pa i u regiji, govore ne samo rezultati naših takmičara, nego i sve ostale aktivnosti predviđene Planom rada a koje za cilj imaju napraviti nove iskorake u radu.

Jedna od aktivnosti kojoj se posvećuje puna pažnja je i usavršavanje i edukacija svih aktera koji su zastupljeni u: trenažnom, takmičarskom, sudijskom i trenerskom aspektu.

U skladu sa Kalendarom aktivnosti, danas je održan licencni seminar za kantonalne trenere, koji je za cilj imao, pripremiti i edukovati nove trenere kako za trenažni, tako i za takmičarski proces.

Ovaj seminar je nastavak aktivnosti na polju usavršavanja kadrova, jer je prvi dio edukacije održan ljetos u sklopu Karate kampa „Sedra „.

Možemo sa ponosom istaći da je sa današnjim seminarom Karate savez USK postao bogatiji za oko 25 novih trenera koji će stečeno znanje prenositi na takmičare.

U tematskom radu seminara obrađene su teme: Uloga trenera u trenažnom i takmičarskom ciklusu, nova takmičarska pravila i sudijska pravila, a aktivni učesnici u obradi tema su bili: Samir Cazinkić , predsjednik saveza, Bajro Durdžić, direktor Karate selekcije USK, Mujo Begić, delegat za sudije i Ramo Kovačević, sekretar Saveza i delegat za trenere.

Mora se istaći i veoma bitna činjenica a to je da je u današnje vrijeme kojeg prate nesuglasice, destrukcija, Karate savez USK, napravio izuzetnu stvar, završio je proces integracije svih Karate klubova sa našeg kantona u jedan, jedinstven Karate savez USK, čime smo još jednom potvrdili da se planski, sistematski, stručan i zajednički napor isplatio.

Naravno na ovom se neće stati, jer što se tiče oblasti edukacije u planu je održavanje licencnog seminara za sudije.

Sve ovo se radi samo sa jednim ciljem, napraviti uslove za postizanje vrhunskih rezultata, naši najmlađi, dječija reprezentacija USK, je to i potvrdila na prvom svom nastupu u ovoj godini, gdje je među takmičarima iz 26 država na Gran Prix Croatia, bila ubjedljivo najbolja. .

Naš cilj je težak, dugoročan i ozbiljan, donijeti prvu Olimpijsku medalju u Unsko sanski kanton.