Home Blog Page 1348

Zbog Lenkinih fotografija ćete poželjeti da u Bihać dođete već danas

Fotografije Bišćanke Lenke očarale su autoricu LolaMagazina, Brankicu Raković, koja je upravo zbog njih poželjela da dođe u grad na Uni.

Lenku sam dugo pratila na Tviteru, prije nego što sam zaista obratila pažnju na nju. Za to je “kriva” jedna od fotografija koja je u tom besciljnom traženju nečega na Tviteru naišla na mene. Fotografija mandarinke.

Fotografija po fotografija, scena po scena, potpuno sam se zaljubila u ono što Lenka svojim fotoaparatom bilježi skoro svaki dan.

Ljepota Bihaća, a posebno Une u kombinaciji s njenim talentom nešto su za šta i vi morate znati, ako do sada niste.

Upravo ovakvi ljudi su najbolji ambasadori svog mjesta. I zaslužuju svu našu pažnju.

Uživajte!

Pogrešne dijagnoze šefice Patologije u Bihaću

Greške ljekara najčešće završe kobno za pacijente. Kad pogriješi patolog, grešku je uglavnom nemoguće ispraviti. Dijagnosticirani karcinom, hemoterapije i operativni zahvat nakon takve pogrešne dijagnoze događali su se u Kantonalnoj bolnici “Doktor Irfan Ljubijankić” u Bihaću. Zasad deset revidiranih nalaza koje je potpisala doktorica Nikolina Balaban, šefica bihaćke Patologije, pokazuju pogrešne dijagnoze.

“Kada sam otišla tamo dočekala me je sestra Belma i doktorica Begić. Saopćile su mi da su moje terapije prekinute, jer je s Patologije u Sarajevu javljeno da nemam rak“, priča pacijentica iz Bihaća Armina Rekić.

Prethodno je ovoj 32-godišnjakinji, koja je planirala trudnoću, izvađena maternica, i to isključivo zbog čak dva patohistološka nalaza koje potpisuje dr. Nikolina Balaban u kojima tvrdi da Armina ima invazivni karcinom na maternici. I nije to sve, Armina je prošla i jednu hemoterapiju. A trebala je i mnogo više: “Dvadeset tri vanjska zračenja, četiri unutarnja i pet hemoterapija”, kaže Armina.

A od odgovornih u Kantonalnoj bolnici, koji iako se već neko vrijeme u Krajini sve glasnije priča o nestručnosti Nikoline Balaban, dolazi samo tišina. Zahtjev za više informacija poslali smo na ime direktora Smaila Derviševića.

U vezi s Vašim zahtjevom obavještavam Vas da naša ustanova trenutno neće izlaziti u javnost s bilo kakvim informacijama ili saopćenjima – odgovorili su.

A direktora bolnice u Bihaću dr. Smaila Derviševića htjeli smo pitati na koji način je zaposlena dr. Nikolina Balaban, i to ni manje ni više nego na mjesto šefice Patologije, s obzirom na to da nije bilo javnog konkursa? Htjeli smo pitati i da li je bilo preispitivanja njenih nalaza, kao i to da li štiti i od javnosti krije greške dr. Nikoline Balaban?

A greške potvrđuju i revidirani nalazi koji su rađeni u bh. i regionalnim kliničkim centrima. Pacijenti koji su morali biti operisani jer boluju od karcinom, prema nalazima dr. Balaban imaju samo blage upale. A ekstremne operacije rađene su na pacijentima koji nisu imali rak. I Kantonalno tužilaštvo je otvorilo istragu.

“Radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da li se u radnjama liječnice Nikoline Balaban očituju elementi krivičnog djela nesavjesno liječenje”, navodi glasnogovornica Tužilaštva USK-a Jasmina Husić.

Nadležni bi trebalo da se pozabave time kako sistem, prvenstveno direktor bolnice Dervišević, može dozvoliti ovakve greške. I kome ovdašnji narod plaća za javašluk i neznanje u zdravstvu?

Povodom 757.rođendana grada Bihaća darovani najstariji Bišćani

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić zajedno sa Enesom Hrustanović, direktoricom JP „RTV Bihać“ u sklopu obilježavanja 757.rođendana grada Bihaća posjetili su najstariju Bišćanku i najstarijeg Bišćanina i tom prilikom im uručiti poklone.

“Posjetili smo Sabriju Bajrovića koji ima 96 godina i Hanifu Dizdarić koja ima 97 godinu i prigodno ih darovali povodom rođendana našeg grada. Ovi ljudi su nešto posebno za naš grad i čast mi je bila da mogu sa njima podijeliti radost našeg rođendana “-kazao je gradonačelnik Fazlić.

Povodom Dana grada Bihaća i danas je održano niz aktivnosti

Povodom 757. rodendana grada Bihaća i danas je održano niz aktivnosti. Prvi je bio prijem za mlade darivaoce krvi osnovnih i srednjih škola i njihove profesore koji su prošli edukaciju iz prve pomod, a zatim je i organizovan pohod na Plješevicu.

Volonteri Gradske organizacije Crvenog križa organizovali su protekih mjeseci akciju u kojoj je 180 profesora bihaćkih osnovnih i srednjih škola prošio edukaciju prve pomoći. Također, učenici su dobrovoljno davali krv i na najbolji način položili lekciju iz humanosti, iako je gotovo svima to bio prvi susret sa ovakvim akcijama. Veliki broj onih koji su dali dragocjenu tečnost i došli na današnji prijem, u Kulturnom centru kazali su da će se i ubuduće odazivati svim akcijama.

Ono što je najbitnije jeste da su mladi ljudi pokazali svoju želju da budu humani, iako mnogi smatraju da nove generacije u sebi nose neke druge navike, smatra direktor Gimnazije Bihać, Jasmin Hodžić.

Crveni križ je zatim, zajedno sa Javnom ustanovom za sport, odmor i rekreaciju i Gradskom upravom organizirao i pohod na Plješevicu.

Veliki broj planinara odlučio je učestvovati u ovom pohodu, jer kako nam kažu, planinarenje nije samo oblik tizičke aktivnosti nego i put do upoznavanja prirode u njenom izvornom obliku. Današnjim aktivnostima nastavljeno je obilježavanje Dana grada Bihaća. Za sutra u 11 sati zakazana je degustacija rodendanske torte koja je dar bihaćkih slastičara svome gradu.

Hrvatska i BiH: Rijeka Una nas spaja, ne razdvaja

“Bila je to Una. Otac se smije, misli da sam se prepao pa me pridržava i govori mi da se ne bojim, da je ćuprija tvrda, a ja se ne bojim: samo lebdim, sav prosjan tom Unom, tim nevidljivim čudom, za koje bih jedino znao reći, ljepota, ljepota, malo mi očiju da gledam, malo mi pluća da dišem.” Skender Kulenović

Legenda kaže da je rijeka Una dobila ime još od starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu smaragdnozelenu ljepotu uzviknuli “UNA”, što na latinskom jeziku znači jedna. Ali Una nije jedinstvena samo po svojoj ljepoti. U slivu rijeke Une, u podzemnim vodama Grmeča, živi čovječija ribica. Na obalama Une raste oko 170 vrsta ljekovitih trava, a jedna rijetka biljka dobila je naziv  po rijeci Uni, Campanila Unensis – unska zvončica. U ovoj rijeci živi 28 vrsta riba od kojih najveće, mladice, mogu biti teške preko 30 kilograma. Takođe,  u pjeskovitim unskim naplavama, mogu se vidjeti mali rakovi, što je siguran znak čiste vode. Njeni slapovi, kanali, brzaci i otočići predstavljaju spektakularan prizor, koji od davnina privlači ljubitelje prirode, ribolovce, sportiste, kao i umjetnike, koji na Unu dolaze po inspiraciju.
Svjesne turističkog potencijala rijeke Une, i potrebe za jačanjem turističke ponude na ovom području, opštine pounjskog kraja šansu su vidjele u međuopštinskoj saradnji i mogućnostima koje se nude za finansiranje turističkih projekata iz IPA sredstava.
Saradnjom između bosanskohercegovačkih i hrvatskih opštinaKozarska Dubica, Hrvatska Dubica, Kostajnica i Hrvatska Kostajnica, te turističkih organizacija ovih opština, 2012. godine realizovan je projekat Una: jedinstveni resurs za održivi razvoj. Projekat je finansiran iz IPA sredstava, a cilj je bio da se turizam ovog kraja učini konkurentnijim stvaranjem zajedničke turističke ponude, poštujući pri tom prirodnu baštinu i principe održivog razvoja.
Tada su izgrađene tri ribarske kuće u Kozarskoj Dubici, obnovljena je ribarska kuća u Hrvatskoj Kostajnici, očišćene su obale rijeke Une, izgrađeni prilazni putevi i takmičarske staze, izgrađen je pješački most na rijeci Strigova i postavljeni znakovi o turističkoj ponudi. Pored toga  12 seoskih domaćinstava dobilo je obuku za smještaj turista, a obučeno je i angažovano i 8 turističkih vodiča i 4 ribočuvara.
Kako bi podigli svijest o odgovornom turizmu, održana je serija radionica i prezentacija od strane novoobučenih turističkih vodiča, u saradnji sa turističkim organizacijama i ribolovačkim udruženjima. Usvojena je zajednička platforma za održivi razvoj odgovornog turizma i kodeks ponašanja. Takođe je dizajnirana web stranica, odštampan promotivni materijal i urađen promotivni video klip.
“Projekat  je dao dobru osnovu za razvoj turizma, a nakon njegove realizacije ostalo je da se dalje radi na jačanju turističke ponude u ovim pograničnim opštinama uz pomoć ministarstva turizma, turističkih organizacija i drugih aktera koji se bave razvojem turizma”, kažu iz ureda načelnika Kozarske Dubice.
Nakon ovog projekta, u Kozarskoj Dubici je uslijedio projekat “Turističke pješačke rute”. Projekat je finansijski podržala opština Kozarska Dubica, a cilj je bio da se registrovana seoska domaćinstva, koja su učestvovala u prethodnom projektu „Una – jedinstveni resurs za održivi razvoj“, uključe u turističku ponudu opštine Kozarska Dubica. Zadatak je bio da se osmisle turističke pješačke rute u ruralnim dijelovima opštine Kozarska Dubica, kao poseban turistički proizvod koji se može ponuditi turistima, s obzirom na to da u razvijenim zemljama pješačenje u prirodi postaje najtraženiji oblik aktivnog turizma.
Rezultat su pješačke rute duge 13 i 14 kilometara, koje povezuju domaćinstva porodice Savić, Banjac, Krnjajić i Kotur, te nekoliko turistički značajnih lokaliteta na području opštine Kozarska Dubica.
“Integrisanjem seoskih domaćinstava na različitim lokacijama u okviru pješačke rute, posjetiocima je omogućeno da steknu predstavu o prirodnim potencijalima opštine, gastronomskom bogatstvu domaće kuhinje i kulturno-istorijskom nasljeđu opštine”, kaže Emir Kočan iz ureda načelnika Kozarske Dubice.
Među ostalim turističkim kapacitetima Kozarske Dubice, turistima se nudi seoski, banjski i vjerski turizam, prirodne ljepote, kulturne i sportske manifestacije. Među turističkim atrakcijama su seosko domaćinstvo porodice Banjac u sklopu kojeg se nalazi vinarija, zatim bolnica Mlječanica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, pravoslavni manastir Moštanica iz XVI vijeka, planine Kozara i Prosara, rijeke Una i Sava, te mnogobrojne kulturne i sportske manifestacije.
Aktivnostima započetim u sklopu projekta „Una: jedinstven resurs za održivi razvoj“, postavljen je osnov za razvoj seoskog turizma, gastro i ribolovnog turizma na području opštine Kozarska Dubica, kaže Emir Kočan. “Sumiranjem te tri vrste turizma, te osmišljavanjem turističkog proizvoda, stvoreni su uslovi za dolazak prvih turističkih grupa na područje opštine. Određen broj seoskih domaćinstava, sertifikovanih kroz aktivnosti projekta, nastavilo je uspješno da se bavi seoskim turizmom.  Tradicija održavanja ribolovnih takmičenja je nastavljena. Razvijena je mreža razmjene dobre prakse i iskustva ribolovačkih društava BiH i Republike Hrvatske. Zabilježen je i povećan broj stranih posjetilaca, što svakako pridonosi razvoju tuizma, a samim tim i privrede opštine Kozarska Dubica.”
Što se tiče saradnje između bosansko-hercegovačkih i hrvatskih opština, Kočan kaže da je saradnja bila veoma dobra, ali da bi je trebalo još više intenzivirati kako bi se iskoristile mogućnosti koje se pružaju putem EU fondova .
Direktorica Turističkog ureda Hrvatske Kostajnice Mirjana Lahovsky-Žličarić kaže da je upravo uspostavljanje međuopštinske saradnje dvije susjedne države bio jedan od najvažnijih rezultata spomenutog projekta. “Kao partneri na projektu, upoznali smo se i povezali kao jedni od nositelja razvoja turizma područja uz rijeku Unu. Stvorili smo bazu kontakata za daljnju suradnju, napravili lijepe ribarske kuće,  odnosno stvorili temelj za razvoj ribolovnog turizma na ovom području”, Po završetku projekta, dodaje ona, saradnja je nastavljena, pa čak i proširen novim partnerima  sa područja Opštine Dvor  i Opštine Novi Grad.
“Rijeka Una neiscrpan je, ali nažalost nedovoljno iskorišten turistički potencijal pounjskog kraja, te su brojne mogućnosti za zajedničke projekte”, kaže Lahovsky-Žličarić. Dodaje da je potrebno stvoriti mogućnosti za razvoj kanuinga, kajakinga i drugih sportova, očistiti i urediti obalu, prilaze, te napraviti odmorišta  uz Unu. Veliki problem, kaže, predstavlja im nedostatak finansijskih sredstava, naročito sa strane Republike Hrvatske, jer su i Grad Hrvatska Kostajnica, kao i Opštine Dvor i Hrvatska Dubica manje razvijene u odnosu na susjedna mjesta sa bosanskohercegovačke strane.
“Velika mogućnost za dobivanje  sredstava temeljem prekogranične suradnje  svakako su EU fondovi, no potrebno je imati određeni iznos sredstava za vlastito učešće. Sa Opštinom Novi Grad aplicirali smo jedan projekt također vezan uz rijeku Unu , no još uvijek se čeka rezultat”, kaže Lahovsky-Žličarić.
Iako je turistički potencijal velik, uređeni turistički kapaciteti  su neznatni, kaže ona. Na području hrvatskog Pounja nema uređenih kupališta, malo je adekvatnih prilaza rijeci Uni, a nema ni odgovarajućih uređenih objekata za sportske klubove.  Žličarić navodi primjer Kajak kanu kluba iz Hrvatske Kostajnice koji ima izuzetno uspješne kajakaše na nacionalnom i evropskom nivou. “Zgrada kluba je smještena na prekrasnom mjestu uz samu Unu, odličan potencijal za hostel, dvoranu za treninge i slično, no nema sredstava za obnovu i opremu”, sa žaljenjem konstatuje.
“Ekološki gledano, rijeka Una je  prekrasna sama po sebi, no njena obala, kao i brojni otočići nastali na sedrenim barijerama, dosta su onečišćeni srušenim stablima, smećem, otpadnim vodama koje dolaze u Unu i tako dalj. Trebaće vremena da ljudi postanu svjesni važnosti očuvanja svoga okoliša, posebno vode, pa tako i naše Une”, navodi Lahovsky-Žličarić.
Na području uz rijeku Unu, održava se nekoliko međunarodnih događanja poput ribarskih natjecanja, jer je kroz projekat finansiran iz IPA sredstava uspostavljena dobra saradnja između ribarskih udruga iz Kozarske Dubice i Hrvatske Kostajnice.
Jedan od najpoznatijih događaja je Međunarodna Una regata. Nekoliko godina regata  se vozila tokom sedam dana, u dužini od 142  kilometra, od Kulen Vakufa do Hrvatske Kostajnice, međutim to je bilo dosta zamorno, pa se već pet godina Međunarodna Una regata vozi od Blatne u BiH preko Dvora, Novog  Grada do jedne i druge Kostajnice.
Prošle, 2016. godine regata je prvi put išla preko Kozarske Dubice, s ciljem u Hrvatskoj Dubici.
“Ove godine planiramo održati Međunarodni biciklistički unski marathon – Hrvatska Kostajnica, Dvor, Novi Grada, Kostajnica, Kozarska Dubica, Donja Gradina, Jasenovac, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica –  a jedan jako zanimljiv projekt je turistički vlak koji bi povezao Zagreb preko Hrvatske Kostajnice i dalje Unskom prugom sve do Martinbroda”, priča direktorica Turističkog ureda Hrvatske Kostajnice.
Što se tiče ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj  Kostajnici, Lahovsky-Žličarić kaže da su krajem 90-tih u Hrvatskoj Kostajnici radile tri firme sa više od 2700 zaposlenih, ali sada je u funkciji  samo jedna tvornica, nekada nadaleko poznato Pounje , koje zapošljava samo stotinjak radnika. “Obrt i trgovina su u tragovima, te je obzirom na bogate prirodne i kulturne resurse jedini pravi potencijal cijeloga kraja ekološka poljoprivreda i turizam. Uređenje prilaznih puteva prema kulturnoj baštini kraja, uređenje biciklističkih staza, šetnica, osmišljavanje i uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja, uvođenje obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava u turističku ponudu, ogromni su potencijali koje treba razvijati.”
Geslo jedne od proteklih Međunarodnih Una regata bilo je “Rijeka Una nas spaja, ne razdvaja”. Opštine pounjskog kraja to su i dokazale radeći zajedno na turističkim projektima. “Jako dobro surađujemo sa našim susjedima iz Kostajnice, dugogodišnji su nam poslovni partneri kolege iz Novog Grada, a odlična je suradnja i sa Kozarskom Dubicom. Imamo dobrih ideja, no za sve su potrebna financijska sredstva”, kaže Lahovsky-Žličarić.

Dragi Bišćani i Bišćanke, sretan vam rođendan vječno mladog Bišća…

Povodom Dana grada Bihaća, u ime Vlade Unsko – sanskog kantona čestitku gradonačelniku Šuhretu Fazliću i svim građanima Bihaća uputio je Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona.

– Dragi Bišćani i Bišćanke, sretan vam rođendan vječno mladog Bišća. Zajedno, sa sedam gradova, koji čine naš Kanton i dičnu Krajinu budimo i dalje uzor kako se voli rodni kraj i država, kako je i ispisano u historiji.

Sretan Vam Dan grada Bihaca!
Mr.sci. Husein Rošić

Povelja iz 1262 g. kao temelj grada Bihaća

Bišće, sretan ti 757 rođendan.

Na današnji Dan

Bela IV, hrvatsko-ugarski kralj 26. februara 1260. godine izdaje povelju koja je neposredna potvrda o postojanju grada Wyhygha, katkad Vihucha i redovno Bišća na Ostrvu sv. Ladislava kojeg okružuje rijeka Una. Godine 1262. proglašen je slobodnim kraljevskim gradom s pravima da se bavi slobodnom trgovinom i zanatstvom, bez samovolje plemića, sto čini osnovu njegovog daljeg razvoja i u čemu je bit njegovog statusa “slobodnog kraljevskog grada”. Bihać se od tada formira i razvija kao gradski, trgovački i zanatski centar na raskršću puteva i tokova života.

Bišće, sretan ti 757 rođendan.

Gradska galerija: Otvorena izložba i predstavljena knjiga “Pišem ti bosančicom”

U petak 24. februara u Gradskoj galeriji Bihać, u sklopu programa obilježavanja 757. rođendana Grada Bihaća, otvorena je izložba i promovirana knjiga “Pišem ti bosančicom” autorice Amre Zulfikarpašić.

S obzirom na to da je profesorica Zulfikarpašić dugogodišnja članica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, izložba je realizirana u organizaciji ULUPUBiH-a, a u okviru projekta “Dijalog za budućnost” donatora UNDP, UNICEF i UNESCO. U realizaciji projekta su učestvovale 4 akademije likovnih umjetnosti, u Sarajevu, Trebinju, Širokom Brijegu i Cetinju (Crna Gora).

Izložbu i publikaciju u su Bihaću promovirale sekretarka ULUPUBIH-a Mila Melank i autorica prof. Amra Zulfikarpašić.

“Koliko je je ovaj projekat interesantan sa umjetničko-dokumentarističkog aspetka, toliko je bitna i njegova edukativna komponenta. Činjenica da su na njemu radile četiri akdemije iz BiH i regiona daje mu posebnu dimenziju. Ovo je izvanredna prilika da se i bihaćka javnost upozna sa historijom bosančice koja je do sada na neki način bila nepravedno zapostavljena. Čast je što imamo priliku da ugostimo uvažene profesorice Melank i Zulfikarpašić u Bihaću i na taj način iskažemo poštovanje i divljenje prema onom što su učinile kako bi naše autohtono pismo bilo spašeno od zaborava”, rekao je savjetnik gradonačelnika Bihaća Edin Moranjkić prilikom otvaranja izložbe.

Knjiga ”Pišem ti bosančicom” u stručnom kontekstu knjiga se bavi historijatom pisma bosančica, uz objašnjenja geografske rasprostranjenosti, morfoloških osobina i nekih pojavnih oblika pisma koje je bilo rasprostranjeno na teritoriji široj od današnje BiH.

“Moja ljubav prema bosančici nastala je još u djetinstvu i posebno je cijenjena u mojoj porodici. Naime, moj djed je majki pisao pisma na bosančici jer je bio pismen jedino na bosančici. Veoma mi je drago što su mladi dizajneri zainteresirani za izučavanje bosančice i počinju je koristiti u svojim radovima. To je pismo toliko lijepo da se mladi odmah zaljube u njega. Uskoro ćemo je digitalizirati u deset različiti fontova i na taj način vječno sačuvati od zaborava”, istakla je profesorica Zulfikarpašić.

Izložba ostaje otvorena do 10. marta 2017.

Virus iz Bihaća “zarazio” Svijet

Našu mladost i ljepotu prepoznaje cijeli svijet, a klub Virus je najtrofejniji kolektiv u Bihaću, koji već godinama drži primat i na plesnoj sceni BiH.

Posljednji veliki uspjeh, treće mjesto u mješovitom dublu, ostvarili su Sara Rizvić i Elvedin Šiljdedić. U ostalim disciplinama, na prvenstvu u njemačkom gradu Riesi, grupa seniora plasirala se na peto mjesto, Šiljdedić je u konkurenciji seniora bio sedmi, a Sara je u pojedinačnoj konkurenciji seniorki podijelila sedmo i osmo mjesto s norveškom predstavnicom Camillom Hanssen.

Inače, našu zemlju na svjetskim takmičenjima već tradicionalno predstavlja najuspješniji plesni klub iz BiH a to je Virus.

Ovaj grad zaista jeste počastvovan što ima ovakav jedan klub, ali to najviše zbog toga što imamo ovakvu trenericu kao što je Dijana Jajčević. Ona zaslužna i za sjajne koreografije, a plesače je izgradila u vrhunske sportiste te da ih svojom snagom i vizijom drži na okupu.

Danas je 757 rođendan grada Bihaća, a u ponedljeljak je i zvanična proslava. No povodom rođendana našeg grada najljepša čestitka je da se posjetimo na neke sjajne stvari po kojima je Bihać poznat. Virus se i tu izborio da bude u vrhu liste.

Da li je Krajina zapostavljeni dio BiH?

U krajiškoj javnosti se već godinama proteže teza da je ovaj dio zemlje zapostavljen od strane državnih i entitetskih vlasti. Optužbe prema Sarajevu su sve učestalije. Da li priča o zapostavljenosti Krajine ima osnova?

Početkom februara na jednom od najživopisnijih putnih pravaca u BiH, onom koji prolazi kanjonom rijeke Une od Bihaća do Bosanske Krupe, postavljeni su saobraćajni znakovi upozorenja o “putovanju na vlastitu odgovornost”. S jedne strane ceste se pruža pogled na krajišku ljepoticu, a s druge prijeti opasnost od odrona kamenja sa stijena. No, u Krajini su zbog postavljanja ovakve putne signalizacije negodovali. I visoki dužnosnici i mediji i javnost. Vide to kao još jedan dokaz da državne i entitetske vlasti ne mare za ovaj kraj.

Između ostalih reagirao je i premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, kazavši kako je neugodno iznenađen načinom na koji je federalna direkcija za ceste izbjegla rješavanje opasnosti na ovom putnom pravcu. “Mi želimo vjerovati da će uslijediti ispravljanje ovog nepromišljenog poteza koji su građani doživjeli kao dokaz zapostavljanja Krajine”, istakao je kantonalni premijer, upotrijebivši na kraju riječi koje se u ovom kraju mogu sve češće čuti – zapostavljanje Krajine.

Ubrzo je pod političkim pritiskom sporna tabla uklonjena i odobrena hitna sredstva za sanaciju tog dijela puta, ali Krajišnike to neće zadovoljiti. Očekuju da će ove godine napokon početi izgradnja nove trase magistralne ceste Bihać – Bosanska Krupa.

“I jeste i nije zapostavljena”

Prvi čovjek Vlade USK-a je podsjetio na nedavnu posjetu premijera Federacije BiH Bihaću, kada je obećano da će se intenzivno raditi na obnovi putnih komunikacija u ovom kantonu. Upravo je federalni premijer Fadil Novalić tokom pomenute posjete u januaru rekao da USK nije zapostavljen od strane njegove vlade. Potom se ispravio rekavši da djelimično jest zapostavljen, a djelimično nije, ovisno koja se oblast uzme za relevantnu. “Recimo, 40 posto svih sredstava za poljoprivredu u FBiH ide u Unsko-sanski kanton, ali ne zato što smo mi milostivi prema ovoj regiji, već zato što je tu najjača poljoprivreda i prema tim kriterijima i vuče najviše sredstava”, kazao je Novalić. Potcrtao je da je procenat koji se vraća u USK veći nego što se iz ovog kantona uplaćuje u federalni budžet.

Senad Šepić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, u izjavi za DW kaže da su Novalićeve tvrdnje samo “jedna od prevara i laži, da ne kažem gluposti, federalnog premijera”. Ovaj Cazinjanin je napustio klub zastupnika vladajuće SDA u federalnom parlamentu te važi za oštrog kritičara državne i entitetske vlasti, posebno kada je u pitanju njihov odnos prema Krajini. Upravo dugogodišnji negativni odnos spram ove regije je, otkriva nam, bio jedan od glavnih razloga zašto je izašao iz kluba zastupnika svoje stranke. “Ovaj negativni odnos prema mom kraju je kulminirao u posljednje dvije godine. Jedini način da probate do kraja prodrmati ljude da otvore oči, da se negativni trend zaustavlja, je ovaj pristup kojeg sam uradio. Ja neću davati legitimitet jednoj takvoj politici”, objašnjava nam Šepić.

U prilog tezi o zapostavljenosti Krajine navodi nivo investicija javnih federalnih ministarstava, javnih preduzeća i fondova u ovaj kraj. “Ako uzmete ulaganja i investicije iz dobiti, recimo, BH Telecoma, onda ćete vidjeti da se najmanje 15 puta više sredstava naplati u Krajini u odnosu na ono što se vrati nakon što se izvrši raspodjela dobiti. Isti takav slučaj imamo sa drugim javnim institucijama i preduzećima koje sredstva prikupljaju na prostoru cijele BiH”, kaže Šepić.

“Najveća odgovornost na nama”

Niz drugih podataka pokazuje da viši nivoi vlasti nemaju poseban senzibilitet prema ovom slabo razvijenom kraju. “Podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2015. godinu pokazuju da Unsko-sanski kanton ima najniži stepen zaposlenosti (11,1%) i najviši stepen nezaposlenosti (59,4%), po čemu je ovaj kanton ubjedljivo zadnji u Federaciji BiH”, podsjeća Amir Hadžić, građanski aktivista iz Bihaća i nastavlja: “Ako ovim podacima dodamo činjenicu da je u Programu javnih investicija Federacije BiH za period od 2016. do 2018. godine, koji sadrži podatke za 85 projekata ukupne vrijednosti 15,27 milijardi KM, na prostoru USK-a alocirano oko 60 miliona KM ili samo 0,4 posto, znači da smo svedeni na statističku grešku.”

Premijer USK-a Husein Rošić za DW kaže da se u javnosti već duži niz godina proteže teza da je Krajina zapostavljena u mnogim segmentima, posebno u infrastrukturnom dijelu, ali dodaje da odgovornost za to leži i na kantonalnoj vlasti. “Mi smo tek sad u fazi završetka prostoronog plana, a možete misliti da unazad 20 godina nemamo taj najznačajniji dokument na bazi kojeg bi mogli ići infrastrukturni projekti”, govori Rošić. Za razliku od Šepića, on smatra da se stanje u posljednjih godinu-dvije popravlja kada su u pitanju izdvajanja viših nivoa za USK, ali još uvijek to nije na zadovoljavajućem nivou. “Moram kazati da to nije u onom obimu koliko mi dajemo po raznim osnovama, ali opet za to najvećeg krivca pronalazim u nama. Mi imamo 15 zastupnika iz Krajine u zastupničkom domu Parlamenta FBiH i pet u Domu naroda, a kada se usvaja budžet oni nemaju jedinstven stav. To je naš osnovni problem, najveća je odgovornost ipak na nama”, samokritičan je Rošić.

Svaki građanin ima jednake potrebe

Amir Hadžić smatra da suština problema ipak leži u tome što se u BiH ne primjenjuje princip ravnomjernog ekonomskog razvoja. “Znatan dio odgovornosti je u legitimnim predstavnicima vlasti USK-a, ali mi očigledno imamo problem u nakaradno uspostavljenim sistemskim odnosima. Njemački ustav polazi od činjenice da se javni prihodi moraju raspodjeliti na način da obezbjede ravnomjernu distribuciju javnih finansija po stanovniku, pretpostavljajući da svaki građanin ima jednake potrebe. U našem slučaju to bi značilo da kantoni sa prihodima većim od prosjeka FBiH, redistribuiraju dio ostvarenih poreskih prihoda nedovoljno razvijenim kantonima, te da Federacija osigurava dodatna sredstva za uravnoteženje prihoda nerazvijenim kantonima”, objašnjava Hadžić.

Sličnog mišljenja je i Senad Šepić, koji smatra da se problem zapostavljenosti nekih krajeva u BiH može otkloniti samo sistemskim rješenjem na državnom nivou. Način na koji se treba razvijati zemlja u budućem periodu, po Šepiću, je sistemsko rješenje kroz Zakon o ravnomjernom razvoju i ulaganjima na prostoru cijele BiH. “U tom slučaju bi bilo jasno da onoliko koliko ljudi generiraju sredstava na bilo kojem dijelu BiH, toliko im se kroz investicije to balansirano vraća. Ne bi bilo nikakvih unutrašnjih nesporazuma, ne bi bilo priče o zapostavljenosti bilo koga i mogli bismo graditi jedno zdravo društvo i državu koja pripada svima nama”, kaže Šepić i dodaje da bi se ovaj zakon, čiji je on predlagač, u formi nacrta uskoro trebao naći pred državnim parlamentarcima.

A premijer Rošić očekuje da će uskoro početi i realizacija infrastrukturnih projekata teških 25 miliona eura, koje je obećala federalna Vlada. S time bi, kaže, bile demantovane priče o zapostavljenosti. “Ako se to ne desi onda mi nemamo uopće više pravo da kažemo da smo dobili neka sredstva”, zaključuje Rošić, drugi premijer kantona u posljednje dvije godine. Upitno je da li će pomenute investicije dočekati na tom mjestu. Samo u ovom mandatu kanton je imao četiri različite vlade. Između zapostavljenosti od strane Sarajeva i stalnih unutrašnjih političkih turbulencija, sve više Krajišnika bira “put na vlastitu odgovornost” koji vodi preko državne granice. – piše DW.

1...1,3471,3481,349...1,507Page 1,348 of 1,507
© Copryright 2004 - 2025.