Uz ime rođene Bišćanke Zinaide Kadić mogu stajati različite funkcije poput posrednice pri zapošljavanju ili ovlaštenog suradnika za integraciju medicinskog osoblja iz BiH u Njemačkoj. No, važnija od same funkcije jeste činjenica da je Zinaida tijekom posljednjih šest-sedam godina u Njemačkoj zaposlila blizu 600 naših sugrađana u sektoru medicinske njege. Bila je prva osoba koja je uspjela završiti radne dozvole Bosancima i Hercegovcima u Njemačkoj još u vrijeme kada nismo imali potpisan međunarodni sporazum s tom zemljom, piše Azramag.

Proučavanje zakona

Ona sama svoju priču u Njemačkoj počinje 1992. godine, kada je došla na odmor. Nažalost, u Hrvatskoj je već buktao rat, a kako se Bihać nalazio na graničnom području, Zinaida se nije mogla vratiti kući. S dva kofera u ruci i diplomom srednje kemijsko-tehničke škole krenula je od vrata do vrata, tražeći posao i usporedo učeći jezik, prenosi Pogled.ba

“Moj prvi posao bio je u jednom staračkom domu u blizini Münchena, zatim sam prešla na jednu kliniku, upoznala budućeg supruga, udala se i postala mama. Ali, znala sam da mogu više, pa sam upisala Ekonomski fakultet. Po završetku sam odmah dobila posao u firmi gdje sam već radila kao medicinska sestra da radim kao marketing manager. Ta kompanija je, zapravo, držala staračke domove i hotele. Devet narednih godina provela sam radeći kao marketing manager, i to mi je bila najbolja škola menadžerstva”, prisjeća se Zinaida, otkrivajući da je potom prešla raditi u Bremen za kliniku “AHA”, koja će potom otvoriti kompaniju “Convivo” (kompanija staračkih domova).

“Jedne prilike sjedila sam s vlasnikom kompanije i žalio mi se kako nigdje ne može da nađe kvalitetnu radnu snagu za njegu staraca. Davao je mnogo novca za oglase u novinama, ali uzalud. Rekla sam mu da ono što njemu treba ima u Bosni, ali da je problem te ljude dovesti u Njemačku, jer tada između Njemačke i BiH nije bio potpisan sporazum o uvozu radne snage. Nije odustajao i dao mi odriješene ruke, a ja sam počela proučavati njemačke zakone. Ne znam koliko dugo je to trajalo, ali nisam odustajala. Kod mene odustajanja nema. Pručavala sam zakone i po sporazumima koje je u to vrijeme BiH imala s Njemačkom, djelovalo je kao nemoguća misija.

A onda je, čitajući, naišla na Zakon u vezi s trećim zemljama, u koje se i mi ubrajamo. U Zakonu je stajalo da, ako poslodavac u Njemačkoj ne može pronaći radnu snagu u svojoj zemlji, niti u zemljama EU, onda je može potražiti u trećim zemljama. To je bilo to.

“Otišli smo do senatora grada i sve mu priložili, te tražili odobrenje da dovedemo radnike iz trećih zemalja. Sve sam mu prezentirala i objasnila da u BiH živi mnogo ljudi, koji nama trebaju i koji već imaju nostrificirane diplome i znaju jezik, jer su kao izbjeglice boravili u Njemačkoj. Dobili smo odobrenje za 30 viza i to samo za Bremen, samo za našu firmu”, kaže Zinaida, koja u to vrijeme (2011. godina, op.a.) nije bila ni svjesna značaja onoga što je uradila.

U roku od tri mjeseca, uz raspisani natječaj, prikupljene dokumente, završene vize, osiguran smještaj i posao, Zinaida je u Bremen dovela 25 prvih medicinara iz BiH. Dobili su savršene uvjete za rad, ali i za život. Nesvjesno, postavila je veoma visoke kriterije koje će kasnije slijediti i sama njemačka vlada, prilikom potpisivanja sporazuma s našom zemljom i uvođenja olakšica za naše radnike koji tamo traže posao.

Mala karika

“Godine 2013., sporazum je stupio na snagu. U početku se odnosio samo na medicinsko osoblje (opći i pedijatrijski smjer) i liječnike. A danas su Nijemci sami donijeli olakšice u svoje zakone, jer im nisu potrebni samo medicinari nego i drugi kadar. Otvorili su vrata da tko god zna njemački i želi raditi, može sebi naći posao. Znači, svatko tko nađe poslodavca u Njemačkoj i potpiše radni ugovor, može da dođe i da radi”, objašnjava Zinaida, koja se još bavi regrutiranjem radne snage iz naše zemlje. Veoma je važno napomenuti da Zinaida već donosi završene radne ugovore.

“Nedavno sam potpisala ugovor s veoma velikom kompanijom “Die Johanniter”, koji su zastupljeni u cijeloj Njemačkoj. Imaju više od 103 kuće, klinike, staračke domove, više od 13.000 zaposlenih. Ovo je prvi put da dolazim zbog njih i zaista mogu tvrditi da je ovo pravi trenutak za medicinare i liječnike koji traže sigurnog poslodavca. A oni koje sam već regrutirala, otvaraju vrata svojim kolegama za tisuće radnih mjesta”, pojašnjava Zinaida, koja, usprkos činjenici da je mnogima osigurala budućnost, na svoju misiju pomaganja drugima i dalje gleda veoma skromno.

“Ti ljudi ne trebaju osjećati nikakvu obvezu prema meni. Moje je da im odškrinem vrata, a njihovo da prođu kroz njih i naprave nešto. Ja sam samo mala karika u svemu. Uspjeh se ne mjeri prema onome što ste uradili, nego prema onome što je ostalo iza vas. Ja se nadam da ću jednog dana ljudima ostati u pozitivnom sjećanju, da će biti zadovoljni. Otišla sam u Njemačku s dva kofera i znam šta znači krenuti od nule ili ispod nule. Znam šta znači biti u inozemstvu i ići od vrata do vrata, čekati na odobrenje vize, kad imate sto pitanja, a nemate nijedan odgovor. To je bio moj pokretač. Ako sam se ja mučila u nečemu u životu i to sam prošla, onda to mogu koristiti kako bih drugima pomogla. Da njima početak bude lakši”, kaže na kraju razgovora Zinaida.

Kako se prijaviti za posao

Zinaida od 2012. godine posluje samostalno, a zbog regrutiranja kandidata u BiH dolazi barem jednaput mjesečno.

“U posljednje vrijeme najviše s ljudima komuniciram putem Facebooka, tako da je Messenger najbolji način da mi se jave. Dnevno imam od 30 do 40 upita na mail. Često mi se javljaju naši ljudi koji su već otišli raditi u Njemačku putem raznih agencija ili su sami tražili poslodavca. Zovu me zbog nekih osnovnih pitanja kao, naprimjer, ako im poslodavac nije omogućio da polože B2 (nivo poznavanja jezika), a to im treba za nostrifikaciju diplome, koja je povezana s produženjem vize. Svakome pomažem koliko mogu”, kaže Zinaida, dodajući da je bolje ukoliko se u Bosni pripreme osnovne stvari za dolazak, poput poznavanja njemačkog (nivo B2), te to traži od svojih kandidata.

/vecernji.ba

U kabinetu premijera USK Huseina Rosica danas je uprilicen susret sa predstavnicima bh dijaspore, i to udruženja Bošnjak iz Graza i Bosanskog internacionalnog foruma iz Linza.

Premijer Rosic informisao je predstavnike udruzenja koja okupljaju nase gradjane u dijaspori o planovima da se sistemski saradnja podigne na partnerski odnos s ciljem ocuvanja veza iseljenistva sa rodnim krajem.

Nakon elektronskih recepata, stižu i elektronske zdravstvene iskaznice. Mjesečna ovjeravanja zdravstvenih knjižica zamijenit će informatički sistem koji će doktorima i farmaceutima putem elektronske zdravstvene iskaznice pružiti kompletne podatke o osiguraniku, ali i dovesti…