Rukometašice Bihaća su pred svojim navijačima sinoć rezultatom 34:23 savladale Katarinu iz Mostara u susretu 9. kola Premijer lige. Rukometaši Krajine ostvarili su pobjedu u neizvjesnoj i dobroj utakmici protiv Maglaja.

Bišćanke su bile bolje tokom cijelog susreta, a posebno je to došlo do izražaja u drugom dijelu, kada se razlika stalno povećavala u korist domaćih za ubjeljivu pobjedu na kraju.

Tabela

01.Grude 9 9 0 0 27
02.Krivaja 9 7 0 2 21
03.Bihać 9 6 0 3 18
04.Ilidža 8 6 0 2 18
05.Mira 9 5 0 4 15
06.Jedinstvo 9 5 0 4 15
07.Izviđač 9 3 1 5 10
08.Goražde 8 3 1 4 10
09. Lokomot. 8 3 0 5 9
10.Katarina 9 2 0 7 6
11. Zrinjski 8 1 0 7 3
12.Rogatica 9 1 0 8 3

Parovi 10. kola (5.12.)

Izviđač – Bihać
Katarina – Rogatica
Jedinstvo – Zrinjski
Ilidža – Goražde
Mira – Lokomotiva
Grude – Krivaja

PL rukometaša: Krajina bolja od Maglaja

Utakmica je bila tvrda i sa malo golova (19:18), a na kraju je domaći tim uspio ostvariti petu pobjedu u prvenstvu.

U prvom dijelu gosti su bili bolji za jedan gol (11:10), a u nastavku Krajina uspijeva doći do pobjede. Trideset sekundi prije kraja Bojan Burazor je pogodio sedmerac za pobjedu Cazinjana. Alen Lipović je predvodio Krajinu sa šest golova, po četiri su postigli Ismir Salkić i Goran Stanić. Burazor je postigao dva gola, a po jedan Mijatović i Lipović.

Na drugoj strani Benjamin Čičkušić je postigao osam golova.

Tabela

01.Izviđač 11 10 0 1 30
02.Vogošća 9 9 0 0 27
03.Maglaj 12 8 1 3 25
04.Prijedor 12 6 2 4 20
05.Derventa 11 6 1 4 19
06.Čelik 11 6 0 5 18
07.Sloga 12 6 0 6 18
08.Krajina 12 5 1 6 16
09.Gračanica 11 5 1 5 16
10.Konjuh 12 4 0 7 15
11.Bosna (V) 11 4 1 6 13
12.Zrinjski 12 4 1 7 13
13.Gradačac 12 4 0 8 12
14.Igman 12 4 0 8 12
15.Bosna (S) 12 3 1 8 10
16.Sloboda 12 2 1 9 7

Parovi 13. kola (4.12.):

Čelik – Sloboda
Gradačac – Vogošća
Igman – Gračanica
Bosna (S) – Derventa
Sloga – Bosna (V)
Zrinjski – Konjuh
Izviđač – Krajina
Maglaj – Prijedor

/mojusk.ba/ foto: Stamby

Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću pruža zdravstvene usluge za oko 300.000 stanovnika u Unsko-sanskom kantonu. Rad bolnice bio je otežan zbog požara koji prije dvije godine kada je nastala ogromna šteta. Danas su skoro svi odjeli sanirani i bolnica funkcioniše punim kapacitetom.

„Mi smo u sedam mjeseci napravili puno stvari, mi s tim ne stajemo“, kaže Smail  Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.

Nedavno su okončani i svi radovi u kojima je učestvovao UNDP, a čija je ukupna vrijednost bila oko 1,800.000 konvertibilnih maraka. Čak 80 posto ovih sredstava obezbijedila je sama bolnica.

Pred bolnicom je realizacija još jednog značajnog projekta – utopljavnja, odnosno energetske efikasnosti. Potpisan je sporazum između Razvojne agencije Češke, UNDP-a i Vlade USK, odnosno Kantonalne bolnice, prema kojem je planirana izgradnja energetsko ekonomskog bloka.

Vahidin Ogrešević iz UNDP kaže da je ukupna vrijednost ovog dijela koji se odnosi na sam sistem grijanja i sredstva koja obezbjeđuju Česi, procijenjena je na oko 800.000 eura, dok sama izgradnja objekta u koji sistem treba biti smješten, što je obaveza Vlade, procijenjena je na milion maraka, ali taj dio se u ovom trenutku projektuje, tako da je ovo za sada vrlo gruba procjena. “To bi bio blok od četiri aneksa, kod kojih bi jedan bila kotlovnica za novi sistem grijanja koji će se u bolnici raditi, dok bi preostala tri aneksa koristila Kantonalnoj bolnici da svoje tehničke službe, poput kuhinje, vešeraja, prebaci iz glavnog objekta u taj novi objekt.“

Do sredine decembra trebali bi biti završeni dogovori, a sa realizacijom projekta startaće se već početkom naredne godine.

„Projekt podrazumijeva dvije stvari. Obaveza Vlade je izgradnja samog objekta gdje bi novi sistem bio smješten, a obaveza Češke razvojne agencije bila bi ugradnja novih kotlova, novih toplovoda u krugu bolnice i svi radovi i podradovi, što za Kantonalnu bolnicu znači kompletan nov sistem grijanja“, kaže Vahidin Ogrešević.

„Za narednu godinu je planirano iz budžeta Vlade Kantona da se izdvoji 500.000 KM. To je jedan veliki projekat, projekat energetske efikasnosti, gdje se radi na tom da Kantonalna bolnica pređe sa jako skupog grijanja na lož ulje i struja na sječku. Kompletne političke strukture su zainteresirane za ovaj projekat i on bi trebao po dinamici kako se sad odvija, da se krene naredne godine“, rekao je Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.

Ukoliko sve bude išlo planiranom dinamikom, novu grijnu sezonu 2016.-2017., pacijenti i osoblje bolnice trebali bi dočekati sa novim, efikasnijim i ekonomičnijim grijanjem.

Ljubiša Tanić, direktor firme Grijanjeinvest – Pale, koja je uradila projektnu dokumentaciju za  Kantonalnu bolnicu u Bihaću, kaže da će nakon realizacije ovog projekta uštede biti ogromne.

„Praktično, nekoliko puta će biti jeftinija toplota koja će se dobijati sa novim postrojenjem, novim kotlom, novim toplovodom. Adaptacijom postojećih kotlovnica će se dobiti uslovi za rad i boravak ljudi. U posljednje vrijeme pojam energetske efikasnosti koristi se kao dominantan pojam. Energetska efikasnost dolazi na kraju. Kada se postignu uslovi ugodnosti, kada imate 20 ili 22 stepena u prostorijama, možemo pričati o energetskoj efikasnosti. U bolnici u Bihaću naravno neće doći do toga jer će se koristiti jeftini energent, otpadno drvo. U sklopu ovog projekta kojeg smo mi radili, sa jedne od pilana koja je uz sami centar grada, sa deponije, uzeti su uzorci, pa su na Mašinskom fakultetu u Beogradu, u laboratoriji za sagorijevanje izvršena ispitivanja uzoraka koje smo donijeli. Dobili smo zadovoljavajuće rezultate. Dakle, suština je da energent bude jeftin. Onda ćete imati jeftino isporučenu toplotu u samoj bolnici. Naša je procjena da će tu biti minimalno duple uštede, a komfor potpun. To je suštinska stvar.  Ulaganje u taj projekat je nešto što je strateško i što je će sigurno narednih 20-30 godina  bolnici Bihać riješiti pitanje zagrijavanja i pripreme tople vode, čak i omogućiti primjenu, recimo, sunčeve energije u pojedinim dijelovima.  Tako je koncipiran naš projekat“, kaže Tanić.

Tanić ističe dobru saradnju sa menadžmentom bolnice i dobar primjer ne samo međuentitetske već i regionalne saradnje.

„Bilo je vrlo interesantno i što se tiče firme Grijanjeinvest, koja dolazi iz Istočnog Sarajeva, iz Pala, bila je jako dobra saradnja. To je praktično način kako da se povezujemo, a ključna stvar je rad, razmjena znanja. Jako smo dobru saradnju imali sa upravom bolnice, sa lokalnim kolegama iz UNDP-a, koji su nas potpuno prihvatili, bez predrasuda. Zaista se svi nadamo da će sljedeća grijna sezona za Kantonalnu bolnicu Bihać biti spremna, u punom svjetlu, sa novim kotlovima na bio-masu i novim toplovodima“

/Slobodna Evropa/abc.ba/

Zbog niskih temperatura kolovozi su mjestimično zaleđeni i klizavi ovoga jutra. Dodatne poteškoće vozačima pričinjava jak vjetar na području Bihaća, Bosanskog Petrovca, Livna, Mostara i Čapljine.

– Kao da gledam film o posljednjim otpravnicima uskotračne pruge i ne mogu da vjerujem da iste scene doživljavamo danas na Unskoj prugi, govori nam Almir Džankić, šef Željezničke stanice u Bihaću. Civilnog saobraćaja nema nikako, samo pokoji teretni vagon prođe. Gotovo svi željeznički radnici iz Bihaća na terenu su u Zenici i Tuzli.

Šef stanice Džankić je iz Bosanskog Novog, ili po današnjem Novog Grada, te bi na posao u Bihać normalno trebao dolaziti vozom, ali stanje je daleko od normalnog.

Žal za industrijom

Željeznice Federacije BiH, uprava i stanica Bihać imaju oko tridesetak radnika, stanica 20 sa 4 konduktera, koji su, kako nemaju kondukterskog posla, raspoređeni na druge željezničke radove.

Brzi voz Bihać – Sarajevo ukinut je prije pet godina, nedugo poslije ukinut je i putnički saobraćaj Unskom prugom. Danas voze samo teretni vagoni, iz Ripča se izvoze trupci i celuloza, iz Bihaća željezo i željezni otpad, iz Bosanske Otoke teretni vagoni voze mangan iz rudnika Bužim, i to je sve.

Željeznička stanica u Bihaću više nije povezana tračnicama sa Željeznicama Federacije u Sarajevu. Od tamo stižu zahtjevi da već postojeće zaposlene željezničare iz Bihaća koriste samo gdje su željeznice u funkciji. Željezničari iz Bihaća, da bi preživjeli, organizovali su i radionicu za popravku vagona VV Bihać te su upravo obnovili prijeratne teretne vagone. Čine sve što mogu.

Na dan kad smo ih posjetili, većina radnika, oko 25 njih, bila je na poslu u Zenici. Šef stanice Almir Džankić i otpremnica vozova Fatka Mešić izvršili su redovnu inspekciju pruge. Na željezničkoj cisterni gorivo za lokomotive stiže kamionom, opet apsurd.

– Nije bilo davno kada smo se nadali da će proraditi fabrika vode u Kulen-Vakufu, mi smo imali sve pripremljeno, i vagone i sistem slaganja paleta, sve. Eh, to je sramota što ne radi. Padom industrije, pala je i željeznica ovdje, to treba priznati. Mi i danas imamo funkcionalne industrijske kolosijeke u Kombitexu, Gorenju, željezari Krajina metal, Žitopreradi, Šipadu, a u Energopetrolu i terminal sa gorivom, priča nam Džankić. Sve te poslove sada im je uzeo neko drugi, kao što je neko drugi preuzeo poslove i tržišta navedenih prijeratnih industrijskih giganata. Nijedan više nije u funkciji.

Temperatura na Željezničkoj stanici u Bihaću je nula, otpravnici i šef stanice pušu u ruke dok pokušavaju da postave državnu zastavu na stanicu.

Pripremaju se za Dan državnosti i otpravnica vozova Fakta Mešić penje se na ljestve. Sve kao u opisu posla.

– Nedavno smo se bili ponadali da će se nešto morati mijenjati. U Splitu su se pobunili ovi što rade sa cementom, nikako im se ne isplati što je hrvatski Sabor donio odluku da se koristi samo Lička pruga, koja zaobilazi Unsku. Jer prije bi cement na relaciji Split – Kutina preko Bihaća putovao 24 sata, a sada im Ličkom prugom treba sedam dana, kaže otpravnica Fatka, te preuze zastavu i zabode je na njeno svečano mjesto.

A kada bi država BiH bila idealna, Unska pruga bi bila najvažnija zajednička pruga, i oba entiteta BiH i država BiH i Hrvatske.

– Najgora je ta birokratija sa carinjenjem i primopredajom. Naši vagoni preuzimaju robe iz hrvatskih vagona u Martinbrodu, a zatim je mi predajemo RS-u u Blatini, te opet na Dobrini čeka državna granica. Sve što je bilo jednostavno, sada je komplikovano, pričaju željezničari.

Prugom u Evropu

Njihov posao na pripremi Željezničke stanice za Dan državnosti je završen. Zastava se ponosno zavihorila ispod snježno čađave strehe. Možda jesu danas postali beznačajni za ŽFBiH, ali se ne predaju. Bihać se ni u ratu nije predavao.

Jednog dana će sve biti bolje i oni u to uopšte ne sumnjaju. Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata država, teži euroatlantskim integracijama, i naši sugovornici su ubijeđeni da će tim putem ići i željeznice, jer one nisu videorekorderi VHS koji nikome više ne trebaju. Državne politike možda i izgledaju kao da Bihać i Unska pruga ne trebaju, ali pravi patrioti znaju da to nije tako.

Do tada, željezničari iz Bihaća, uz Dan državnosti BiH, šalju pozdrav svojoj domovini.

/oslobodjenje.ba

Kompanija Philips donirala mamograf vrijedan 50.000 eura Kantonalnoj bolnici “dr. Irfan Ljubijankić”