U organizaciji JU Dom zdravlja Bihać održana je radionica posvećena temi dojenja, s posebnim naglaskom na značaj majčinog mlijeka za zdrav razvoj djeteta i dobrobit majki.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, cilj radionice bio je razbiti strahove, mitove i predrasude vezane za dojenje te potaknuti širu javnost na razmišljanje o ulozi majčinog mlijeka kao temelju zdravog života.
Tokom radionice učesnici su imali priliku čuti korisne savjete zdravstvenih radnika i stručnjaka, razmijeniti iskustva, te se informirati o važnosti podrške majkama koje doje.
Nakon što se na društvenim mrežama pojavila objava Senade Halilić u vezi s restoranom “River” u vlasništvu njenog supruga, vlasnica susjedne parcele obratila se portalu Biscani.net kako bi putem našeg medija demantirala navedene tvrdnje i iznijela niz ozbiljnih optužbi u vezi s nelegalnom izgradnjom i uzurpacijom prostora uz rijeku Unu.
Kako navodi u svom obraćanju, restoran “River Una” ne posjeduje nikakvo rješenje za korištenje betonsko-metalne ljetne terase, koja je, prema njenim riječima, izgrađena izlijevanjem betona direktno u korito rijeke Une. Tvrdi da je još 2022. godine ishodovala pravosnažno i izvršno rješenje o rušenju sporne terase, ali da Grad Bihać do danas nije proveo njeno izvršenje.
Dodaje i da vlasnik restorana ne posjeduje ni urbanističku dozvolu za izgradnju terase, kao ni rješenje Agencije za vode o korištenju vodnog dobra. Situacija se dodatno zakomplikovala, tvrdi, kada je vlasnik bez njenog znanja proširio terasu ispred njene parcele i postavio metalnu pergolu, čime je, kako kaže, u potpunosti zaklonjen pogled i pristup njenom zemljištu rijeci Uni.
„Godinama smo izloženi nezakonitoj uzurpaciji i betoniranju korita Une, bez ijedne saglasnosti ili dozvole. Bez mog znanja, na moju parcelu je postavljena i metalna ograda, čime sam oštećena za 33 kvadrata zemljišta“, navodi u izjavi dostavljenoj našem portalu.
Zbog svega navedenog, ističe da je postavila privremenu pregradu upravo na dijelu koji je izgrađen nezakonito, te da će ista ostati tu sve dok nadležne institucije, prvenstveno Grad Bihać, ne izvrše već donesena i pravosnažna rješenja o uklanjanju bespravne gradnje.
„Cilj mi je da se betonska bašta ukloni iz korita rijeke i da Una ponovo poteče svojim prirodnim tokom. Želim zaštititi svoju porodicu i svoju nekretninu od neovlaštenog uznemiravanja“, naglašava u izjavi.
Vlasnica takođe poziva nadležne institucije da se javno oglase i objasne svoj dosadašnji nerad, posebno u vezi s uzurpacijom prostora uz i u samom koritu rijeke Une.
Ističe da posjeduje kompletnu dokumentaciju kojom potkrepljuje sve navedeno, te naglašava da njena reakcija nije usmjerena protiv rada restorana, već isključivo ka zaštiti ustavom zagarantovanog prava na mirno uživanje vlastite imovine.
Maturanti svih srednjih škola s područja Unsko-sanskog kantona večeras su na ulicama Bihaća proslavili kraj srednjoškolskog obrazovanja, uz bogat program i koncert regionalne muzičke zvijezde Senidah. Centralnu manifestaciju – Maturijadu 2025 – organizovalo je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Unsko-sanskog kantona, uz podršku Grada Bihaća.
Program je počeo svečanim defileom maturanata s Gradske otoke u 19:00 sati, a hiljade građana i gostiju ispratile su povorku mladih koja simbolično označava kraj jednog važnog životnog poglavlja i ulazak u novo razdoblje ispunjeno izazovima i mogućnostima.
Vrhunac večeri bio je koncert Senidah na prepunom Gradskom trgu, koji je donio nezaboravnu atmosferu i emocije, potvrđujući da Bihać ostaje centar mladih i zajedništva.
Ministarstvo obrazovanja Unsko-sanskog kantona uputilo je čestitke svim maturantima, ističući njihov trud, znanje i predanost tokom godina školovanja.
– Neka vam stečeno obrazovanje bude snaga na putu naprijed, a vrijednosti koje ste ponijeli iz svojih škola neka vas vode u svim narednim koracima – poručio je resorni ministar Denis Osmankić, pozvavši sve učesnike da ovaj dan obilježe dostojanstveno, odgovorno i u duhu zajedništva.
Predstavnici Vlade USK i Grada Bihaća također su prisustvovali Maturijadi i poželjeli maturantima mnogo uspjeha u daljnjem obrazovanju, radu i životu.
Portal Biscani.net čestita svim maturantima Unsko-sanskog kantona, uz želju da hrabro koračaju u budućnost koju zaslužuju.
Završena je druga faza asfaltiranja saobraćajnice koja vodi prema jednom od najljepših turističkih bisera Bosne i Hercegovine – slapovima Štrbačkog buka. Nakon što je ranije asfaltirano nešto više od 5 kilometara puta od Orašca do Ćelija, ovih dana okončani su radovi na drugoj dionici, od Ćelija pa sve do samog Štrbačkog buka, u dužini od oko 3 kilometra.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, ova infrastrukturna investicija realizirana je zahvaljujući Nacionalnom parku “Una” kao investitoru, dok je izvođač radova bila bihaćka firma D.O.O. “BEHIĆ – SANNY – BOY”. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 600.000 konvertibilnih maraka, bez uračunatog PDV-a, a sredstva je osigurala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Ova investicija predstavlja važan korak ka boljoj pristupačnosti i razvoju turizma na području Nacionalnog parka “Una”.
Entitetske vlasti Republike Srpske zatražile su od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da pokrene postupke protiv više bivših visokih oficira Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), pod sumnjom za ratne zločine u Bosanskoj Posavini. Taj zahtjev izazvao je oštre političke reakcije u Zagrebu, posebno zbog činjenice da dolazi iz kruga vlasti s kojima Hrvatska, a posebno predsjednik Zoran Milanović, njeguje javno bliske odnose.
Prema neslužbenim podacima RTL-a, među imenima koja su dostavljena Tužilaštvu BiH nalaze se bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH Damir Krstičević, generali Mijo Jelić i Stanko Sopta, ali i ranije osuđeni general Tihomir Blaškić. Na listi se navodi i preminuli Mate Laušić, bivši načelnik Uprave vojne policije OSRH, kojeg se, prema tvrdnjama medija, dovodi u vezu s ratnim zločinima u zatvoru Lora.
Tužilaštvo BiH nije željelo potvrditi konkretna imena, ali je za RTL poručeno da “rade na predmetima ratnih zločina iz perioda rata u BiH.”
Optužnice su, prema tvrdnjama više izvora, već ranije dostavljene Hrvatskoj, ali su tek sada dospjele u javnost. Ironija cijele situacije leži u činjenici da je upravo Zoran Milanović prvi javno govorio o njima – i to na obilježavanju Dana Hrvatske vojske, kada je izjavio:
“Nakon 30 godina dolaze nove optužnice koje se temelje na presudi šestorici iz BiH. To je politička zloupotreba… Dosta je.”
Milanovićev nastup dodatno je zakompliciran jer ukazuje na događaje iz 1993. godine, dok izvori koji poznaju sadržaj optužnica tvrde da se one odnose na ofanzive iz oktobra 1992. u okolini Dervente i Bosanskog Broda.
Penzionisani general Ljubo Ćesić Rojs izjavio je:
“Terete najviše zapovjednike Operativne grupe Bosanska Posavina i niže. To su zadnji dani.”
Dodao je da su “četiri optužnice stigle 2. maja” i da ima informacije iz prve ruke.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić rekao je da nema podatke o imenima, ali je naglasio:
“HV je imao pozitivnu ulogu u BiH, oslobodili su BiH i kome to nije jasno – taj falsificira historiju.”
General Ante Gotovina također je reagovao, istakavši da “nema razloga za zabrinutost” i ocijenio: “To su političke igre. Hrvatska vojska je svoje zadaće obavila vojnički i po pravilima.”
Iako srpski političari često poriču zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, sada vlasti RS-a traže krivičnu odgovornost zbog ratnih dešavanja u Posavini. Ostaje pitanje – da li je riječ o iskrenom pokušaju pravnog gonjenja ili još jednom političkom manevru u regionalnoj igri moći?
Krvava historija Bosanske Posavine
Bosanska Posavina, naseljena većinom Hrvatima i Bošnjacima, bila je jedno od najkrvavijih ratišta u prvim mjesecima 1992. godine. Taj prostor uz rijeku Savu – s gradovima poput Bosanskog Broda, Dervente i Modriče – bio je strateški koridor za Vojske Republike Srpske i tadašnju JNA.
Hrvatske i bošnjačke snage, uključujući HV, HVO i lokalnu Teritorijalnu odbranu, pokušale su odbraniti ovo područje. Nakon početnog uspjeha, VRS uz podršku iz Srbije – tenkovima, avionima i artiljerijom – preuzima kontrolu u oktobru 1992. godine. Gubitak teritorije izazvao je burne reakcije u Hrvatskoj i ostavio ozbiljne posljedice po civilno stanovništvo.
Godinama kasnije, spekuliše se da je Posavina možda “trgovana” u tajnim dogovorima Zagreba i Beograda, u zamjenu za priznanje BiH i stabilizaciju juga Hrvatske. Iako nikad dokazano, ta priča i dalje izaziva podjele.
Zločini nakon okupacije
Nakon što su srpske snage preuzele Posavinu, započeo je val zločina nad nesrpskim civilima. Hiljade Hrvata i Bošnjaka su protjerane, sela spaljena, a brojni civili zatvoreni u logore kao što su Silos i Poljari u Derventi, gdje su zlostavljanja i ubistva bila svakodnevnica.
Organizacije za ljudska prava i Haški tribunal dokumentovali su te zločine: sistematska mučenja, masovna ubistva, silovanja i prisilna raseljavanja.
U kontekstu ovih historijskih činjenica, današnje optužnice postavljaju mnoga pitanja – ne samo o odgovornosti, već i o političkim motivima koji stoje iza njih.
U svom govoru, on je optužnice Tužilaštva BiH za hrvatske ratne komandante nazvao “čistom političkom igrom i čistom političkom zloupotrebom”.
Hrvatska vojska je oslobodila Bosnu i Hercegovinu, bez Hrvatske vojske nema Dejtona, on ne postoji ni u teoriji, poručio je u srijedu hrvatski predsjednik Zoran Milanović na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 34. godišnjice ustrojavanja Hrvatske vojske.
U svom govoru, on je optužnice Tužilaštva BiH za hrvatske ratne komandante nazvao “čistom političkom igrom i čistom političkom zloupotrebom, kazavši da to mora prestati”.
– Takve stvari se više nikada ne smiju događati. Ne vidim koji je sljedeći cilj koji nas može kompromitirati, ili ustegnuti našu akciju kako nam iz susjednih država, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine, ne bi dolazile te optužnice za naše ratne komandante nakon 30 godina. Sve optužnice koje dolaze iz BiH za navodna krivična djela, navodno počinjena u borbi protiv bošnjačkih ili srpskih snaga, dolaze preko sarajevskog tužilaštva. To su sve optužnice za kolektivnu komandnu odgovornost čija je osnova presuda šestorici zvaničnika hrvatskog naroda u BiH. Koja je tu uloga hrvatske države? To mora prestati, to je čista politička igra, čista politička zloupotreba – rekao je Milanović.
Kako je saopćeno iz njegovog ureda, Milanović je istakao “da je vrijeme da se kaže – dosta, a posebno za ovo što se radi prema Hrvatskoj, da se optužuje vojska koja je oslobodila BiH”.
– Hrvatska vojska je oslobodila BiH, bez Hrvatske vojske nema Dejtona, on ne postoji ni u teoriji – poručio je Milanović.
Ledo Čitluk je najveći distributer sladoleda i smrznute hrane u Bosni i Hercegovini. Ukoliko želiš zaraditi novac preko ljeta, raditi u okruženju koje podržava različitosti i čini pobjednički tim, prijavi se na natječaj – Pomoćni radnik u distribuciji. Prijaviti se možeš putem linka ili QR-koda.
Ako tražiš posao preko ljeta, želiš raditi u dinamičnom i raznolikom okruženju te biti dio tima koji svakodnevno isporučuje omiljene Ledo proizvode – sada je prava prilika!
📍 Lokacije: Bihać i Cazin 🕒 Radno vrijeme: 8 sati dnevno, od ponedjeljka do subote 📅 Trajanje: Do kraja sezone 🎓 Napomena: Pozicija je otvorena i za studente 💸 Primamljiva zarada
Ukoliko želiš zaraditi novac preko ljeta, raditi u okruženju koje podržava različitosti i čini pobjednički tim, prijavi se putem QR-koda na slici ili direktnim putem na službeni link.
👉 Ne čekaj – iskoristi priliku da radiš, učiš i zaradiš!
Posjetili smo Dinka Mulića, nekadašnjeg olimpijskog kajakaša, koji nam je otvorio vrata svog rafting centra na Salihovcu i s nama podijelio priču o svom sportskom putu, ali i sadašnjem angažmanu u svijetu turizma.
U opuštenom i prijateljskom razgovoru, Dinko se prisjetio svojih sportskih početaka, nastupa na Olimpijskim igrama u Atini i Londonu, ali i brojnih anegdota koje su obilježile njegovu karijeru. Ipak, fokus je bio na onome čime se danas s puno strasti bavi – Una Olympic Raftingu.
Tokom posjete, naš Bišćanin nam je prezentirao sve sadržaje koje nudi njegov rafting centar: profesionalno vođene rafting ture za sve uzraste, smještaj uz samu rijeku Unu, restoran s domaćim specijalitetima i jedinstveno iskustvo koje garantira sigurnost i dozu adrenalina – jer sve to vodi neko ko je doslovno odrastao na vodi.
Kako izgleda kada olimpijac zamijeni takmičarske vode za ulogu domaćina u srcu prirode, te šta najviše raduje njegove goste, saznajte u video prilogu koji smo snimili tokom naše posjete.
U Bihaću je održana svečana akademija u povodu 30 godina od konstituiranja Unsko-sanskog kantona.
Prvi federalni kanton je formiran 1995. godine, kada je u opkoljenom Bihaću održana konstituirajuća sjednica Skupštine USK. Dan Kantona ujedno je i godišnjica pogibije državne delegacije predvođene dr. Irfanom Ljubijankićem, tadašnjim ministrom vanjskih poslova BiH, čiji je helikopter, po povratku iz okruženog bihaćkog okruga, oboren od agresorskih snaga, u tada okupiranom reonu Slunjskih brda, u Hrvatskoj.
– Ovaj kanton, omeđen rijekama po kojima nosi ime mora izrasti u respektabilnu, razvijenu sredinu u kojoj će izrastati nove generacije bosanskohercegovačkih velikana. Mi, ovaj sastav kantonalne vlasti, pokazao je, u proteklih tek ili već godinu i po dana, odlučnost da se radi odgovorno, u istinskom interesu svih naših građana. Mi smo od prvog dana visoko postavili ciljeve, svjesni da je pred nama puno izazova sa kojima smo se bili spremni suočiti, i kao tim opravdati ukazano povjerenje. Kad kažem, tim, mislim na članove Vlade i zastupnike u zakonodavnoj vlasti Kantona i na višim nivoima vlasti, na akademsku zajednicu, na mlade i na sve profesionalne i odgovorne ljude koji su izrazili spremnost da budu dijelom ovog našeg puta izgradnje jake,
perspektivne i pozitivne Krajina kao dio snažne države BiH. I na ovaj 30 rođendan našeg kantona pozivam vas da idemo zajedno naprijed. Jer zajedno smo silni, nepokorivi i moćni kao naše rijeke koja su nas ljepotom zauvijek vezale ispod krajiškog neba, kazao je, u prigodnom obraćanju, premijer USK Nijaz Hušić.
Predsjedavajući Skupštine Kantona Zikrija Duraković poručio je da Unsko-sanski kanton, cijela ponosna Krajina, stoji snažna i jaka kao kičma ove drżave.
Plazma Sportske igre mladih Bosne i Hercegovine ušle su u svoju 15. sezonu, nastavljajući tradiciju okupljanja djece i mladih iz cijele zemlje kroz sportska takmičenja i druženje.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, i ove godine igre se održavaju uz podršku Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, s ciljem promocije ključnih olimpijskih vrijednosti – prijateljstva, poštovanja i fair playa. Kroz razne sportske discipline, djeca imaju priliku razvijati sportski duh i učiti o važnosti zajedništva i tolerancije.
Pokrovitelj regionalnih takmičenja u okviru Igara je Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje pruža podršku ovom značajnom projektu za razvoj sporta i zdravih stilova života među mladima.
Plazma Sportske igre mladih predstavljaju najveću amatersku sportsku manifestaciju za djecu i mlade u regionu, a njihov značaj prepoznat je i na međunarodnom nivou.
