Bošnjaci iz GV Grada Mostara upozorili su prije dva dana da se kroz nova katastarska rješenja pokušava izvršiti velika prevara.
Naime, upozorili su da je promijenjen posjednik na 207 parcela, a tolika je nezakonitost da je čak i HE Salakovac upisana na Elektroprivredu HZ HB.
Danas se oglasila i Elektroprivreda BiH te informisala javnost da ima saznanja o nedavnom postupanju Odjela za urbanizam i građenje, Službe za katastar Grada Mostar, kojim je izvršena promjena nosioca prava u katastarskom operatu s Hidroelektrana na Neretvi na JP Elektroprivreda HZ HB d.d. – Mostar.
“JP Elektroprivreda BiH naglašava da Hidroelektrane na Neretvi posluju u okviru JP Elektroprivreda BiH i kao takve su upisane u sudski registar”, navode u reakciji i dodaju:
“Uvažavajući činjenicu da Hidroelektrane na Neretvi odnosno, JP Elektroprivreda BiH nije bila uključena u svojstvu stranke u ovom upravnom postupku Službe za katastar Grada Mostar, JP Elektroprivreda BiH je poduzela sve neophodne i raspoložive pravne radnje, mehanizme i aktivnosti radi zaštite prava i interesa svoje imovine na području Grada Mostar”.
Iz EP BIH navode da su odmah po saznanju podnijeli zahtjev za inspekcijski nadzor kao i zahtjev za uvid spis koji joj do danas nije omogućen.
“Podnesen je zahtjev za priznavanje stranke u postupku kao i zahtjev za povrat u pređašnje stanje, po osnovu kojih se očekuje odluka upravnog organa koji je vodio postupak. S ciljem zaštite svojih prava, JP Elektroprivreda BiH će, kao i do sada, nastaviti koristiti sve redovne i vanredne pravne lijekove koje joj stoje na raspolaganju”, navode i dodaju:
“JP Elektroprivreda BiH poziva organe uprave Grada Mostar da bez odlaganja poduzmu odgovarajuće radnje i aktivnosti, postupajući u skladu s važećim propisima i načelima zakonitosti, odgovornosti i zaštite imovinskih prava”.
Energoinvest je ostvario veliku pravnu pobjedu u sporu protiv Sarajevo-Gas Istočno Sarajevo, kompanije kojom rukovodi Nedeljko Elek, nakon što je Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu naložio isplatu više od 2,19 miliona KM glavnice, uz dodatnih oko 500 hiljada KM zatezne kamate i preko 180 hiljada KM troškova postupka, saznaju Vijesti.ba.
Ovaj spor ima širi kontekst višemjesečnih tenzija između Energoinvesta i Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo, koje su kulminirale početkom 2024. godine zbog spornog povećanja cijena transporta plina i prijetnji obustavom isporuke. Energoinvest je tada odbio prihvatiti, kako su naveli, nezakonite i neodobrene cijene, tražeći povrat razlike za već plaćene fakture.
Presuda sada potvrđuje ključnu poziciju Energoinvesta, da transport gasa predstavlja regulisanu javnu uslugu i da operator ne može samostalno određivati cijene bez odobrenja regulatora. Sud je utvrdio da su sporne cijene naplaćivane bez potrebne saglasnosti, čime je otvoren put za povrat nezakonito naplaćenih sredstava.
Ukupna izloženost po presudi trenutno iznosi gotovo 2,9 miliona KM.
Ipak, postupak ulazi u žalbenu fazu i vrlo je izvjesno da će konačna riječ doći tek nakon odluka viših sudova, uz mogućnost daljnjih pravnih koraka. U međuvremenu, zatezne kamate nastavljaju rasti iz dana u dan, značajno uvećavajući ukupni finansijski teret.
U takvim okolnostima, ključno pitanje ostaje otvoreno, hoće li Sarajevo-Gas Istočno Sarajevo tražiti nagodbu i zaustaviti daljnje gomilanje troškova, ili će insistirati na nastavku postupka, uz rizik da konačni iznos obaveza bude znatno veći od današnjeg?
Grad Bihać posljednjih godina sve jasnije pokazuje da pitanje upravljanja otpadom ne vidi samo kao tehnički izazov, već kao društveni zadatak koji zahtijeva aktivno učešće svih građana. Najnovija kampanja podizanja svijesti, koju Grad realizira zajedno sa JKP „Komrad“, uz podršku kantonalnog Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, upravo ide u tom smjeru – promijeniti navike, ali i način razmišljanja.
U vremenu kada se često govori o ekologiji, ali rijetko djeluje, ovakve inicijative dolaze kao konkretan odgovor. Cilj nije samo informisati, već uključiti građane u proces koji počinje naizgled jednostavnom radnjom – pravilnim odlaganjem otpada.
Iz Gradske uprave poručuju da je riječ o nastavku već uhodane saradnje s komunalnim preduzećem, kroz koju se paralelno razvija infrastruktura i podiže svijest javnosti. Posebno je zanimljivo da su rezultati provedene ankete pokazali kako građani Bihaća već posjeduju određeni nivo znanja o upravljanju otpadom. Međutim, upravo tu dolazi ključni izazov – znanje pretvoriti u svakodnevnu praksu.
Projekt koji je započeo još 2025. godine podijeljen je u dvije faze. Prva je bila usmjerena na konkretne infrastrukturne korake, poput nabavke i postavljanja podzemnih kontejnera, dok druga faza stavlja fokus na edukaciju i komunikaciju s građanima. Za realizaciju kompletnog projekta izdvojeno je 100.000 KM iz ekoloških naknada, što pokazuje da sredstva prikupljena od građana ponovo završavaju u projektima od općeg interesa.
Posebnu ulogu u cijeloj priči ima JKP „Komrad“, koje već sada zauzima vodeću poziciju u Federaciji BiH kada je riječ o količinama prikupljenog reciklažnog otpada. Ipak, iz ovog preduzeća jasno poručuju da postoji prostor za dodatni napredak, ali samo uz veću odgovornost građana.
Jedna od čestih zabluda koju žele razbiti jeste uvjerenje da sav otpad završava na istom mjestu. Naprotiv, selektovani otpad iz Bihaća prolazi kroz proces obrade u reciklažnom dvorištu, čime se omogućava njegovo ponovno iskorištavanje. Upravo zato naglasak stavljaju na „izvor“ – mjesto gdje otpad nastaje, odnosno domaćinstva i javne površine.
Kampanja koja se provodi kroz medije, obrazovne institucije i direktan rad na terenu ima ambiciju da ovu poruku učini jasnom i dostupnom svima. Jer bez promjene navika pojedinca, ni najbolji sistem ne može dati puni rezultat.
Na kraju, poruka je jednostavna: Bihać ima infrastrukturu, ima znanje i ima podršku institucija. Ono što mu treba jesu građani koji će tu priču živjeti svakodnevno.
U okviru manifestacije „Ulicom Bišća“, u Kulturnom centru Bihać upriličena je promocija knjige „Đuličan“ autorice Dike Bejdić.
O ovom književnom djelu govorili su promotori dr. prof. Šeherezada Džafić i Halid Dedić, dok je ulogu moderatorice imala Gorica Bukić.
Knjiga „Đuličan“ predstavlja šesto autorsko ostvarenje Dike Bejdić, a kroz svoje stranice čitatelje vodi u prošlost, među ljude i sudbine koje su obilježile jedno mjesto i jednu porodicu.
Promocija je održana u prisustvu ljubitelja pisane riječi, u ambijentu koji je još jednom potvrdio značaj kulturnih sadržaja u okviru manifestacije „Ulicom Bišća“.
Prije dva dana u Tuzli je uspješno završen 2. festival kamišibaja pod nazivom „Priče mladih koje putuju“, koji je okupio više od 80 učesnika, potvrđujući značaj ovog jedinstvenog događaja u obrazovanju i razvoju dječije kreativnosti.
Festival je organizirao MIOS Tuzla, uz suorganizaciju JU OŠ „Harmani II“, čime je još jednom potvrđena snažna saradnja u unapređenju savremenih obrazovnih praksi i promociji kamišibaj umjetnosti.
Događaj je okupio brojne goste i partnere, među kojima su bili predstavnici Ambasade Japana u Bosni i Hercegovini, pedagoških zavoda iz više kantona, kao i Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Posebno emotivan trenutak festivala bila je sadnja japanske trešnje u gradskom parku u čast prerano preminule doktorice Azre Spahić, nekadašnje učenice ove škole. Ovaj simbolični čin dodatno je povezao duh kamišibaja s vrijednostima sjećanja, poštovanja i trajanja priče kroz generacije.
Važno je istaći da je ideja o uvođenju i razvoju kamišibaj prakse u ovom obrazovnom kontekstu potekla iz vizije i inicijative direktorice škole Nermine Delić.
Organizatori su se zahvalili svim učesnicima i partnerima na podršci, uz poruku da će „Priče mladih“ nastaviti putovati i inspirisati i u godinama koje dolaze.
Kolektiv JU Medicinska škola Bihać oprostio se od svoje dugogodišnje kolegice Nerme, čija je smrt izazvala veliku tugu među zaposlenima i učenicima ove obrazovne ustanove.
Kako su naveli iz škole, vijest o njenom odlasku primljena je s nevjericom i dubokom žalošću, ističući da je Nerma bila mnogo više od kolegice, osoba koja je svojom dobrotom, toplinom i predanošću ostavljala poseban trag u radnom okruženju.
U saopćenju se navodi da će ostati upamćena kao pouzdana i susretljiva osoba, uvijek spremna pružiti podršku i unijeti mir i razumijevanje u svakodnevne situacije.
„Njen odlazak ostavlja veliku prazninu među nama, ali i trajnu uspomenu na sve lijepe trenutke koje smo dijelili. Pamtit ćemo je s poštovanjem i zahvalnošću“, poručili su iz JU Medicinska škola Bihać.
Prvi čovjek FIFA-e Gianni Infantino čestitao je još jednom Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine na plasmanu na Svjetsko prvenstvo 2026. godine.
Infantino je poželio mnogo uspjeha našem nacionalnom timu na prvom Mundijalu na kojem ćemo igrati poslije 2014. godine.
“Fantastično je vidjeti Bosnu i Hercegovinu da se vraća na svjetsku pozornicu prvi put nakon Svjetskog prvenstva 2014. godine”, napisao je Infantino na društvenim mrežama i dodao:
“Nakon teške kvalifikacione kampanje, jedva čekam da vidim vaše nevjerovatne navijače koji donose jedinstvenu strast prema nacionalnom timu u Sjevernu Ameriku predstojećeg ljeta. Želim vam turnir za pamćenje”.
Podsjetimo, ekipa Sergeja Barbareza smještena je u grupu B zajedno s Kanadom, Katarom i Švicarskom. Sve utakmice igrat će od 21 sat po našem vremenu.
Turnir otvaramo protiv domaćina Kanade u Torontu, potom u američkom Ingelwoodu igramo protiv Švicarske, a sve zaključujemo protiv Katara u američkom Seattleu.
(klix.ba)
Izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavezni su poštivati Poslovnik koji je ustavnopravni akt. Ako to ne rade, ne prisustvuju sjednicama, a uredno inkasiraju visoke plaće i ostvaruju brojne nezaslužene druge privilegije, je li to zloupotreba položaja i ima li tu posla za Tužiteljstvo i Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine?
Blokirane sjednice
Prazni hodnici, prazne i sale. Na ekranima iz sedmice u sedmicu, novi pokušaji sjednica. Ali epilog je mjesecima isti. Kvoruma nema, a zakoni – ostaju na pripremljenim papirima koje nema ko da razmatra. Delegati na poslu tek u pauzama od pokušaja zasjedanja. Mogu pred kamere, ne i na odlučivanje.
„To je politika, a ove sale su prazne. Obiđite sale i vidjet ćete da su sve prazne“, izjavio je Nikola Špirić, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (SNSD).
„Ove sale su prazne, ne radi se zato što ti ljudi sporadično dođu u te sale i dođu na posao. Neko u deset, neko u petnaest dana, a neko se ni na sjednici ne pojavi koja se uredno zakaže“, rekao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (NiP).
Mehanizmi blokade
I nikom ništa. Izlasci iz sale poslovnička su mogućnost da, bez posljedica, spriječe novu većinu, smjene ili razmatranje bilo čega što im ne odgovara. Mjesecima koriste je SNSD i HDZBiH. Sve po zakonu, a bez mogućnosti da ih se na drugačije primora.
Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin pojašnjava da stalno obaranje kvoruma predstavlja ozbiljan politički problem i može imati pravne posljedice, ali tek u određenim okolnostima prerasta u krivično-pravni problem.
„Može prerasti u krivično-pravni problem kada postoji jasno dokaziva zloupotreba funkcije, namjera i šteta“, kazao je Trlin.
Dakle, izolovano – obaranje kvoruma nije krivično djelo. Ali bi moglo postati ukoliko se jasno i nedvosmisleno dokaže da je cilj paraliza državnih institucija kroz zlupotrebu položaja i nesavjestan rad ili napad na ustavni poredak. Teško dokazivo, uz dodatni problem imuniteta koji delegati imaju.
„Delegati imaju pravo, ali i obavezu da prisustvuju sjednicama i učestvuju u radu zakonodavnog organa, te u tom smislu ovakvo ponašanje predstavlja zloupotrebu prava i po mom mišljenju protivustavno djelovanje. Imunitet može otežati ili usporiti proces, ali ne predstavlja trajnu zaštitu od krivične odgovornosti“, istakao je Trlin.
Optužbe i odgovornost
Nije poznato u kojoj su fazi prijave davno zaprimljene, poput one delegata Zlatka Miletića. Službeno, ne odgovaraju ni njemu, ali ni na naše upite. On najavljuje nove.
„Ja ću biti slobodan da ih ponovo prijavim državnom Tužiteljstvu, sada zbog nedolaženja na posao, jer gospoda ne samo da ne dolazi na sjednice, njih nema nikako ovdje“, poručio je Miletić.
Dok se prijave dopunjuju, a nerad kao dokaz snima i ponavlja, iz državnog tužilaštva tek distanciranje – blokirane institucije politički su, a ne pravni problem.
„Tužiteljstvo apsolutno nema nikakve ingerencije nad zakonodavnom vlašću, niti nad radom zakonodavne vlasti. Mi smo organ koji postupa kada postoje dokazi da su počinjena krivična djela, tako da ne možemo rješavati političke probleme i to je iluzorno“, izjavio je glavni tužilac Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Milenko Kajganić.
Primanja i nerad
Političku iluziju rada naspram teške svakodnevnice građana najbolje ilustruju primanja. Jer sale su možda prazne, ali računi ne. Za dvadeset sjednica prošle godine isplaćeno im je 1.351.000 maraka. Godišnja primanja članova Kolegija iznose u prosjeku oko šest hiljada konvertibilnih maraka mjesečno, uz paušale, naknade za komisije i druge benefite, a pojedini godišnje ostvaruju i više od 90.000 konvertibilnih maraka.
„O toj visini primanja neka svako govori za sebe. O društvenoj odgovornosti neka svako govori za sebe. Ja mogu govoriti za sebe. Ja radim 24 sata, trideset dana u mjesecu. Da li se to nekome sviđa ili ne, to je drugo – neki su me ljudi izabrali da to radim za njih, ja to radim časno i pošteno“, rekao je Dragan Čović, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (HDZBiH).
Ništa manje ne zarađuju ni predsjednici Klubova. Na godišnjem nivou vrtoglavih 96 hiljada maraka. Daleko od onih koji rade osam sati dnevno, svaki dan, za minimalna ili prosječna primanja od hiljadu i šesto maraka. I pri tome plaćaju i njih. Zakoni koji bi mogli pomoći da sačuvamo koju marku – poput ukidanja PDV-a, akciza na naftne derivate, CBAM naknade – ne mogu ni do sale, a kamoli primjene, prenosi Federalna.ba.
(CH)
Srpska demokratska stranka (SDS) objavila je na društvenim mrežama grafike sa detaljnom analizom imovine dvojice visokih funkcionera SNSD – Nikole Špirića i Sredoje Novića, uz oštru poruku o životnom standardu građana i odgovornosti političkih elita.
U objavi, koju prati poruka „Sit gladnom ne vjeruje“, iz SDS prave direktan kontrast između finansijskog stanja političara i svakodnevnih dilema građana, navodeći da „dok tri puta u ruci okrećete 50 KM i razmišljate da li djeci nešto kupiti ili nasuti gorivo, treba se sjetiti ko je odgovoran za to“.
– Oni 20 godina ne sipaju gorivo, pa su uštedjeli bogatstvo – ističe SDS u svojoj objavi.
Prema podacima koje su prenijeli, a koji su, kako navode, zasnovani na evidencijama Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Nikola Špirić raspolaže ušteđevinom od 430.000 KM, dok mu mjesečna primanja iznose ukupno 10.000 KM, uključujući platu i penziju.
Takođe su navedeni dodatni prihodi od 164.648 KM, koji uključuju autorske honorare, dobit od imovine, zakupnine i naknade.
U pogledu nekretnina, SDS ističe da Špirić posjeduje kuću sa zemljištem u Drvaru, poslovni prostor, stanove i više garaža u Banjaluci, dok se na članove njegove porodice vode stanovi u Beču i Beogradu
Kada je riječ o Sredoji Noviću, u objavi se navodi da ušteđevina nije prijavljena, ali da njegova mjesečna primanja takođe dostižu 10.000 KM, od toga 2.500 KM je iznos mjesečne penzije, a 7.500 KM je iznos plate.
Dodatni prihodi procijenjeni su na 42.565 KM, uključujući različite naknade i primanja.
SDS dalje navodi da Nović posjeduje zemljište u Derventi, vikendicu na Jahorini i stan u Beogradu, dok se na njegovu suprugu vode dodatni stanovi, garaže i zemljište u Bosni i Hercegovini.
Objava SDS već je izazvala oštre reakcije na društvenim mrežama.
(CH)
Srbija je za proteklih sedmica iz Kine naručila šest miliona kapisli za municiju. U pitanju je tip kapisli KL34P1 te određeni broj kapisli tipa kakav se proizvodi u kompaniji Ginex u Goraždu, saznaje Klix.ba.
Ova narudžba ni po čemu ne bi bila posebna, da Srbija već godinama ne sarađuje sa bosanskohercegovačkom namjenskom industrijom, a prije svega s Ginexom iz Goražda, kompanije od koje godinama nabavlja kapisle. Stoga se nameće pitanje da li će se ova kupovina iz Kine odraziti na poslovanje Ginexa.
Kapisla je inicijalno (pokretačko) sredstvo koje aktivira barut ili eksploziv. Nalazi se u dnu patrone (kod metaka) i sadrži osjetljivu hemijsku smjesu. Udarcem igle (okidača) dolazi do detonacije.
Goraždanski Ginex je regionalno, ali i svjetski važna kompanija jer proizvodi inicijalne kapisle (za municiju malog i velikog kalibra), detonatorske kapisle (jače, za eksplozive), električne kapisle i upaljače i pirotehničke inicijatore i komponente za raketne sisteme. Ginex je jedan od najvećih proizvođača kapisli te izvozi u više od 40 zemalja svijeta. Važnost Ginexu daju i činjenice jer je to kompanija koja ima vlastiti razvojni centar, razvija i eko (bezolovne) kapisle te nudi kompletan “know-how” (od dizajna do proizvodnje).
Srbija je jedan od redovnih kupaca kapisli iz Ginexa, iako se dominantno izvozi u SAD i druga zapadna tržišta.
Ono što je važno naglasiti jeste da je namjenska, odnosno vojna industrija regije jedan uvezan sistem. Kapisle iz Ginexa kupuju fabrike oružja u Srbiji, a neke od tih fabrika su PPU iz Užica, koji proizvodi civilnu i vojnu municiju, zatim Krušik iz Valjeva, čiji je fokus na artiljerijskoj municiji i eksplozivima, Sloboda iz Čačka, koja proizvodi municiju srednjeg i većeg kalibra i slično.
Region je praktično jedan industrijski ekosistem, posebno kada govorimo o vojnoj industriji, gdje su inicijalne kapisle iz Goražda nezaobilazan segment svih vojnih fabrika u Srbiji i u svijetu.
(klix.ba)
