Igor Crnadak, šef Kluba poslanika Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i potpredsjednik stranke, rekao je za Vijesti.ba da su prijevremeni izbori za predsjednika RS “brutalno pokradeni” te da je jedini mogući izlaz iz krize ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku i Laktašima.
“Ako izuzmemo tzv. ‘Bermudski trougao’ Doboj–Zvornik–Laktaši, Branko Blanuša je osvojio skoro 13.000 glasova više od kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniše Karana”, istakao je Crnadak.
Tvrdi da je “otimanje glasova bilo očigledno, drsko i ispod svakog nivoa”. Mišljenja je da bi prihvatanje ovakvih rezultata izbora održanih prošle nedjelje predstavljalo “šamar svim građanima RS”.
Crnadak smatra da SNSD Milorada Dodika “na silu pokušava preokrenuti izbornu volja naroda”.
“Hoće da sve ponište ubačenim i namještenim glasovima koji su se čekali dva do tri sata nakon svih drugih. Vidjet ćemo hoće li SNSD održati riječ datu na sjednici Narodne skupštine RS da su i oni spremni na ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Ukoliko ostanu pri tome, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine neće imati drugog izbora nego da to omogući”, kazao je Crnadak te dodao da opozicija nije imala šanse da spriječi “izborni kriminal”:
“Naoružani ljudi koje štiti policija, falsifikovani i popunjeni tuđi listići, ubačeni glasovi, ucjene, prijetnje, lomljenje telefona i fizičko istjerivanje sa biračkih mjesta stvaraju ambijent u kojem se rezultat digne koliko im je potrebno. Opozicija je upozoravala na sve to prije izbora, i MUP RS i SIPA-u i druge institucije”.
(Vijesti.ba)
Na 15. sjednici Gradskog vijeća Bihać, vijećnik POMAK-a dr. Sulejman Kulenović uputio je inicijativu prema JU „Zavod za prostorno uređenje Grada Bihaća“ za izgradnju parkovskog paviljona u parku Gelenderi.
Bihać ima jedan od najljepših gradskih parkova u Bosni i Hercegovini, uređen još u vrijeme Austro-Ugarske.
Paralelno s Gelenderima i Alejom Alije Izetbegovića nalazi se park sa skulpturom – predivan prostor kojem nedostaje sadržaj koji bi ga „oživio“ i povezao u jednu cjelinu.
Dr. Kulenović predlaže izgradnju parkovskog paviljona u centralnom dijelu parka, koji bi služio kao prostor za odmor šetača, manje koncerte i kulturne programe, izložbe, vjenčanja na otvorenom te manifestacije poput „Jeseni na Gelenderima“ i „Bihaćkog ljeta“.
Takav paviljon dodatno bi uljepšao ovaj dio gradskog parka i dao mu novu, živu funkciju – mjesto susreta, kulture i lijepih uspomena.
Centar za razvoj inkluzivnih praksi Bihać obilježio je svoj rođendan kroz niz kreativnih i edukativnih radionica koje su okupile djecu i roditelje u atmosferi učenja, igre i zajedništva.
Djeca su uživala u aktivnostima koje potiču razvoj govora, mašte, motorike i samopouzdanja, dok su se istovremeno družila i učila na zabavan i poticajan način.
Roditelji su imali priliku međusobno razmijeniti iskustva, pružiti podršku jedni drugima i aktivno učestvovati u radionicama, što je dodatno osnažilo partnerski odnos između porodice i Centra.
Atmosferu slavlja upotpunila je i rođendanska torta – jer šta bi rođendan bio bez slatkog završetka?
Hvala svima koji su bili dio ove posebne proslave. Radujemo se novim druženjima, kreativnim aktivnostima i zajedničkim trenucima koji nas očekuju navedeno je na zvaničnoj stranici Centra za razvoj inkluzivnih praksi Bihać.
U srijedu, 26. 11. 2025. godine održan je ogledni čas u sklopu kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika, a u skladu sa godišnjim programom rada JU OŠ “Harmani II” Bihać za školsku 2025/26. godinu.
Čas je predstavljao pravu riznicu ideja, obogaćen kreativnim i savremenim metodičkim pristupima, te je jasno pokazao posvećenost naših nastavnika unapređenju nastave i učenju kroz saradnju.
Učenici su pokazali izuzetnu zainteresiranost i želju za novim znanjima.
Kao najljepši zaključak izdvajamo njihove divne definicije domovine — za njih je ona prijatelj, porodica, učitelj…
Zahvaljujemo se kolegici Aidi Muhamedagić na izuzetnoj pripremi, ugodnoj radnoj atmosferi te inovativnom i inspirativnom pristupu u radu s učenicima. Čestitamo na uspješno ostvarenim planiranim ciljevima i ishodima nastave navodi se na službenoj stranici Osnovne škole 2Harmani II”
Ovakvi časovi nas podsjećaju koliko je važno da učimo jedni od drugih i zajedno gradimo kvalitetno obrazovanje za naše učenike.
Osnovni sud u Banjoj Luci je donio odluku po zahtjevu Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine da pokrene postupak za brisanje Milorada Dodika kao ovlaštenog lica za zastupanje SNSD-a iz registra političkih organizacija.
CIK je podsjetimo uputio dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci nakon što im je stiglo obrazloženje i pismo iz Suda BiH, kojeg je potpisala sutkinja Sena Uzunović, u kojem se izričito navodi da shodno presudi Dodik ne može obnašati i funkciju predsjednika SNSD-a.
No, to što Sud BiH tvrdi jedno i što je presudio protiv Dodika, evidentno za Osnovni sud u Banjoj Luci ne znači ništa. Presuda očito nije sprovedena do kraja, ali niko nema mehanizam da to promijeni.
Kako se navodi u obrazloženju Osnovnog suda u Banjoj Luci odluku je donijelo vijeće od troje sudija 24. novembra, potvrđeno je u odgovoru na upit Klix.ba.
“Donesena je odluka da se odbacuje prijedlog Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine od 22. oktobra, s obzirom kako ni Zakonom o vanparničnom postupku ni Zakonom o političkim organizacijama niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra”, rečeno je iz suda u Banjoj Luci.
a kraju su naveli i da je moguća žalba u roku od osam dana.
Podsjetimo, ovaj sud je početkom novembra vratio CIK-u podnesak koji su im proslijedili iz Suda BiH, a koji govori o tome da Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a.
Podnesak je tada vraćen CIK-u jer, kako objašnjavaju iz banjalučkog suda, nije precizirano šta konkretno treba da urade u tom pogledu.
CIK je tada proslijedio ovaj zahtjev Sudu BiH, odnosno sutkinji Seni Uzunović, koja je ranije potpisala mišljenje da, prema presudi protiv Dodika, on više ne može biti predsjednik SNSD-a.
Ranije je Ustavni sud BiH, odlučujući o apelaciji Nebojše Vukanovića, naveo da neće odlučivati o tome da li Dodik može ostati predsjednik ove stranke.
(klix.ba)
Granična policija Bosne i Hercegovine (BiH) od danas ima direktan pristup registru prekršaja, što omogućava efikasniju kontrolu putnika i vozila sa neizmirenim kaznama. Putnici koji imaju nenaplaćene kazne mogu biti zaustavljeni na granici i vraćeni dok ne izvrše svoje obaveze.
Ovaj novi sistem, potvrđen od strane ministra unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Adnana Habibije, predstavlja unaprijeđeni web servis (aplikaciju) koja omogućava graničnim policajcima uvid u sve registrovane prekršaje počinjene na teritoriji BiH.
Ministar Habibija je izrazio zahvalnost direktoru IDDEEA BiH, prof. dr. Almiru Badnjeviću, na razvoju ove aplikacije koja će olakšati rad policije i unaprijediti bezbjednost saobraćaja u Unsko-sanskom kantonu.
Razlog za ovaj registar je u činjenici da mnogi vozači pređu granicu a da ne plate svoje kazne, što stvara problem MUP-ovima sa naplatom tih kazni. U Unsko-sanskom kantonu je trenutno evidentirano gotovo 18 miliona konvertibilnih maraka nenaplaćenih prekršaja, a nova aplikacija predstavlja ključni korak u rješavanju ovog problema i poboljšanju sigurnosti na putevima.
Od sada, Granična policija BiH ima ovlasti da zadrži i vraća putnike koji ne ispune svoje obaveze prema državi.
Na današnji dan, 28. novembra 1992. godine, pri izvođenju borbenog zadatka u rejonu Grabeža, poginuo je heroj oslobodilačkog rata Adil Bešić, komandant bataljona 2. bihaćke / 502. slavne bbr.
Za hrabrost i izuzetne zasluge u organizaciji otpora posthumno je odlikovan ratnim priznanjem Zlatni ljiljan i Ordenom heroja oslobodilačkog rata u činu majora ARBiH.
Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu napušta JNA i priključuje se Teritorijalnoj odbrani RBiH u Bihaću gdje ga raspoređuju na mjesto komandanta Odreda TO “Vrsta”.
Adil Bešić je odmah na samom početku rata dokazao svoju veličinu i vojničku vještinu. Početkom maja 1992. kada je jedan konvoj JNA trebao proći kroz Bihać s tenkovima, Adil je odigrao presudnu ulogu u sprečavanju njihovog prolaska, postavivši takvu odbrambenu liniju kojom je pokazao oficirima JNA i njihovim obavještajcima da ih na ovim prostorima čekaju jake i organizirane jedinice koje će im se suprotstaviti.
Prva velika pobjeda pod komandom Adila Bešića desila se 12. juna 1992. godine kada oslobađa Bugare. Tog dana u organiziranoj akciji jedinica 4. odreda TO “Vrsta” sa 4 čete oslobodila je prvu teritoriju u BiH i izašla na rijeku Koranu, prirodnu granicu između Republike BiH i Republike Hrvatske. Tokom cijelog rata, to je bio jedini dio vanjske granice naše zemlje koji je kontrolisala Armija RBiH.
“Nakon formiranja 502. brigade (kasnije viteške) 15. septembra 1992. planirano je oslobađanje Gradine, jakog neprijateljskog uporišta na Lohovskim brdima, odakle je svakodnevno artiljerija Vojske Republike Srpske granatirala civilne objekte u Bihaću i položaje branitelja. Prvi pokušaj oslobađanja Lohovskih brda završio je bez uspjeha. Poslije 7 dana, 22. septembra 1992, snage Armije RBiH kreću ponovo u akciju. “Naprijed je bio bataljon predvođen Adilom Bešićem koji je do podneva uspio poraziti neprijatelja i zauzeti Lohovska brda zarobivši 2 topa zis koji su tad za nas bili od neprocjenjivog značaja. Bila je to jedna od najbriljantnijih akcija koju smo izveli”, isprčao je Ismet Kurić, komandant 2. bataljona 502. viteške brigade i nosilac ratnog priznanja Zlatni ljiljan.
Poslije osvajanja Lohovskih brda borci Adila Bešića pomažu drugim jedinicama da sačuvaju linije odbrane, a onda u okviru priprema za zimu započinju pripreme za zauzimanje povoljnijih položaja na prostoru Grabeža, jednog od najjačih uporišta srpske vojske u Bosni i Hercegovini. Bosanske snage su do 25. novembra 1992. vršile izviđanja terena planiraju.
U toj akciji pogino je Adil Bešić. Ukopan je 02. decembra pored svojih saboraca i šehida u mjesnom mezarju u Turiji.
U sklopu redovnih obilazaka privrednih subjekata, gradonačelnik Elvedin Sedić, zajedno s pomoćnicom Jasminom Ćoralić, posjetio je danas kompaniju „Č.J.“, jednog od značajnijih proizvođača elemenata za CNC mašine i kotlova za grijanje na biomasu.
Predstavnici kompanije informirali su da „Č.J.“ trenutno zapošljava 70 radnika i posluje u dvije zgrade koje obuhvataju šest proizvodnih hala, uključujući tri lakirnice, kao i dodatni objekat namijenjen za skladišni prostor.
Njihovi proizvodi plasiraju se na tržišta više europskih zemalja, a poseban naglasak stavljen je na obrazovanje i razvoj stručnog kadra. U saradnji sa srednjim školama redovno primaju učenike na praktičnu nastavu, za što su zadužena dva posebno obučena mentora. Kompanija također posjeduje edukacijski boks namijenjen obuci odraslih, kroz koji prolaze svi novi polaznici.
„Kompanije poput ‘Č.J.’ jasno pokazuju da Bihać ima jak industrijski i privredni potencijal, zasnovan na znanju i tehnološkom razvoju. Drago mi je vidjeti da ulažu u mlade ljude, ali i u obrazovanje odraslih, jer to znači da gradimo stabilnu i stručnu radnu snagu za budućnost.
Grad Bihać će, u skladu sa svojim nadležnostima, ostati partner ovakvim privrednim kolektivima“, istakao je gradonačelnik Sedić.
Zaposlenici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) održali su danas ispred Parlamentarne skupštine BiH protest zbog katastrofalnog stanja u kojem se našao ovaj javni emiter. Podrška je stigla od brojnih imena iz medijskog, kulturnog i društvenog života BiH, ali i novinarskih organizacija iz Evrope.
Tako smo danas, u višesatnom specijalnom programu “Ne gasite BHRT”, kroz razgovore sa mnogobrojnim gostima iz akademske zajednice, pravosuđa, medija, sindikata i civilnog društva, vidjeli niz obraćanja i relevantnih poruka.
Generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović istakao je da je ovo što se dešava ispred Parlamenta Bosne i Hercegovine vrhunac sramote države Bosne i Hercegovine, prije svega politike koja sjedi u Parlamentu.
“Jedan od stubova državnosti, javni servis BiH, već punih osam, evo deveta godina upozorava da se flagrantno krši zakon, da nam RTRS uskraćuje sredstva koja su nam zakonom zagarantovana, na osnovu kojih treba da funkcionišemo i evo, prije nekoliko dana taj dug je dostigao cifru od 102 milion KM”, naveo je Karamehmedović.
Podršku uposlenicima BHRT-a pružile su i kolege iz drugih medija. Dugogodišnja novinarka Emela Burdžović navela je kako je ovo pitanje opstojnosti države, a ne samo toga “koji ćemo kanal gledati, kako ćemo listati”.
“Ne smiju nam ugasiti BHRT”, poručila je Burdžović.
Merima Kurtović-Pašalić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika BHRT-a, poručila je kako više “nema kukanja“, ali i da “neće biti ni mrak“.
“Nećemo dozvoliti mrak. Snaga Javnog servisa Bosne i Hercegovine su uposlenici koji nadljudskim naporima obezbjeđuju prijenos sa platoa ispred Parlamentarne skupštine BiH, a političari koji su krivci za našu situaciju sjede unutra i gledaju iza zavjesa“, kazala je te poentirala kako radnici BHRT-a neće odustati.
“Ne podilazimo političarima, nećemo im podilaziti, borba je organizirana i principijelna. Solidarnost sindikata imamo. U našim rukama su mikrofoni, kamere, predajnici, a mrak im se neće moći opravdati, za to će neko morati odgovarati”, kazala je Kurtović-Pašalić.
Bh. režiser Dino Mustafić objasnio je da ono zbog čega su danas ispred Parlamenta jeste da svima onima koji se zaklinju u Evropu, kojima su puna usta Bosne i Hercegovine, kažu da je BHRT “crvena linija odbrane“.
“Ako nemate državni medijski servis, ako nemate institucije kulture koje su naš modul memorije, vi nemate zajedničku prošlost, vi nemate onu prošlost koja nas okuplja, nemate onu prošlost koja demantira one koji kažu da mi nemamo nikakvu budućnost”, poručio je Mustafić ispred Parlamentarne skupštine BiH.
Podrška i iz Evrope
Usto, podrška BHRT-u stigla je i kroz otvoreno pismo koje je koju je mehanizam Media Freedom Rapid Response (MFRR) uputio Evropskoj komisiji, ozbiljne zabrinutosti u vezi sa budućnošću državnog javnog emitera naše zemlje.
“Naše pismo dolazi u trenutku kada zaposlenici BHRT-a danas protestuju ispred Parlamenta Bosne i Hercegovine kako bi ukazali na alarmantnu finansijsku situaciju i pozvali na institucionalnu podršku i hitnu akciju koja će okončati godine nepoštivanja Zakona”, stoji u pismu u kojem se, između ostalog, podsjeća kako se BHRT godinama suočava ozbiljnim finansijskim izazovima zbog duboke institucionalne krize i dugova koji su prvenstveno nastali zbog entitetskog emitera RTRS, što je nacionalni javni servis dovelo na rub kolapsa.
“Političari su otvoreno ignorisali zakon, što je rezultiralo time da BHRT-u stiže samo minimalan dio sredstava, na pozadini međuentitetskih sporova oko finansiranja. Prema riječima zaposlenika, situacija je sada dostigla tačku u kojoj računi mogu biti blokirani, a električna energija i plin isključeni u svakom trenutku.
Dana 21. novembra program je bio prekinut na tri sata zbog gubitka napajanja i povremenog prestanka funkcionisanja cjelokupnog sistema – najvjerovatnije zbog prodora vode u električne instalacije tokom jakih kiša. Centralna zgrada BHRT-a u veoma je lošem stanju i nedostaju sredstva za održavanje. Entitetski javni servis FTV, koji djeluje iz iste zgrade, također je doživio prekid emitiranja. Nadalje, finansijska situacija BHRT-a dovodi oko 780 zaposlenih iz cijele države u stanje stalne nesigurnosti i straha od gubitka čak i minimalnih primanja”, naveli su oni.
Dugogodišnji nemar vlasti
Zaposlenici BHRT-a ranije su, u najavi protesta, naveli kako “ne traže milostinju, nego poštivanje zakona“, te da su “parlamentarci, koji su osnivači BHRT-a, izdali javni servis koji se finansira novcem građana BiH”, a i menadžment je danas uputio Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao osnivaču, zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti Bosne i Hercegovine, popis hitnih zahtjeva koji bi omogućili normalno funkcioniranje BHRT-a.
Podrška BHRT-u ne podrazumijeva samo obavezu javnog zagovaranja njegovog negašenja od strane medijskih profesionalaca i radnika BHRT-a, već reflektira kolektivnu društvenu svijest o važnosti profesionalnog, objektivnog i nepristrasnog izvještavanja za zdraviju i demokratsku zajednicu.
Odluka Bihaća o taksama za kladionice natjerala je priređivače igara na sreću da se pakuju i odlaze, ostavljajući sigurnije okruženje oko škola i trgovačkih zona u gradu.
Nakon što je postala pravosnažna presuda u korist Grada Bihaća, u predmetu osporavanja novih općinskih taksi na teret brojnih kladionica, osjetile su se prve konkretne koristi za građane.
Pored dodatnog punjenja budžeta na lokalnom nivou, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić se javno pohvalio i na tome što su uspjeli smanjiti broj registrovanih kladionica u Bihaću.
Pravila zajednice
– Nakon pravosnažne i konačne presude, mogu reći da smo uspjeli. Ne samo pravno nego suštinski – Bihać se izborio za ono što mu pripada. Danas u našem gradu posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle, neke pokušale žalbama i tužbama osporiti odluku, ali sve su izgubile. To je činjenica. Kazao sam i ponavljam – ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštivati pravila ove zajednice. Odnosno, ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Kao primjer reći ću da samo jedna od njih duguje Gradu skoro milion maraka za 2024. i 2025. godinu. I taj novac ćemo naplatiti i vratiti ga građanima kroz projekte, jer im pripada! – kazao je gradonačelnik Sedić.
Bihać je uspio o onome što prije nekoliko godina veći gradovi poput Zenice i Tuzle nisu mogli, jer su se u apelacionom postupku obarale njihove lokalne odluke.
Ova presuda nije puki papir, već linija, početak vremena u kojem se lokalna pravila poštuju, ističe gradonačelnik Sedić, zadovoljan što i kladioničari shvaćaju da nisu iznad zakona.
Kada je Bihać donio Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili su svjesni da izuzetno jaki kladioničarski lobiji štite njihove interese u federalnim i državnim, a ponegdje i kantonalnim skupštinama. Gradonačelnik Sedić je to opisao kao da diraju u osinje gnijezdo.
Ta Odluka je značila da će priređivači igara na sreću, koji godinama ostvaruju milionske promete u Bihaću, napokon morati platiti svoj dio obaveza prema Gradu.
U savezu općina i gradova Federacije BiH trenutno rade na tome kako da se pozitivna iskustva grada Bihaća predoče u širu akciju, gdje sve općine imaju šta naučiti od Bihaća.
– Prihod od komunalnih taksi predstavlja značajan izvor sredstava iz neporeskih prihoda općinama i gradovima u FBiH. Pravo na vlastite izvore prihoda definisano je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, kao i Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH. Ustavni sud FBiH donio je više presuda kojima su određeni elementi odluka o komunalnim taksama jedinica lokalne samouprave, kao i zakona o komunalnim taksama, proglašavani neustavnim. Međutim, primjer iz Grada Bihaća pokazuje da je moguće voditi ispravnu fiskalnu politiku na lokalnom nivou, koja je ustavno i zakonski utemeljena – kazao nam je magistar ekonomije Halko Basarić, viši saradnik za finansije u Savezu općina i gradova FBiH.
Obračun s nepravdom
Gradonačelnik Bihaća upozorava da njihova borba nije bila obračun s kladionicama, nego obračun s nepravdom jer dok njihovi građani troše ušteđevinu na igre na sreću, lokalnoj zajednici ne ostaju ni mrvice od milionskih prometa kladionica.
– Naša Odluka o komunalnim taksama nije bila hir, već pitanje dostojanstva. Upravo zbog toga, sretan sam što smo ponovo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće stati na crtu industriji koja je godinama izmicala odgovornosti. I da se to može uraditi zakonito, pošteno i u interesu građana, kazao je Sedić.
