Home Blog Page 2

SDP: Izbori za predsjednika RS-a su dokaz da samo nove izborne tehnologije garantuju pravedne izbore

Foto: T. S./Klix.ba

Povodom predstojećih ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske (RS) oglasio se SDP koji poziva sve odgovorne strane da ubrzaju i osiguraju nabavku i primjenu savremenih izbornih tehnologija za opće izbore ove godine.
Navode da su izbori za predsjednika RS-a još jednom potvrdili da efikasnost zaštite demokratskih procedura garantuje samo cjelovit model zaštite integriteta izbornog procesa.

“Taj model mora uključivati biometrijsku kontrolu otiska prsta, te druge zaštitne metode glasanja i prebrojavanja glasačkih listića i izborne volje glasača”, kažu iz SDP-a.

Od Centralne izborne komisije BiH i Ureda za razmatranje žalbi BiH traže hitno provođenje zakonskih procedura na otklanjanju svih prepreka za nabavku skenera i drugih tehničkih pomagala nužnih za osiguranje istinitog evidentiranja demokratske volje glasača.

“Sasvim je jasno da postoje političke snage koje su navikle malverzacijama i falsifikovanjem volje glasača osiguravati političke pozicije te da takvim politikama ne odgovara puna transparentnost i kontrola. Već sada je jasno da ove političke snage čine sve u svojoj moći da spriječe uvođenje savremenih izbornih tehnologija, pa čak i otvoreno zagovaraju odustajanje od ovog procesa za nadolazeće Opće izbore. Istupi političara kojima se izražava skepsa u pogledu upotrebe savremenih tehnologija samo su dodatni alarm i potvrda da su takve tehnologije nužne kako bi se spriječila već uobičajena izborna krađa”, ističu iz SDP-a.

Na kraju navode kako pozivaju sve uključene strane, međunarodnu zajednicu te relevantne domaće institucije da zajedničkim djelovanjem osiguraju možda i prve istinski demokratske izbore u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu.
(klix.ba)

Željka Cvijanović glasala protiv zaključaka o BHRT-u: Bećirović hoće da sva krivica padne na Republiku Srpsku

Željka Cvijanović (Foto: S. S./Klix.ba)

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović (SNSD) je za Srnu rekla da nije glasala za zaključke o situaciji u BHRT-u koje je usvojila ova institucija, a koje je inicirao Denis Bećirović.
U obrazloženju, navela je da su zaključci “tendenciozni, jednostrani i kao takvi neprihvatljivi”.

“Očigledno je da Bećirović nije ni zatražio sjednicu sa ciljem rješavanja problema, već da bi kompletnu krivicu za stanje u BHRT-u pokušao svaliti na Republiku Srpsku i Radio-televiziju Republike Srpske”, istakla je Cvijanović.

Navela je i da BHRT i FTV navodno nije uplaćivao novac od marketinga RTRS-u te da se to nije našlo u ovim zaključcima.

“Nijednom rječju nije spomenuto to što u jednom dijelu FBiH naplata RTV takse uopšte ne funkcioniše, niti je ponuđeno bilo kakvo rješenje za taj problem. Neki očigledno misle da bi Republika Srpska i njeni građani u većem dijelu trebalo da finansiraju javne emitere, iako je to zajednička obaveza”, rekla je.

U reakciji je optužila BHRT da je “samostalno i mimo zakona odlučio da konzumira određena prava i zaključuje skupe ugovore za realizaciju određenih sportskih i kulturnih programskih sadržaja” te da je to dio uzroka za aktuelne probleme.

Isto tako, rekla je da je problem s BHRT-om “puno kompleksniji”.

“Potrebno ga je posmatrati integralno i rješavati odgovornim dijalogom nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, a ne zloupotrebljavati ga u politikantske svrhe”, rekla je Željka Cvijanović.
(klix.ba)

Mehmedović poručio Vučiću: Izjave se ne daju na TV-u, već pred Tužilaštvom BiH

Lider stranke Naprijed optužuje Vučića za negiranje genocida i širenje mržnje

Reagujući na intervju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predsjednik stranke Naprijed Šemsudin Mehmedović poručio je da se, umjesto televizijskog nastupa, Vučić trebao obratiti pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Kako je naveo, “Vučić svoj iskaz nije trebao dati na Federalnoj televiziji nego pred istražiteljima nadležnog Tužilaštva Bosne i Hercegovine”.

U svojoj reakciji Mehmedović tvrdi da Vučićev nastup nije bio samo politički spor, već i krivičnopravno problematičan. “Osim što je njegov istup bio prepun demagogije o odnosu Bošnjaka i Srba, Vučić je ponovo počinio krivično djelo iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine negiranje genocida u Srebrenici s ciljem širenja mržnje. Vučić je u više navrata počinio isto krivično djelo i Državno tužilaštvo ima obavezu da otvori istragu i podigne optužnicu i za to djelo. Nažalost, bojim se da tužitelji očito nemaju hrabrosti niti političke podrške vladajućeg i starog establišmenta, da postupe po zakonu, pa Vučić i njemu slični i dalje javno i na javnom servisu BiH nekažnjeno vrijeđaju žrtve genocida”, naveo je Mehmedović.

Prema njegovim riječima, problem vidi i u ranijem pristupu bošnjačkih političkih lidera prema Vučiću. “Problem je u tome što su dosadašnji bošnjački lideri očito lahko padali na njegovoj šahovskoj ploči pristajući na priču o odnosima Srba i Bošnjaka”, istakao je, dodajući da predsjednik Srbije ne može govoriti u ime cijelih naroda. “Vučiću treba da bude jasno da on može biti akter samo odnosa između država Bosne i Hercegovine i Srbije. Niti je on predstavnik svih Srba niti u BiH ima predstavnika svih Bošnjaka. Postoje samo institucije i jedini kontakt može biti samo preko njih. Prošlo je vrijeme u kojem Vučić može nadigravati i podmetati ujdurme kao onu koju je napravio prilikom svog glumačkog dolaska u Srebrenicu”, poručio je.

Mehmedović dalje tvrdi da Vučić, kako navodi, pokušava skrenuti pažnju s vlastite ratne prošlosti. Navodi da je predsjednik Srbije “očito spreman na sve i na svaki način pokušava skrenuti pažnju javnosti s otkrivanja istine o njegovoj dobrovoljačkoj ulozi u četničkom odredu zloglasnog Slavka Aleksića i u zločinačkog ‘Sarajevskom safariju’”.

U reakciji se osvrnuo i na Vučićeve navode o energetskim pitanjima u BiH. “Dodatni cilj Vučićevog istupa je dezavuiranje javnosti u BiH plasiranjem tvrdnji o skupljem plinu, čime direktno želi srušiti najsnažniju američku ekonomsku inicijativu u BiH! Podlo i preko javnog servisa u BiH dobio je priliku da iznosi lažne tvrdnje o tobože lošim namjerama Amerikanaca i ‘dobrim’ Rusima koji nam navodno prodaju jeftiniji plin. Vučiću treba biti jasno da ga čeka Dodikova sudbina, kao i sve one koje će istorija upamtiti ne samo kao negatore genocida i navijače zločinaca, nego i kao direktne izvršitelje”, napisao je Mehmedović.

Na kraju se osvrnuo na Vučićevu izjavu da se ne može pronaći nijedna njegova loša izjava o Bošnjacima, te je, kao odgovor na to, objavio Vučićevu rečenicu: “Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana”.
(CH)

Izetbegović traži ulazak inspekcije na UNSA i u Ministarstvo za nauku

Sporna procedura razdvajanja Stomatološkog fakulteta i kliničkog centra na dvije članice

Zastupnica SDA u Skupštini Kantona Sarajevo Sebija Izetbegović podnijela je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove zahtjev za provođenje inspekcijskog nadzora nad Univerzitetom u Sarajevu i Ministarstvom za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, zbog sumnji u zakonitost razdvajanja Univerziteta u Sarajevu – Stomatološkog fakulteta sa stomatološkim kliničkim centrom na dvije punopravne članice.

Zahtjev je upućen nakon što je Skupština KS na sjednici održanoj 29. januara 2024. godine dala saglasnost na statusnu promjenu, u skladu s elaboratom koji je prethodno bio upućen u proceduru. U svom podnesku Izetbegović problematizira više proceduralnih i zakonskih pitanja, s posebnim fokusom na postupanje Senata Univerziteta u Sarajevu.

U zahtjevu se postavlja dilema da li je Senat UNSA odluku donio u skladu sa Statutom Univerziteta i Zakonom o visokom obrazovanju, posebno u dijelu koji se odnosi na obaveznu prethodnu saglasnost osnivača, odnosno Skupštine Kantona Sarajevo. Kako je citirano u podnesku:

„Odluku o osnivanju, statusnoj promjeni i ukidanju članica donosi Senat Univerziteta dvotrećinskom većinom svih svojih članova uz prethodnu saglasnost osnivača.“

Posebno se ukazuje i na ulogu Upravnog odbora UNSA, s obzirom na to da se radi o pitanju organizacije i reorganizacije Univerziteta, što, prema navodima iz zahtjeva, podrazumijeva i obavezno uključivanje tog tijela u postupak. U tom kontekstu se navodi:

„Senat daje inicijativu upravnom odboru za razmatranje pitanja iz domene organizacije i reorganizacije visokoškolske ustanove.“

Izetbegović problematizira i to da li su rektor i Senat imali zakonski osnov da odluku o statusnoj promjeni, bez odluke Upravnog odbora i bez saglasnosti osnivača, upute Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS na dalje postupanje.

Poseban dio zahtjeva odnosi se na postupanje Ministarstva, odnosno na pitanje da li je Ministarstvo imalo zakonsko uporište da odluku Senata proslijedi prema Vladi i Skupštini KS, te da li su donesena sva potrebna rješenja nakon što je Skupština dala saglasnost na statusnu promjenu. U tom dijelu se navodi:

„Ministarstvo je dužno donijeti rješenje o statusnoj promjeni u skladu sa zakonom i važećim pravilnicima.“

U podnesku se dodatno otvara i pitanje upisa novih članica Univerziteta u odgovarajuće registre, kao i zakonitost eventualnog upisa statusne promjene u sudski registar bez prethodnog rješenja Ministarstva. U tom kontekstu stoji:

„Bez rješenja Ministarstva, visokoškolska ustanova ne može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za upis statusne promjene u sudski registar.“

Izetbegović je zatražila da, ukoliko se tokom inspekcijskog nadzora utvrde kršenja Statuta UNSA i Zakona o visokom obrazovanju, prosvjetna inspekcija izda odgovarajuće upravne mjere i naloži otklanjanje nezakonitosti, te da o rezultatima nadzora bude obaviještena u zakonskom roku. Kako je navela u zahtjevu:

„Ukoliko se u postupku vršenja inspekcijskog pregleda utvrde kršenja Statuta i zakona, tražim da se naloži otklanjanje utvrđenih nezakonitosti“, napisala je.
(CH)

Predsjedništvo BiH usvojilo šest zaključaka o BHRT-u

Foto: Predsjedništvo BiH

Na prijedlog člana Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića, Predsjedništvo BiH je na vanrednoj sjednici usvojilo zaključke o BHRT-u.

Bećirović je u petak 23.1.2026. godine uputio zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH s jednom tačkom dnevnog reda i to razmatranje kritičnog finansijskog stanja u Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo BiH je na vanrednoj sjednici usvojilo sljedeće zaključke:

1. Predsjedništvo BiH ocjenjuje da trenutno finansijsko stanje u Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT) predstavlja prijetnju njegovom opstanku. Kritična finansijska situacija je posljedica kršenja Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine i drugih povezanih zakona od strane Javnog radiotelevizijskog servisa Republike Srpske (RTRS).

2. Predsjedništvo BiH poziva Vijeće ministara BiH da hitno osigura dosljedno provođenje Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno u dijelu raspodjele naplaćene RTV takse u skladu sa Zakonom.

3. Predsjedništvo BiH poziva nadležne institucije Bosne i Hercegovine, da bez odlaganja, pristupe preduzimanju svih potrebnih mjera iz svoje nadležnosti, kako bi se osigurala prinudna naplata duga u iznosu od 103,5 miliona KM u korist BHRT-a.

4. Predsjedništvo BiH poziva Vijeće ministara BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i sve druge nadležne institucije da donesu hitne mjere kojima će se iz odgovarajućih raspoloživih sredstava osigurati interventna sredstva kako bi se spriječio prestanak rada BHRT-a i osigurao nastavak kontinuiranog funkcioniranja.

5. Predsjedništvo BiH zahtijeva od nadležnih institucija da hitno osiguraju sredstva za ostvarivanje punih prava iz rada i po osnovu rada zaposlenika Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonima i drugim propisima.

6. Zaključci stupaju na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku BiH“.

(Vijesti.ba)

U Istanbulu održana konferencija o ulozi Bihaćkog okruga u odbrani BiH 1992–1995

foto: Vlada USK

U biblioteci Rami u Istanbulu održana je konferencija pod nazivom „Bihaćki okrug u odbrani nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992–1995“.

Na poziv organizatora, biblioteke Rami i Tursko- bosanskog udruženja iz Istanbula, ovom događaju, posvećenom historijskom otporu Krajine tokom agresije na BiH, prisustvovali su premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, predsjedavajući Skupštine Kantona Nisvet Jusić i kantonalni ministar za pitanja boraca i RVI Almir Zulić, koji je i otvorio izložbu ratnih fotografija Armije Republike Bosne i Hercegovine, autora Agana Skenderovića, postavljenu u okviru ovog programa.

Na ovoj konferenciji je izlaganja, dokumente, fotografije i svjedočenja učesnika odbrambeno- oslobodilačkog rata u BiH naglašena uloga i otpor branitelja Bihaćkog okruga, tokom neprijateljske opsade duge 1201 dan.

Učesnicima su se obratili direktor biblioteke Rami Ali Çelik, predsjednik Tursko- bosanskog udruženja Muhammet Sancaktar, premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Nisvet Jusić, general Emir Kliko, ratni vojni invalid Mujo Aganović, a Sead Jusić, drugi komandant 505. viteške bužimske brigade predstavio je knjigu „Breza 94“.
U svojim obraćanjima govornici su istakli značaj očuvanja kulture sjećanja te zahvalili organizatorima na ovom doprinosu čuvanju istine o herojskoj oslobodilačkoj borbi pripadnika 5. korpusa Armije R BiH a za poseban fokus na ratni put 505. viteške brigade 5. korpusa zahvalio je predsjedavajući Općinskog vijeća Bužim Suvad Veladžić.

Premijer Unsko- sanskog kantona Mustafa Ružnić u uvodnom obraćanju poručio je:

-Ova biblioteka je mjesto gdje se civilizacije i sjećanja susreću. Ovo je mjesto koje čuva istinu kroz knjige. Osjećam posebnu emociju jer će se ovdje govoriti o našoj historiji, o herojskoj borbi koju su vodili najbolji sinovi BiH, koji su najzaslužniji za nezavisnost države Bosne i Hercegovine. Baš kao i bosanski rat, nikada ne smijemo zaboraviti genocid koji se danas dešava u Gazi.
(Vlada USK)

Nazire li se četvrti kandidat za Predsjedništvo BiH. Sedić: Vrijeme da se kandiduje i podrži neko iz Krajine

foto:Elvedin Sedić facebook

U tom kontekstu ne vidim razloga zbog čega bi mi isticali podršku bilo kome ko nije do sada pokazao bilo kakav interes o ovome o čemu mi govorimo već skoro tri decenije
Predsjednik POMAK-a i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić u izjavi za “Avaz” nagovijestio je da bi u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda mogao se naći i četvrti kandidat, i to osoba iz Krajine.

Inače, POMAK je jedna od rijetkih stranaka koje su parlamentarne, a da nisu pružile podršku niti jednom od tri kandidata – Semiru Efendiću (SBiH), Denisu Bećiroviću (SDP) ili SDA kandidatu, za kojeg se još ne zna ko bi mogao biti.

U kontekstu svega što se dešava, kazao je da je ljudima iz POMAK-a i ljudima koji su okupljeni oko ove ideje, bez obzira na političku ideologiju, u prvom planu i interesu Krajina i njeni projekti, kao i zastupljenost Krajine u okviru Federacije.

Tri decenije
– Mi moramo u svim tijelima, ali i u Predsjedništvu razmišljati o ljudima iz Krajine, o onima koji će nas na dostojanstven način predstavljati, ali isto tako boriti se za interese i projekte zajednice. U tom kontekstu ne vidim razloga zbog čega bi mi isticali podršku bilo kome ko nije do sada pokazao bilo kakav interes o ovome o čemu mi govorimo već skoro tri decenije. Vrijeme je da za člana Predsjedništva i druge organe kandidujemo i podržimo nekoga odavde – kazao je gradonačelnik Bihaća.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić za “Avaz” je komentarisao i budžet FBiH koji je nedavno usvojen. On je nezadovoljan činjenicom da u budžetu nema stavke predviđene za projekte u Krajini, a kojima su se, kako kaže, Krajišnici nadali.

– Evo mi smo opet, kako bih rekao, negdje na početku ovog mandata kad su spektakularno najavljivani mnogi kapitalni projekti za Krajinu i stvarno je to u nekom momentu krenulo i bilo je obećavajuće. Međutim, ovaj budžet je nama bio otvorena na pljuska u lice, jer smo shvatili da od tih projekata neće biti ništa, bar od njihovog nastavka u nekom skorijem periodu – kazao je Sedić.

Isprazna obećanja
Kako je kazao iz budžeta u budžet, iz mandata u mandat dobijaju neka obećanja da će to nekad biti, ali se nažalost ne pomjeraju sa mrtve tačke.

– Prije svega, mislim, na aerodrom u Bihaću kojem je skresan budžet. Čak i ono malo što je ostalo od prošle godine nije u tom iznosu planirano, nego i za 50% manje, a mi smo sad došli u fazu da dobijemo građevinsku dozvolu i da startamo konačno s radovima, što znači da je trebalo izdvojiti puno više sredstava, da bi se uopće tender mogao raspisati. Kad govorimo o Nacionalnom parku, apsolutno nema nikakvih kapitalnih investicija planiranih u ovoj godini, iako smo tražili da se uradi projektna dokumentacija, da se urade neke pripreme kako bi moglo dalje nastaviti sa ulaganjima u turističku infrastrukturu – objašnjava Sedić.

Brojna opravdanja
Kako je kazao Sedić, sve se pokušava opravdati time da su sredstva u nekim zbirnim kodovima, da će biti dostupna kroz druge javne podjele, da su planirana kroz neka javna preduzeća i direkcije, ali da to nije dovoljno.

– Ljudi su ovdje jednostavno izgubili ono malo nade što su imali. Stalno se nešto pokušava obećanjima nekim, prolongirati i mi smo uvijek negdje na čekanju. Dok se na drugoj strani realiziraju kapitalni projekti i u Hercegovini, i u Sarajevu posebno, pa evo dijelimično i u Tuzlanskom kantonu, mi ovamo smo praktično zaboravljeni – kazao je Sedić.
(Dnevni avaz)

Vučić o budućnosti odnosa sa BiH: Skupa vam je interkonekcija, umrežimo se

“Amerikanci otvoreno kažu kako žele prodavati svoj LNG. A vi se snalazite kako znate, jer su to ogromni troškovi koje Bosna i Hercegovina realno ne može podnijeti.”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u razgovoru za Federalnu televiziju govorio je i aktualnim američkim sankcijama, vlasničkoj transformaciji Naftne industrije Srbije i energetici u regiji.

Energetski pritisci i NIS

Govoreći o sankcijama koje su Sjedinjene Američke Države uvele Naftnoj industriji Srbije, Vučić je rekao kako je riječ o procesu koji izravno pogađa cijelu regiju, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

“Amerikanci su uveli sankcije, a mi od 9. listopada nismo mogli uvesti ni kap sirove nafte. Hrvatska je prekinula dotok i rafinerija je izgubila smisao”, naveo je. Dodao je kako je rafinerija ponovno pokrenuta nakon dobivanja operativne dozvole.

Istaknuo je kako je u pregovorima s mađarskim MOL-om inzistirao na jasnim jamstvima.

“Nemamo strah kako će se dogoditi nešto poput rafinerije u Sisku, jer smo se osigurali. Nije bilo lako to dogovoriti, jer oni drže monopol u središnjoj i jugoistočnoj Europi, a dodatni su faktor američki i ruski utjecaji. Rafinerija mora raditi, u svakom slučaju najmanje 70 posto kapaciteta. Srbija ne može postojati bez rafinerije i to smo unijeli u ugovor”, naglasio je.

Vlasnička transformacija

Vučić je potvrdio kako je cilj Srbije povećanje vlasničkog udjela u NIS-u za dodatnih pet posto kako bi država imala snažnije mehanizme nadzora.

“Ako budemo imali više od 34 posto, imat ćemo značajnije mehanizme nadzora i kontrole. To je naš cilj”, rekao je.

Govoreći o ruskom udjelu, naveo je kako će Moskva dobiti dogovoreni iznos.

“Rusi će dobiti taj novac. Bili smo spremni platiti i dvostruko više od tih 900 milijuna, ali poštujemo njihovu volju i ne želimo narušavati odnose”, rekao je Vučić.

Ne možete vi podnijeti te troškove

Govoreći o regionalnoj suradnji, istaknuo je važnost infrastrukturnih projekata.

“Hajdemo izgraditi autocestu Beograd–Sarajevo. Kad se izgradi cesta, tada se vidi razvoj”, rekao je Vučić.

Komentirajući projekt Južne plinske interkonekcije, naglasio je kako je energetska infrastruktura ključ buduće stabilnosti.

“Amerikanci otvoreno kažu kako žele prodavati svoj LNG. A vi se snalazite kako znate, jer su to ogromni troškovi koje Bosna i Hercegovina realno ne može podnijeti.”

Spomenuo je razliku u cijenama plina.

“Mi sada plaćamo plin 280–290 dolara po formuli koju imamo s Rusima, dok je tržišna cijena 483 dolara. Zato radimo za budućnost i diversificiramo izvore.“

Umrežavanje kao budućnost

Naglasio je potrebu regionalnog povezivanja.

“Potrebna nam je mreža svega – plinskih i elektro interkonekcija. Povezati se i tržištu osigurati najbolje cijene, kako bismo i vi i mi prošli najbolje moguće.”

Poručio je kako će energetika biti najvažnija tema.

“Razgovori o energetici bit će važniji od razgovora o cestama. Moramo graditi energetsku infrastrukturu – to je budućnost.”

(bljesak.info)

Bruks Nejder o vezi sa Benom Aflekom: Nikada ga nisam upoznala

Dama nikada ne ljubi i ne govori – pogotovo ne dvaput – kazala je tada uz osmijeh.

Američka manekenka i rijaliti zvijezda Bruks Nejder javno je reagovala na glasine koje su je proteklih dana povezivale sa holivudskim glumcem Benom Aflekom, odlučno ih demantujući.

Povod za reagovanje bila je objava popularnog trač naloga Deuxmoi na Instagramu, u kojoj se navodi da, uprkos ranijim spekulacijama o navodnoj romansi, izvor tvrdi da se Aflek i Nejder “nikada nisu ni upoznali”.

U komentarima ispod objave, Nejder je lično potvrdila tu informaciju, kratko poručivši: “Nikada ga nisam upoznala u životu”, misleći na 53-godišnjeg glumca.

Na taj način, 28-godišnja zvijezda emisije “Love Thy Nader” stavila je tačku na nagađanja koja su se prethodnih dana širila društvenim mrežama i tabloidima.

Bruks Nejder je, inače, ranije bila u fokusu javnosti zbog burne veze sa profesionalnim plesačem Glebom Savčenkom, partnerom u 33. sezoni emisije “Dancing With the Stars”.

Njihov odnos obilježila je turbulentna, povremena romansa koja je završena u aprilu 2025. godine, uz javne izjave i međusobna neslaganja.

Manekenka magazina Sports Illustrated poznata je po tome što rijetko komentariše ljubavni život. Tako je u septembru 2025. godine, gostujući u emisiji “Watch What Happens Live with Andy Cohen”, izbjegla direktan odgovor na pitanje o navodnim istovremenim vezama sa tenisikim zvijezdama Karlosom Alkarasom i Janikom Sinerom.

– Dama nikada ne ljubi i ne govori – pogotovo ne dvaput – kazala je tada uz osmijeh.

Ipak, kada je riječ o glasinama koje uključuju Bena Afleka, Bruks Nejder je ovoga puta bila jasna i nedvosmislena – između njih ne postoji nikakva veza niti poznanstvo.

(avaz.ba)

Indija i Evropska unija postigli historijski trgovinski dogovor: “Majka svih sporazuma” konačno je tu

foto:Reuters

Premijer Indije Narendra Modi izjavio je u utorak da su Indija i Evropska unija postigle sporazum o slobodnoj trgovini kojim će produbiti svoje ekonomske i strateške veze.

Sporazum, koji obuhvata oko dvije milijarde ljudi, zaključen je nakon gotovo dvije decenije pregovora. Obje strane su ga nazvale “majkom svih sporazuma”.

Riječ je o jednom od najvećih bilateralnih angažmana u oblasti trgovine. Dogovor dolazi u trenutku kada Washington i Indiju i EU pogađa visokim carinama na uvoz.

“Ovaj sporazum će donijeti velike prilike za građane Indije i Evrope. On predstavlja 25% globalnog BDP-a i trećinu svjetske trgovine”, rekao je Modi obraćajući se putem videolinka na jednoj energetskoj konferenciji.

Sporazum dolazi u trenutku kada Washington obje strane cilja visokim carinama, remeti ustaljene tokove trgovine i tjera velike ekonomije da traže alternativna partnerstva.

Modi je trebao kasnije u utorak da se sastane s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Luisom Santosom da Costom kako bi zajednički objavili sporazum.

Ovo je četvrti veliki trgovinski sporazum Indije otkako su SAD, najveće indijsko izvozno tržište i glavni trgovinski partner, uvele visoke carine u augustu. Indija je sklopila trgovinski sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom.

Prema podacima Evropske komisije, roba kojom je razmijenjena Indija i EU u 2024. godini iznosila je preko 120 milijardi eura, što New Delhi čini najvećim trgovinskim partnerom bloka. Mašine i uređaji, hemikalije, bazni metali, mineralni proizvodi i tekstil su glavni izvozni proizvodi New Delhija u blok.

Indija je deveti najveći trgovinski partner EU, s udjelom od 2,4% u ukupnoj trgovini robom bloka u 2024. godini, što je daleko iza glavnih partnera poput SAD-a (17,3%), Kine (14,6%) ili Velike Britanije (10,1%). Glavni izvoz EU u Indiju uključuje mašine i uređaje, transportnu opremu i hemikalije.

Prema informacijama do kojih je došao Reuters, Indija planira smanjiti carine na automobile uvezene iz Evropske unije na 40% sa čak 110%.

Vlada premijera Narendre Modija pristala je da odmah smanji porez na ograničen broj automobila iz 27-članog bloka čija je uvozna cijena veća od 15.000 eura (17.739 dolara), rekla su za Reuters dva izvora upoznata s pregovorima.

Dodali su da će se ovo s vremenom dodatno smanjiti na 10%, što će olakšati pristup indijskom tržištu za evropske proizvođače automobila poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a.
(klix.ba)

123...1,616Page 2 of 1,616
© Copryright 2004 - 2025.