Na 19. sjednici Gradskog vijeća Bihaća, vijećnik dr. Sulejman Kulenović pokrenuo je značajno pitanje koje se odnosi na način planiranja i predstavljanja projekata od važnosti za uži centar grada.
Riječ je o dva projekta koja imaju poseban značaj za urbani identitet Bihaća – popločavanje Gelendera, za koje je osigurana finansijska podrška Evropske unije u iznosu od 178.000 KM, te izgradnja muzičkog parkovskog paviljona, čija je vrijednost procijenjena na oko 200.000 KM.
Kulenović je naglasio da su ovakvi projekti važni ne samo zbog funkcionalnog uređenja prostora, već i zbog njihovog simboličkog značaja za grad, te postavio pitanje da li je trebalo osigurati više prostora za javnu prezentaciju i stručnu raspravu o predloženim rješenjima.
Kako je istaknuto, cilj nije osporavanje razvoja niti zaustavljanje projekata, već potreba za većim uključivanjem građana, stručne javnosti i samog Gradskog vijeća u procese donošenja odluka.
Prema njegovom stavu, otvoreniji pristup planiranju doprinosi kvalitetnijim rješenjima, jača povjerenje javnosti i daje dodatni legitimitet projektima koji oblikuju izgled grada.
Zaključeno je da Bihaću, uz infrastrukturne projekte, trebaju i transparentni i uključivi procesi, jer najbolji rezultati nastaju kroz saradnju vizije, struke i zajednice.
BUDUĆI da nije uspio jasno definirati cilj ili strategiju izlaska – i uvjeriti čitavu američku javnost u opravdanost novog rata u Iranu – predsjednik Donald Trump našao se u škripcu, samo nekoliko tjedana nakon početka sukoba, i to zbog pogrešne procjene iranskih kapaciteta za široku odmazdu, piše francuska novinska agencija AFP.
Dodatni pritisak stvara i ostavka visokog američkog dužnosnika za borbu protiv terorizma u utorak, koji je javno rekao da Iran ne predstavlja “neposrednu prijetnju našoj naciji” i da ne može “čiste savjesti podržati aktualni rat u Iranu”.
Trump je više puta rekao da je Iran “desetkovan” američkim i izraelskim napadima, sugerirajući da bi mogao proglasiti pobjedu. Ali republikanski čelnik nije otišao tako daleko – i to s dobrim razlogom. Potrebne su obje strane da bi se rat završio, osim ako protivnik ne kapitulira.
Iran, iako je vojno i politički ozbiljno oslabljen nizom zračnih napada koji su počeli 28. veljače, nije izrazio namjeru da će se predati. Premda je Trump rekao da je SAD uništio iransku mornaricu, njihove balističke projektile i velik dio vodstva, američki mediji izvijestili su da nije u potpunosti predvidio preostali iranski kapacitet za široku odmazdu. Tu bi mogao biti pravi problem za Trumpa.
Cijene nafte rastu, saveznici odbijaju pomoć
Kako je rat ušao u treći tjedan, cijene nafte su porasle dok se nasilje širi Bliskim istokom, od Libanona do Zaljeva – uključujući napade na američko veleposlanstvo u Iraku. Američki predsjednik sada plaća cijenu toga što se pridružio Izraelu bez mandata ili što se nije konzultirao s Kongresom ili drugim američkim globalnim saveznicima.
Europljani i drugi saveznici pristojno su odbili Trumpove zahtjeve za pomoć u Hormuškom tjesnacu, uskom zaljevskom plovnom putu koji je Iran praktički blokirao. U utorak je Trump promijenio smjer, rekavši da mu više ne treba njihova pomoć.
U rijetkom priznanju, Trump je u ponedjeljak rekao da je iznenađen iranskim odmazdama usmjerenim na zemlje Zaljeva – od Saudijske Arabije do Katara – unatoč ponovljenim upozorenjima Teherana. “Nisu trebali napasti sve te druge zemlje na Bliskom istoku”, rekao je Trump o Iranu. “Nitko to nije očekivao. Bili smo šokirani.”
Diplomatski zastoj
Richard Haass, počasni predsjednik Vijeća za vanjske odnose, rekao je u nedavnom biltenu da “iako su Sjedinjene Države same pokrenule ovaj sukob, bit će potrebno da i Izrael i Iran potpišu da ga zaustave”. “Što dulje ovaj rat traje, to se više ravnoteža između njegovih troškova i koristi pomiče prema prvom”, dodao je Haass, bivši američki diplomat u administraciji Georgea W. Busha.
Za Sjedinjene Države, osim slabljenja Irana dugoročno, pobjeda znači nastavak pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu kako bi se obnovile globalne zalihe nafte i kraj iranskim napadima na susjede. Mnogi promatrači kažu da to neće biti moguće samo vojnom silom.
Diplomatski put se značajno suzio, ali ostaje opcija i dijelom će ovisiti o dobroj volji Islamske Republike. Ostaje pitanje tko će sjesti za pregovarački stol.
“Nema čistih opcija, samo manje loših”
“U ovom trenutku nema čistih opcija, samo manje loših”, rekao je Sina Toossi, viši suradnik Centra za međunarodnu politiku, za AFP putem e-pošte. “Najrealniji put je pregovaračka deeskalacija koja svim stranama omogućuje da spase obraz. SAD može tvrditi da je smanjio iranske sposobnosti, dok Iran može reći da je izdržao pritisak i pokazao da može uzvratiti”, rekao je Toossi. U širem smislu, dodao je, “stabilnost Perzijskog zaljeva u konačnici zahtijeva određeni stupanj prilagodbe Iranu”.
Mona Yacoubian, direktorica programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije, rekla je da regija “trenutno proživljava najgori mogući scenarij”. “Vlade zaljevskih zemalja morat će pronaći put naprijed koji priznaje trajnu regionalnu prisutnost Irana”, rekla je.
Saveznici ne kriju frustraciju
Do tada, američki saveznici ne kriju svoju frustraciju. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u ponedjeljak da američki rat protiv Irana nije stvar NATO-a te da se Berlin neće uključiti u rat niti pomoći u održavanju tranzita u Hormuškom tjesnacu. Merz je naglasio da razgovori o pronalaženju diplomatskog rješenja ne mogu početi dok Izrael i Sjedinjene Države ne kažu da su postigli svoje vojne ciljeve.
(klix.ba)
Na društvenim mrežama pojavio se zastrašujući video koji prikazuje trenutak kada je izraelski projektil pogodio višekatnicu u centralnom dijelu Bejruta, nakon čega se zgrada potpuno srušila u oblak sivog dima.
Očevici su zabilježili događaj u naselju Bachoura, blizu centra grada, koje je i prošle sedmice bilo meta izraelskih udara.
Novinska agencija Reuters potvrdila je autentičnost snimka analizom zgrada, električnih stubova i rasporeda ulica, koji se podudaraju sa satelitskim snimcima. Neposredno prije udara, izraelska vojska je izdala upozorenje i naredila evakuaciju ciljane zgrade.
Ovaj incident dio je šire ofanzive koja se trenutno odvija u Libanu. Rano u srijedu izraelska vojska najavila je novi val udara na južni Liban, ciljajući lokacije za koje tvrde da ih koristi Hezbollah.
U odvojenim napadima u centralnom Bejrutu, u naseljima Zoqaq al-Blat i Basta al-Fawqa, ubijeno je šest osoba, a 24 su povrijeđene, objavilo je libansko Ministarstvo zdravlja.
Izraelske vlasti izdale su naredbu za evakuaciju stanovnika grada Tira i okolnih palestinskih izbjegličkih kampova, tražeći da se povuku sjeverno od rijeke Zahrani, oko 30 kilometara od granice. Noćno nebo iznad južnih predgrađa Bejruta, pod kontrolom Hezbollaha, bilo je osvijetljeno eksplozijama.
Trenutna eskalacija nasilja označava potpuni kolaps sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libana, koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine.
Hezbollah je 2. marta ponovo raketirao izraelske vojne ciljeve, u znak odmazde za prethodne izraelske napade i ubistvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u američko-izraelskom zračnom napadu 28. februara.
Nakon pokretanja zajedničke vojne kampanje SAD-a i Izraela protiv Irana, Izrael je 3. marta izveo ograničeni kopneni upad u južni Liban, čime je sukob u regionu dobio novu, opasnu dimenziju.
“Danas se Josif Pančić, Stojan Novaković, Cvijić, Alas, Medaković, Panta Srećković i mnogi drugi okreću u grobu, kada zvanje akademika nosi i Dušan Teodorović”, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
“Ovi velikani su ispisali svijetle stranice srpskog naroda, Teodorović se nazivajući Srbe iz Republike Srpske varvarima ispisao iz srpskog roda. Teodorović se sopstvenom narodu obraća na isti način kao muslimanski reis, koji bi da nam oduzme nacionalni identitet i Crkvu”, istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži X.
Kako ističe, tužan je i jadan život čovjeka koji će sutra otići na pijacu, u prodavnicu ili sjesti u taksi kod čovjeka kojem je danas pokušao oduzeti srpski identitet.
“A upravo taj identitet je razlog zašto su mnogi od tih ljudi danas u Srbiji – jer su morali da bježe iz Krajine ili Sarajeva, koji su etnički očišćeni. Izjave toliko ružne, nedostojne, netačne i uvredljive, da bi možda najpoštenije bilo da Dušan Teodorović promijeni ime u Mustafa. Mada, i Mustafa ima više poštovanja prema srpskom narodu”.
Dušan Teodorović na Dodikovoj je “meti” zbog objave na platformi X.
“U Srbiji žive Srbi, Mađari, Romi, Bošnjaci, Hrvati, Slovaci, Rumuni, Bugari, Rusini, Albanci, Vlasi, Makedonci, Crnogorci, Nemci, Slovenci, Ukrajinci, Rusi, Grci, Jevreji, Česi i Aškalije. Ove narode su okupirale pridošlice – bosanski radikali”, napisao je Teodorović u objavi na platformi “X”.
Teodorović je redovni profesor i član Srpske akademije nauka i umjetnosti i poznati kritičar prilika u Srbiji.
Ministar MUP-a USK-a, Adnan Habibija, održao je sastanak sa predstavnicima sindikata policijskih službenika, na kojem je razgovarano o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i dopunama Zakona o policijskim službenicima USK.
Tokom sastanka razmatrani su ključni pravci unapređenja zakonskog okvira, s ciljem jačanja efikasnosti i funkcionalnosti policijskog sistema. Neki od elemenata koji su predviđeni novim zakonskim rješenjima odnose se na unapređenje policijskih službenika, uključujući mogućnost vanrednog unapređenja kroz posebne uredbe, kao i preciznije definisanje kriterija za napredovanje. Ove mjere imaju za cilj rješavanje postojećih izazova u kadrovskoj strukturi, posebno kada je riječ o srednjem menadžmentu.
Također, predviđeno je donošenje pravilnika o kontroli imovine, čime bi se dodatno unaprijedila transparentnost i odgovornost unutar policijskih struktura. Predstavnici sindikata izrazili su podršku predloženim rješenjima, naglašavajući važnost kontinuiranog unapređenja statusa policijskih službenika.
Posebna pažnja tokom sastanka posvećena je i pitanju formiranja pomoćne policije. Ova mjera ima za cilj omogućiti dodatne kapacitete u situacijama kao što su elementarne nepogode, veliki javni i društveni događaji, migrantske krize, kao i druge vanredne okolnosti.
Ovaj sastanak predstavlja jedan u nizu radnih sastanaka, čiji je cilj bio razmatranje predloženih zakonskih rješenja te prikupljanje primjedbi, sugestija i prijedloga relevantnih aktera, s ciljem njihovog unapređenja prije upućivanja u dalju proceduru. Sastanku su prisustvovali i predstavnici sindikata, među kojima su Almin Eminović, predsjednik Sindikata policijskih službenika, i Mirsad Mahmutović, predsjednik Sindikata policije.
(MUP USK)
Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv D.H. (24), državljanina Egipta, kojem se stavlja na teret da je 16. oktobra 2025. godine u Bihaću, u privremenom prihvatnom centru „Lipa“, pokušao usmrtiti oštećenog M.A.A.A. na način da je u fizičkom sukobu između njih dvojice oštećenom nožem nanio teške i po život opasne povrede.
Isto tako, Kantonalni sud u Bihaću je ocijenio prijedlog Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog za produženje pritvora prema optuženom kao osnovan odnosno utvrđeno je postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Sud je optuženom produžio mjeru pritvora u trajanju od dva mjeseca počev od 17. marta 2026. godine i ista može trajati najduže dvije godine nakon potvrđivanja optužnice.
Protiv rješenja o produženju pritvora može se izjaviti žalba Vrhovnom sudu Federacije BiH, ali ista ne odlaže izvršenje navedene mjere pritvora.
(Kantonalno tužilaštvo USK)
Grad Bihać potpisao je Memorandum o saradnji s fondacijom Dogs Trust za 2026. godinu, čime se nastavlja uspješan zajednički rad na unapređenju odgovornog postupanja prema psima i smanjenju broja napuštenih životinja na području grada.
U okviru ove saradnje i tokom naredne godine provodit će se aktivnosti besplatne sterilizacije pasa. Ova usluga bit će dostupna građanima u veterinarskim stanicama koje su uključene u program, čime se vlasnicima pasa pruža konkretna podrška u odgovornom vlasništvu.
Iz Grada Bihaća pozivaju sve vlasnike pasa da iskoriste ovu mogućnost i na taj način doprinesu odgovornom vlasništvu i humanom smanjenju broja napuštenih pasa na području našeg grada.
Više informacija o programu, načinu prijave, kao i spisak veterinarskih stanica uključenih u projekat, dostupni su na zvaničnoj stranici Grada Bihaća.
SRBIJA kupuje kineske rakete koje mogu “dosegnuti veće dijelove Hrvatske, a to izaziva zabrinutost kod susjeda” – tako švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) započinje svoj tekst u kojem objašnjava o kakvom se to naoružanju radi. Vijest o kupovini raketa tipa CM-400 je osobno na televiziji potvrdio predsjednik Aleksandar Vučić, dodaje NZZ.
“Time, kako piše stručni magazin The War Zone, Srbija raspolaže raketnim sustavom kakav je u Europi, izuzmemo li Rusiju, jedinstven”, nastavlja dopisnik švicarskog lista s Tajvana Patrick Zoll, prenosi Deutsche Welle.
Nakon podrobnijeg opisa bojnih karakteristika raketa Made in China, NZZ piše: “Posebne brige nova je srpska nabavka izazvala u Hrvatskoj. Glavni grad Zagreb je udaljen oko 200 kilometara od srpske granice. To znači da srpski borbeni avion opremljen kineskom raketom može gađati ciljeve u hrvatskoj prijestolnici a da ni ne mora napustiti vlastiti zračni prostor. Ako se računa s većim dometom od 400 kilometara, to znači da beogradsko zračno oružje s CM-400 može dosegnuti gotovo cijelu Hrvatsku.”
Rakete Made in China
NZZ napominje da se, nakon što je Vučić obznanio kupovinu raketa, premijer Hrvatske Andrej Plenković obratio glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu: “Hrvatska je članica NATO-a, Srbija je partnerska zemlja NATO-a.”
Švicarski dnevnik dalje navodi kako Srbija trenutačno raspolaže s 14 MiG-ova 29 koji su u službi, te da je Beograd prije dvije godine za 2,7 milijardi eura naručio 12 francuskih Rafalea, koji bi trebali biti isporučeni od 2028. “Ne zna se hoće li kineske rakete onda biti montirane na Rafale. Bilo bi iznimno neobično da neki zapadni borbeni avion nosi kinesko oružje”, zaključuje NZZ.
“Srbija je tek druga zemlja koja u službi ima kineske rakete” tipa CM-400, nastavlja ovaj list. I dodaje da je najvažniji kupac – Pakistan, koji ih koristi u kombinaciji s kineskim bombarderom J-10.
Srbija je, kako se dalje kaže u članku, testno tržište za plasman kineske vojne opreme u Europi. Kina je posljednjih godina najvažniji opskrbljivač Srbije naoružanjem, dodaje NZZ. I nastavlja da Beograd vojnu opremu kupuje i od Rusije, Francuske, Njemačke i Izraela. I po pitanje naoružanja se manifestira geopolitičko balansiranje Vučićeve vlade, zaključuje NZZ.
Geopolitičko balansiranje Beograda
Ova tema zaokuplja pažnju i drugih medija na njemačkom. Javni servis ARD tako na svom portalu tagesschau.de piše da je kupovina kineskih hipersoničnih raketa od strane Beograda “reakcija na moguću prijetnju od strane NATO-članica na Balkanu”.
Autor članka David Freches iz ARD-ovog dopisništva u Beču osvrće se također na geopolitičko balansiranje Srbije u kontekstu nabavke vojne opreme. Podsjeća se na pokušaj modernizacije i kadrovskog jačanja Vojske Srbije posljednjih nekoliko godina, u okviru čega se kupuje opremu od više raznih zemalja, te navodi podatak da više od 60 posto nabavki stiže iz Kine:
“Upravo te kupovine na Dalekom istoku uklapaju se u geopolitičko balansiranje Vučića. Pritom on već godinama na jednoj strani koketira s autoritarno vođenim državama poput Kine i Rusije, a na drugoj strani Srbija kao kandidatkinja za ulazak u EU kupuje borbene avione u Francuskoj, te sudjeluje u zajedničkim vojnim vježbama s NATO-om.”
ARD prenosi izjavu predsjednika Vučića kako Srbija naravno ne namjerava napasti NATO-države, ali i da ta zemlja želi ostati vojno neutralna, odnosno da neće postati članica Sjevernoatlantskog saveza. Kupovina raketa izaziva pažnju, kaže autor ARD-a, ali i napominje da je retorika predsjednika Srbije koja prati taj čin “poznata politička igra”. Tagesschau prenosi kako “promatrači u tome vide pokušaj Vučića da demonstrira snagu na unutarnjopolitičkom planu”.
Dobro poznati narativ
Autor članka podsjeća naime da je predsjednik Srbije predbacio Hrvatskoj da upravlja studentima i građanskim protestima kako bi ga srušili s vlasti, odnosno da je vojna suradnja Zagreba, Tirane i Prištine usmjerena protiv Srbije. Hrvatska je na sve to, dodaje ARD, reagirala rezervirano: “Nije novost da Vučić opslužuje narativ po kojem Srbiji prijeti opasnost sa svih strana.”
(index.hr)
UN je pokrenuo istragu o smrtonosnom napadu na osnovnu školu za djevojčice u prvom danu američko-izraelskih napada na Iran, rekao je u utorak jedan od istražitelja.
Napad na školu Shajareh Tayyebeh izveden je dvijema raketama i usmrtio je 169 djece, većinom djevojčica, rekli su iranski zvaničnici.
Reuters je 5. marta objavio kako američki vojni istražitelji vjeruju da su ga izvele američke snage, ali istraga Pentagona još traje.
“U ranoj smo fazi istrage”, rekao je Max du Plessis, član UN-ove misije za utvrđivanje činjenica o ratu u Iranu na konferenciji za novinare u Ženevi.
Ako se potvrdi da je kriva američka vojska, bit će to jedan od incidenata s najviše civilnih žrtava u višedesetljetnim američkim napadima na Bliskom istoku.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović danas će u Briselu održati sastanak s visokom predstavnicom Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kallas.
Ovaj sastanak će biti održan u okviru radne posjete Bećirovića NATO-u i EU.
Nakon sastanka slijedi više informacija o detaljima.
Podsjetimo, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović jučer se sastao s predsjednikom Evropskog vijeća Antonijom Costom u sjedištu evropskih institucija u Briselu i zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom u sjedištu NATO-a.
