Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će SAD “raznijeti u potpunosti” najveće plinsko polje na svijetu ako Iran ponovo napadne Katar.
Trump je u srijedu navečer na društvenim mrežama uputio prijetnju Iranu, ciljajući iransko plinsko polje South Pars, nakon što su iranske rakete pogodile Katar. Iranski napad uslijedio je kao odmazda na izraelski napad na polje South Pars ranije u srijedu.
Američko-izraelski rat s Iranom uzdrmao je energetska tržišta dok sukob dodatno pojačava pritisak na energetski sektor regiona. Cijena nafte naglo je porasla na međunarodnim tržištima, povećavajući troškove goriva i drugih roba te dodatno stežući globalnu ekonomiju.
Globalne cijene nafte porasle su nakon vijesti o napadu na South Pars zbog straha od iranske odmazde na energetsku infrastrukturu u Zaljevu.
Trump je u svojoj objavi naveo da SAD “nisu znale ništa” o napadu, ali je osoba upoznata s detaljima ranije u srijedu rekla da je Washington bio obaviješten o izraelskim planovima da pogodi plinsko polje, iako nije učestvovao u operaciji.
Nekoliko sati nakon napada na polje, vlasti Katara saopćile su da je balistička raketa pogodila ključni nacionalni plinski kompleks, izazvavši požar koji je nanio “opsežnu” štetu, te da je Katar protjerao dio osoblja iranske ambasade iz zemlje.
Američki predsjednik Donald Trump obećao je da Izrael više neće izvoditi napade na iransko glavno plinsko polje South Pars, ali je poručio da će, ako Iran ponovo napadne Katar, SAD uzvratiti i “masovno raznijeti u potpunosti” to polje.
Trump je prijetnju objavio na društvenim mrežama u srijedu navečer, u trenutku kada je rat uzdrmao globalna energetska tržišta, a iranske rakete pogodile Katar.
Ponovo je naglasio da SAD “nisu znale ništa” o napadu, iako je osoba upoznata s detaljima ranije istog dana rekla da je Washington bio obaviješten o izraelskim planovima da napadne plinsko polje, ali nije učestvovao.
Trump je naveo da Katar “ni na koji način, ni u kom obliku” nije bio uključen u izraelske napade na iransko plinsko polje, ali da “nažalost, Iran to nije znao” te je Katar napao “neopravdano i nepravedno”.
“Ne želim odobriti ovaj nivo nasilja i razaranja zbog dugoročnih posljedica koje bi imao na budućnost Irana”, poručio je Trump u svojoj prijetnji.
Dodao je, međutim, da “neće oklijevati” da to učini ako katarska postrojenja za ukapljeni prirodni gas budu ponovo napadnuta.
Katar je ključni dobavljač prirodnog gasa za svjetska energetska tržišta.
Proizvodnju je već smanjio ranije tokom rata, ali bi velika šteta mogla odgoditi povratak katarskih isporuka na tržište nakon završetka rata s Iranom.
Vijećnik u Gradskom vijeću Bihać Adnan Lipovača najavio je da će podnijeti stratešku inicijativu prema Gradonačelniku Bihaća, Vladi Unsko-sanskog kantona i institucijama Federacije BiH, a koja se odnosi na osnivanje nove gradske javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje.
Prema navodima iz inicijative, cilj je da Grad Bihać osnuje vlastitu ustanovu za predškolski odgoj, dok bi postojeći “Dječiji vrtić” i dalje ostao u kantonalnoj nadležnosti. Lipovača ističe da bi takav model, prema njegovom prijedlogu, omogućio gradu veći stepen upravljanja razvojem, kapacitetima i organizacijom predškolskog odgoja u skladu s potrebama bihaćkih porodica.
Kao predložena lokacija za budući objekat navode se Ceravci, gdje bi, prema predstavljenoj viziji, bio izgrađen novi gradski vrtić kapaciteta oko 200 mališana. U obrazloženju inicijative navodi se da bi takav objekat mogao doprinijeti smanjenju ili potpunom uklanjanju lista čekanja, ali i otvoriti prostor za nova radna mjesta za odgajatelje, vaspitače i drugo stručno osoblje.
U sklopu prijedloga predstavljen je i model plaćanja usluga vrtića prema socioekonomskom statusu porodice. Tako bi, prema toj ideji, boravak bio besplatan za porodice u kojima su oba roditelja nezaposlena, uz cijenu umanjenu za 50 posto za porodice s jednim zaposlenim roditeljem, dok bi punu cijenu plaćale porodice u kojima su oba roditelja zaposlena.
Lipovača u svom obraćanju navodi da Bihać ne bi trebao čekati na, kako je ocijenio, administrativna usporavanja, te smatra da je osnivanje nove gradske ustanove važan korak za jačanje lokalne podrške porodicama. Dodao je i da iza ove inicijative stoji Demokratska fronta BiH, uz stav da predškolski odgoj treba biti dostupniji svim građanima.
Pitanje dostupnosti vrtića i kapaciteta predškolskih ustanova posljednjih godina sve je važnije u mnogim lokalnim zajednicama, posebno u sredinama koje se suočavaju s odlaskom mladih porodica, ekonomskim pritiscima i promjenama u demografskoj slici. Upravo zbog toga, teme poput cijene boravka, broja mjesta i dostupnosti usluga postaju ne samo obrazovno, nego i šire društveno pitanje.
Predškolski odgoj u savremenim zajednicama sve se češće posmatra kao dio ukupne podrške porodici, tržištu rada i lokalnom razvoju. Dostupniji vrtići roditeljima mogu olakšati usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza, dok djeci pružaju raniji pristup organizovanom odgojno-obrazovnom okruženju. Hoće li najavljena inicijativa dobiti institucionalnu podršku i biti pretočena u konkretne korake, zavisit će od daljih odluka nadležnih nivoa vlasti.
(glas krajine)
U Bihaću je održana sjednica Gradskog vijeća Grada Bihaća. Među tačkama Dnevnog reda posebno se izdvojio Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu postupanja sa komunalnim otpadom na području grada. Izvjestilac je bila Vildana Zulić, pomoćnik gradonačelnika za upravljanje razvojem, komunalnim djelatnostima i zaštitom okoliša, koja je pojasnila ključne novine.
“Prije svega donošenja ove odluke je bila zakonska obaveza Grada Bihaće, ispunjavanje zakonske obaveze, a to je usklađivanje sa zakonom o komunalnim dolatnostima koje je donijelo od Skupština Onskosanskog kantona u mjesecu, augustu prošle godine i na inicijativu između ostalog i Grada Bihaće, gdje smo tražili da se omogući jedincama lokalne samouprave postavljanje videonadzora u vrhu zaštite naše imovine.”
Zulić ističe da je jedan od ključnih elemenata odluke upravo mogućnost uvođenja videonadzora na lokacijama gdje se nalazi komunalna imovina.
“Videonadzor znači tamo gdje god postoji gradska komunalna imovina, kao što su na primjer kontejneri.”
Govoreći o promjenama za građane, naglašava da je riječ prije svega o dodatnom jačanju odgovornosti u postupanju s otpadom.
“Kako će građani od sada odlagati otpad? Građani, ja prije svega želim da istaknem da smatram da su naši građani jako ekološki educijani, da znaju kako se treba postupati sa otpadom, ali da uvijek postoji prostor da na neki način sami se pocitimo šta je to pravilno odlaganje otpadom.”
Dodaje da odluka ne donosi radikalne promjene, već precizira pravila i eventualne sankcije.
“U tom kontekstu, znači ova odluka na neki način samo malo pojačava odgovornost građana u smislu gdje se odlaže otpad, na koji način se odlaže otpad, koji su to eventualno sankcije sa nepravilno odlaganje otpada, a isto tako da zapravo ovaj videonazor koji nam je stavljena kao mogućnost da ga možemo primjenjivati za one građane koji odstupe od ove odluke i koji se ne budu pridržavali, znači prije svega kantonog zakona o komunalnim djelatnostima, ali isto tako i gradske odluke.”
Kada je riječ o konkretnim lokacijama, odluku o postavljanju kamera donosit će komunalno preduzeće na osnovu iskustva s terena.
“Videonazor će biti tamo gdje su kontejneri kod kolektivnog stanovanja, je li tako kod ustanova ili… Videonazor će biti tamo gdje naše komunalno preduzeće procijeni da su najveći problemi, jer mi znamo da smo imali, na primjer, kontejnere za kabasti otpad, da je u njima bilo svega osim kabastog otpada, znači naše komunalno preduzeće koje ima najbolje iskustvo kako se dešavaju i šta oni sve pronalaze na terenu, oni će procijeniti, donijeti odluku gdje postaviti videonazor, a opet naglašavam, u svrhu zaštite naše komunalne infrastrukture.”
Za građane koji žive u individualnim objektima, promjene su minimalne, ali se uvodi jasnije pravilo u vezi dodatnih vrećica otpada.
“Za građani koji su u kućama, koji svoj otpad bacaju u kante koje odvozi Komred, tu se ne mijenja ništa? U biti tu se ne mijenja ništa, odnosno, odlukom je definisano da, pored kanti koje svi nastujemo da budu što manje, jer banja kante znači zapravo i manju mjesečnu cijenu odvoza otpada, rečeno je dakle da ne može više da se postavljaju dodatne vrećice, mada moram priznati naše komunalno preduzeće ipak ima pozitivnu praksu i ako se takve vrećice s vremena na vrijeme istave, ono ih pokupe.”
Ukoliko građani kontinuirano imaju višak otpada, obavezni su uzeti veći spremnik.
“Dakle, ako građani vide da kod svakog odvoza imaju i dodatni otpad koji istavljaju vrećice, oni su zapravo dužni da zakupe od komunalnog preduzeća, kantu sa većim zapremenom. Cijena odvoza ostaje ista.”
Kako navodi, cilj je unaprijediti postojeći sistem i podići svijest o pravilnom odlaganju otpada.
“Ovo će, prema mišljenju Gradske uprave i JKP Komrad, poboljšati i unaprijediti trenutnu situaciju na način da budemo svi smjesni, da nas neko gleda i da ne možemo odlagati otpad kako smo to do sada odlagali. Da ako su kontejneri za miješani komunalni otpad, onda se tu odlaže miješani komunalni otpad. Ako su eko-otoci i ako je napisano šta se u te kontejnere odlaže, onda je bitno da odlažemo to, jer to svi u biti i znamo.”
Podsjeća i na mogućnosti pravilnog zbrinjavanja posebnih vrsta otpada.
“Isto tako definisano je, ako imamo viška otpada koji ne možemo odložiti kao kabasti otpad, bio otpad ili neke druge vrste otpada, znači to od prije znamo da možemo uz predodžbu plaćenog zadnjeg računa za usluge odvoza otpada odvesti u naše komunalno preduzeće.”
Sankcije, kako kaže, ostaju iste, a grad već ima uspostavljen sistem prikupljanja otpada.
“Sankcije su ostale iste i vjerujemo da za sada još uvijek nema potrebe da ih pooštravamo. Grad Bihać je prije godinu dana donio i gradonačelnik potpisao plan skupljanja komunalnog otpada, što znači da svi mi koji živimo u urbanim sredinama otpad takav možemo dovesti i ovo što sam rekla uz predodžbu plaćenog zadnjeg računa za usluge odvoza otpada odložiti na prostoru našeg javnog komunalnog preduzeća.”
Na kraju ističe da su u ruralnim područjima zadržani postojeći modeli prikupljanja otpada.
“Ovi kontejneri za kapacitet otpada i dalje su ostali u ruralnim mjesnim zajednicama i ima tačno navedena i napisana dinamika kada se oni prazne.”
Vijećnik Armin Amidžić naglašava da su ovakve teme izuzetno važne za rad Gradskog vijeća, posebno kada je riječ o zaštiti okoliša i svakodnevnim problemima građana.
“Koliko se bavim političkim životom i aktivizmom u ovome gradu, svaki dan vidim neku nelegalnu i novu deponiju koju bih volio da ne vidim.”
Ističe da je odluka rezultat konkretnih informacija s terena i saradnje sa komunalnim preduzećem.
“Posebno mi je drago što je u ovoj odluci upravo to tematizirano i vidi se da je nadležna gradska služba prikupljala informacije s terena, da su obavljali razgovore sa zaposlenicima JKP Komrad, da imaju informacije o problematici na terenu i da je ova odluka usklađena s tim.”
Navodi i konkretan primjer nelegalnog odlaganja otpada koji je ranije bio problematičan za rješavanje.
“Na primjer, imamo nedavno fotografije na društvenim mrežama gdje smo na Baljevcu, odnosno na onome putu prema aerdromu Željeva koja je odlična rekreativna staza za sve naše sugrađane prije nekoliko dana je izbačeno nečije privatno smeće, vjerovatno iz vozila izbačen otpad i u prijašnjim odlukama mi nismo imali osnove da komunalno preduzeće otkoni tu deponiju jer nismo znali kome to fakturisati.”
Prema njegovim riječima, nova odluka donosi i konkretne mehanizme za bržu reakciju.
“Znači, takvi nalozi morali su ići preko Zavoda za prostorno uređenje, a sad smo konkretno dobili jedan fond koji će služiti za takve namjere i to će biti itekako od pomoći da možemo brzo reagirati, da te neke deponije ne dođu u tolike razmjera da ih nije moguće više ni ukloniti.”
Posebno ističe i aspekt uređenja grada i vizuelnog identiteta.
“Također, ono što mi se sviđa da se razmišljalo o uređenju, izgledu i samom identitetu Grada Bihaća, tako da više ni vreće za smeće pored kontejnera, moćiće se možda nekako usmeno tolerirati nekoliko puta, ali kada vidite da to neko stalno ponavlja, znači to je znak da on treba uzeti ili veći kontejner, ili dodati još jednu kantu za smeće, da se razmišlja i da je faktički vizualni identitet Grada i sam osjećaj Grada prioritet i da se o tome mislilo i vodilo računa u ovoj odluci i zato smo je jednoglasno podržali”, istakao je Amidžić.
(usn krajina)
Zbog primjene pravila 90/180 na granicama s EU transportna industrija u BiH nalazi se u izuzetno teškoj situaciji.
Zbog primjene pravila 90/180 na granicama s EU transportna industrija u BiH nalazi se u izuzetno teškoj situaciji, zbog čega su za 23. mart zakazane nove blokade graničnih prijelaza za izvoz i uvoz roba. Prijevoznici u BiH su nakon sastanka 7. marta u općini Doboj Jug, najavili da će se priključiti regionalnoj blokadi graničnih prijelaza za teretni saobraćaj, a ista poruka upućena je i nakon jučerašnjeg sastanka Radne grupe za koordinaciju aktivnosti u vezi s pitanjem boravka vozača iz BiH u Šengen zoni.
Ako do 23. marta ne bude nikakvih pomaka u rješavanju boravka bh. vozača u Evropskoj uniji, prevoznici iz BiH stupaju u štrajk i blokiraju granične prelaze – poručeno je.
Ipak, kako saznaje “Avaz”, policija neće dozvoliti blokade graničnih prijelaza.
– Još uvijek nemamo nikakvih akata vezanih za blokade upućenih prema Upravi policiije MUP USK-a, ali načelno stav MUP-a USK je da se neće dozvoliti bilo kakve blokade graničnih prelaza, jer takve blokade nisu u skladu s važećim zakonskim propisima. Ne osporavamo pravo bilo kome da se bori za svoja prava, ali je nedopustivo da ta borba osporava prava drugih građana – kazao je za “Avaz” ministar unutrašnjih poslova USK, Adnan Habibija.
Na području USK nalaze se četiri međunarodna granična prijelaza.
(Dnevni avaz)
Danas je održana 19. redovna sjednica Gradskog vijeća Bihaća. Između ostalog, jednoglasno je usvojen Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu postupanja s komunalnim otpadom na području grada Bihaća.
Kako je istaknula Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika za upravljanje razvojem, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, donošenje ove odluke predstavljalo je zakonsku obavezu Grada u cilju usklađivanja s kantonalnim Zakonom donesenim prije nekoliko mjeseci, ali i inicijativu Grada da se unaprijedi zaštita komunalne imovine.
„Odlukom se, između ostalog, omogućava jedinicama lokalne samouprave postavljanje video nadzora na lokacijama gdje se nalazi komunalna imovina, poput kontejnera, čime se dodatno doprinosi njenoj zaštiti“, kazala je Zulić.
Dodala je da ovakve mjere imaju za cilj i podizanje odgovornosti građana kada je riječ o pravilnom odlaganju otpada, naglašavajući da se u kontejnerima za kabasti otpad često odlaže neodgovarajući sadržaj.
„Odlukom je precizirano i da se pored postojećih kanti ne mogu odlagati dodatne vrećice otpada. U slučajevima kada korisnici imaju veće količine otpada od predviđenih, dužni su od komunalnog preduzeća zatražiti kantu veće zapremine“, pojasnila je Zulić.
Osim ove tačke, vijećnici su se izjašnjavali o još 13 tačaka dnevnog reda, a zapisnik sa sjednice će biti dostupan na web stranici Grada Bihaća, www.bihac.org, u odjeljku Gradsko vijeće.
(Grad Bihać)
Efendija Mirza Mešić: “Korištenje službenog automobila u privatne svrhe je čisti haram”
Efendija Mirza Mešić tokom televizijskog gostovanja govorio je o odgovornosti javnih i vjerskih službenika, posebno se osvrnuvši na način korištenja službenih resursa, uključujući službene automobile – piše Crna-Hronika.
U svom obraćanju, Mešić je jasno poručio da je korištenje službenog vozila u privatne svrhe neprihvatljivo s vjerskog aspekta.
“Čisti haram je koristiti službeni automobil u privatne svrhe. Ako obnašate funkciju direktora ili neku drugu odgovornu poziciju, morate biti svjesni te odgovornosti”, kazao je Mešić, naglašavajući da se ova poruka odnosi kako na vjerske službenike, tako i na političke zvaničnike.
Kao primjer naveo je svakodnevne situacije poput odlaska u kupovinu ili po dijete u vrtić službenim automobilom, ističući da je takvo ponašanje nedopustivo.
“Svaki kilometar i svaki litar goriva potrošen mimo službenih obaveza je čisti haram”, istakao je.
Osim toga, Mešić je ukazao i na širi problem odnosa prema javnoj i vakufskoj imovini, postavljajući pitanje odgovornog korištenja resursa poput električne energije, vode i drugih sredstava.
“Moramo se zapitati da li se prema zajedničkoj imovini odnosimo isto kao prema vlastitoj. To je pitanje savjesti i odgovornosti svakog pojedinca”, poručio je.
Naglasio je i važnost iskrenih namjera pri preuzimanju funkcija, dodajući da lideri koji dolaze s čistim nijetom mogu donijeti najviše koristi zajednici.
Njegove izjave izazvale su pažnju javnosti, posebno u kontekstu čestih rasprava o odgovornosti nosilaca javnih funkcija i korištenju službenih resursa u Bosni i Hercegovini.
“Ako obnašate direktorsku funkciju, vi ste moj prijatelj i razumjet ćete me. Imate službeni automobil. Ovo govorim za naše uleme, načelnike općina, reisa… Imate službeno auto. Da li je ispravno da službenim vozilom idem u dućan kupovati stvari za svoju kuću ili po dijete u obdanište? To je čisti haram.
Svaki kilometar, svaki litar benzina potrošen mimo službenih obaveza, svako paljenje automobila van službenog puta – to je čisti haram. Kada uđem u ovu prekrasnu vakufsku kuću, da li palim svjetla i klimu i trošim vodu, pa čak i toaletni papir, na isti način kao kod svoje kuće?
To je pitanje za ozbiljno razmišljanje. Kakav je moj odnos prema privatnom, gdje ja plaćam račune, a kakav prema onome što se finansira iz vakufa? U to treba duboko zaviriti u svoje srce i shvatiti koliko će ljudima biti teško na Sudnjem danu.
Zato kažem – svi bismo voljeli imati neku funkciju i da nas tako oslovljavaju. Ja se divim ljudima koji su lideri, ali im nimalo ne zavidim. Čovjek koji na funkciju dođe s čistim nijetom, tada i radi najbolje – izjavio je efendija Mirza Mešić.
(CH)
Bomba GBU-72, prvi put testirana 2021. godine, veliko je precizno streljivo tipa JDAM (Joint Direct Attack Munition) koje se na cilj navodi pomoću satelitskog i inercijskog navigacijskog sustava.
Vijest da Sjedinjene Države koriste bombe za uništavanje bunkera teške 2270 kilograma dodatni je dokaz da Iran velik dio svog naoružanja drži duboko pod zemljom.
O kakvom se oružju radi?
Iz američkog Središnjeg zapovjedništva (Centcom) nisu precizirali koje su tačno projektile za probijanje utvrda koristili protiv ciljeva koje su opisali kao “utvrđene iranske raketne položaje” duž iranske obale blizu Hormuškog tjesnaca.
Ipak, poznate su dvije varijante koje odgovaraju opisu: laserski navođena bomba GBU-28 i novija GBU-72 Advanced 5K Penetrator. Smatra se da je vjerovatnije korištena ova potonja, piše BBC.
Bomba GBU-72, prvi put testirana 2021. godine, veliko je precizno streljivo tipa JDAM (Joint Direct Attack Munition) koje se na cilj navodi pomoću satelitskog i inercijskog navigacijskog sustava.
Prilikom testiranja, iz Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF) priopćili su kako je GBU-72 “razvijen da bi svladao izazove koje predstavljaju utvrđeni, duboko ukopani ciljevi te je dizajniran za borbene zrakoplove i bombardere”.
“Dizajn oružja i njegova očekivana učinkovitost razvijeni su naprednim tehnikama i procesima modeliranja i simulacije i prije nego što je iskovana prva bojeva glava”, dodali su. Unatoč velikim dimenzijama, ove bombe mogu nositi i lovci F-15E Strike Eagle, što vojnim planerima pruža veću fleksibilnost jer se ne moraju oslanjati isključivo na bombardere, poput B-1B koji polijeću iz baze RAF Fairford u Engleskoj.
“Iran i dalje predstavlja prijetnju”
I Sjedinjene Države i Izrael već su bombardirali iransku infrastrukturu za rakete i bespilotne letjelice, no oružje kojim Teheran raspolaže i dalje predstavlja značajnu prijetnju.
Korpus čuvara islamske revolucije jučer je u izjavi pročitanoj na državnoj televiziji objavio da su Tel Aviv u Izraelu gađali projektilima Khorramshahr 4 i Qadr, od kojih oba nose više bojnih glava. Istovremeno, snimke s društvenih mreža snažno upućuju na to da Iran koristi kazetno streljivo.
(SB)
Kremlj je osudio “ubijanje i eliminaciju” iranskih čelnika u američkim i izraelskim zračnim napadima, dan nakon što je iranska poluzvanična novinska agencija Fars potvrdila da je u Teheranu ubijen Ali Laridžani, savjetnik pokojnog iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
“Nedvosmisleno osuđujemo sve akcije usmjerene na nanošenje štete zdravlju ili čak ubijanje ili eliminaciju članova rukovodstva suverenog i nezavisnog Irana, kao i rukovodstva drugih zemalja. Osuđujemo takve akcije”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kada su ga pitali o Laridžanijevoj smrti.
Rusija, koja je izgradila i pomaže u radu jedine iranske nuklearne elektrane, oštro je kritikovala američke i izraelske zračne napade na Iran, svog bliskog partnera. Moskva je pozvala na prekid vatre i pregovore.
Peskov: Širi se lažna vijest o ulozi Rusije u Iranu
Wall Street Journal, pozivajući se na upućene izvore, izvijestio je u utorak da Rusija proširuje razmjenu obavještajnih podataka i vojnu saradnju s Teheranom, pružajući satelitske snimke i unaprijeđenu tehnologiju dronova kako bi pomogla Iranu u ciljanju američkih snaga u regiji.
Peskov je sugerisao da se radi o lažnoj vijesti. “Kao što znate, sada kruži mnogo različitih izvještaja o ovom ratu. Velika većina nije ništa više od dezinformacija, stoga ne smatramo potrebnim komentarisati svako od njih”, rekao je Peskov.
“Međutim, zvanični predstavnici Sjedinjenih Američkih Država izjasnili su se o ovom pitanju, rekavši da nemaju nikakve informacije o toj temi”, dodao je glasnogovornik Kremlja.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković rekao je da su svi bh. državljani koji su kao turisti boravili u zemljama Bliskog istoka te su zatražili evakuaciju vraćeni u zemlju, dok se u tom regionu uglavnom nalaze građani BiH koji tamo rade.
Rekao je da ukoliko u regionu Bliskog istoka još ima državljana BiH koji žele povratak, a vjerovatno se radi o manjem broju ljudi, da mogu i samostalno organizirati dolazak u BiH.
“Bila je jedna grupa turista iz BiH u Kataru koja nije bila pod posebnim pritiskom da se vrati, s obzirom na to da su imali plaćen smještaj. Nisu žurili, ali vjerujem da su i oni do sada stigli kući”, kazao je Konaković, dodajući da će danas popodne biti urađen presjek situacije kako bi utvrdili koliko još ima ljudi koji su načelno izrazili želju da napuste zemlje Bliskog istoka.
Napomenuo je da se trenutno u zemljama Bliskog istoka nalaze uglavnom rezidenti, odnosno građani BiH koji rade u tom regionu te da oni nisu bili u statusu turista.
“U komunikaciji s njima više puta smo im nudili različite opcije povratka, ali uglavnom nisu željeli da napuste tu regiju. Čekali su da vide da li će situacija eskalirati ili ne. Mi i dalje pratimo stanje” kazao je ministar.
Istakao je da su kroz evropski mehanizam civilne zaštite, u saradnji sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i drugim državama, u BiH vraćene stotine građana.
“Nakon što smo uspjeli vratiti stotine ljudi, nije bilo racionalno organizirati čarter letove za deset, 20 ili 30 osoba, s obzirom na to da takvi letovi koštaju više od 400.000 KM. Umjesto toga, koristimo druge dostupne modele evakuacije kroz međunarodnu saradnju”, pojasnio je.
Govoreći o trenutnoj situaciji u zračnom saobraćaju, Konaković je naglasio da je frekvencija letova značajno povećana.
“Većina aerodroma funkcioniše normalno. U Kuvajtu postoje određeni problemi s letovima, ali čak i Katar ima operativne linije iz Dohe. Aerodromi u Dubaiju, Abu Dhabiju, Omanu, Muskatu i Džedi rade u redovnom režimu”, kazao je.
Dodao je da su na raspolaganju brojne komercijalne linije, posebno prema Istanbulu, koji predstavlja jednu od najjednostavnijih tranzitnih tačaka za povratak u BiH.
“Činjenica je da nemamo ‘zatvoreno nebo’, zbog čega nema potrebe za složenim evakuacijskim operacijama. U ovom trenutku riječ je prije svega o tehničkoj vrsti podrške našim građanima”, zaključio je Konaković.
(klix.ba)
Na 19. sjednici Gradskog vijeća Bihaća, vijećnik dr. Sulejman Kulenović pokrenuo je značajno pitanje koje se odnosi na način planiranja i predstavljanja projekata od važnosti za uži centar grada.
Riječ je o dva projekta koja imaju poseban značaj za urbani identitet Bihaća – popločavanje Gelendera, za koje je osigurana finansijska podrška Evropske unije u iznosu od 178.000 KM, te izgradnja muzičkog parkovskog paviljona, čija je vrijednost procijenjena na oko 200.000 KM.
Kulenović je naglasio da su ovakvi projekti važni ne samo zbog funkcionalnog uređenja prostora, već i zbog njihovog simboličkog značaja za grad, te postavio pitanje da li je trebalo osigurati više prostora za javnu prezentaciju i stručnu raspravu o predloženim rješenjima.
Kako je istaknuto, cilj nije osporavanje razvoja niti zaustavljanje projekata, već potreba za većim uključivanjem građana, stručne javnosti i samog Gradskog vijeća u procese donošenja odluka.
Prema njegovom stavu, otvoreniji pristup planiranju doprinosi kvalitetnijim rješenjima, jača povjerenje javnosti i daje dodatni legitimitet projektima koji oblikuju izgled grada.
Zaključeno je da Bihaću, uz infrastrukturne projekte, trebaju i transparentni i uključivi procesi, jer najbolji rezultati nastaju kroz saradnju vizije, struke i zajednice.
