Delegat u Parlamentu Bosne i Hercegovine Želimir Nešković (SDS) je izjavio da je Dragan Čović (HDZ) danas postao neformalni predsjednik SNSD-a, optužujući tu stranku da u potpunosti prati politiku HDZ-a.
“Čović je prije dva dana najavio da delegati HDZ-a i SNSD-a neće doći na današnju sjednicu, što se i obistinilo. Slična situacija desila se i ranije, kada je Nikola Špirić praktično čekao signal Čovića da napusti sjednicu, nakon čega su za njim izašli i svi delegati SNSD-a. To pokazuje da SNSD nema samostalnu politiku, već u stopu prati HDZ”, poručio je Nešković.
On ističe da je posebno problematično što SNSD i HDZ ponovo blokiraju odlučivanje o ključnim pitanjima za građane.
“U trenutku kada je cijena dizela blizu četiri KM, najvažnije je bilo razmatrati ukidanje akciza, čime bi gorivo pojeftinilo za oko pola marke po litru. I ta inicijativa je danas propala zbog odsustva delegata HDZ-a i SNSD-a”, naglasio je on.
Nešković je dodao da je Špiriću simbolično ostavio pet KM kao pomoć za ublažavanje rasta cijena goriva.
“Da se ne muči uzimajući 10 pfeninga popusta na 50 litara goriva. To je ponižavajuće za građane, pet maraka na skoro 200 KM koliko košta rezervoar. Ukidanjem akciza ušteda bi bila oko 20 KM, što je već konkretna pomoć. Ali, očigledno je da su interesi SNSD-a i HDZ-a ispred interesa građana”, zaključio je Nešković.
(klix.ba)
Stranka demokratske akcije (SDA) i DF, sudeći prema posljednjim saopćenjima ušli su u svojevrsni “obračun”, a razlog tenzija dugogodišnjih političkih partnera su insinuacije o navodnim vaninstitucionalnim dogovorima SDA i HDZ-a o Izbornom zakonu BiH.
Demokratska fronta je saopćila da smatra potpuno neprihvatljivim vaninstitucionalne dogovore i pregovore oko izmjena Izbornog zakona, koje vode neformalni politički krugovi bliski SDA i zvaničnici HDZ-a.
“Pokušaj oživljavanja propalog laktaškog dogovora na Dodikovom imanju, koji su napravili HDZ i Trojka, sada u režiji neformalnih političkih krugova bliskih SDA i HDZ, je nastavak Trojkine politike”, naveli su u saopćenju.
Na to reagovali iz SDA rekavši da je DF “fulao i metu i temu”.
“SDA ima aktivne organe stranke, i samo ti organi, a ne bilo kakvi neformalni krugovi ili osobe bliske SDA kako to imputira DF, donose odluke ili vode pregovore s drugim srankama o Izbornom zakonu. Takvih razgovora u ime SDA nema, i mimo njenih organa niko ih ne može voditi”, navedeno je u saopćenju SDA.
Kako su dodali, ako DF zaista ima informacije da neki “neformalni krugovi” vode razgovore o Izbornom zakonu, onda su ti “krugovi”, a ne SDA, adresa za njihovu reakciju.
“U DF-u vrlo dobro znaju stav SDA o izmjenama Izbornog zakona. Taj stav, kojim se čuva, uz ostalo, i građanski princip , tokom Neumskih pregovora je odlučno odbranio predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Uradio je to sam, bez podrške ljevičarskih stranaka, unatoč ogromnim pritiscima međunarodnih posrednika. SDA je zbog takvog stava trpila i trpi posljedice, pa je uz kažnjavanje njenih kadrova ‘crnim listama’ i montiranim sudskim procesima, na kraju suspenzijom Ustava odstranjena iz vlasti”, dodaje se u saopćenju.
Dodali su da ljevičarske stranke, koje se zaklinju u građanski princip, za to vrijeme borbu SDA za Izborni zakon posmatrale “s tribina”.
“Lažno moralisale i plašile javnost tobožnjim izdajama. Zbog toga su bilo kakve optužbe na račun SDA na ovu temu krajnje licemjerne. Umjesto besmislenih prozivki, uputnije bi bilo da DF patriotskom dijelu bh. javnosti pojasni razloge upornog i bahatog odbijanja ulaska u predizbornu koaliciju sa SDA i drugim bliskim strankama na platformi suprotstavljanja katastrofalnim politikama Trojke. Da je takva saradnja uspostavljena, ne bi bilo prostora ni za plasiranje izmišljotina o bilo kakvim neformalnim krugovima. Na prvom mjestu, DF bi trebalo da pojasni zbog čega, i za čiji interes odbija i nužno potrebni zajednički nastup u entitetu RS”, zaključuje se u saopćenju.
(klix.ba)
Bosna i Hercegovina ostala je bez još jednog hrabrog sina. Ibrahim Hodžić Baja, dugogodišnji policijski službenik i borac za odbranu zemlje, preminuo je ostavljajući iza sebe dubok trag među saborcima, kolegama i građanima.
Veliki vakif i neumorni radnik – čovjek koji je nesebično davao sebe za opće dobro, za zajednicu, grad i domovinu.
Ostat će upamćen kao lider i pokretač, insan koji je svoju vjeru nije samo nosio u riječima, već ju je živio kroz djela.
Hodžić je svoj ratni put započeo u najtežim trenucima odbrane Bosanske Krupe, zajedno sa pripadnicima Centra službi bezbjednosti Bihać. Kao član Odreda Bosna 003, do kraja rata aktivno je učestvovao u odbrani Bihaćkog okruga, pokazujući hrabrost, odlučnost i odanost domovini.
Nakon rata, nastavio je služiti društvu kroz rad u Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, gdje je ostao upamćen kao predan i čestit.
Po odlasku u penziju, posvetio se porodici i mirnom porodičnom životu.
Vijest o njegovoj smrti rastužila je mnoge koji su ga poznavali, a posebno njegove saborce koji ga pamte kao iskrenog prijatelja i velikog patriotu.
Neka mu je vječni rahmet i hvala za sve što je učinio, a porodici želimo sabur i snagu u ovim teškim trenucima.
Nakon razvoda od Harisa Džinovića, Melina Galić ponovo je stala na “ludi kamen” i udala se za bogatog britanskog biznismena Džefrija Pola Arnolda Deja.
Poznata dizajnerka uživala je u izrazito luksuznom načinu života, a o tome svjedoči i vila na Senjaku u kojoj je boravila, a čija se vrijednost procjenjuje na oko 10 miliona eura.
Haris Džinović je tu vilu gradio od 2017. godine, a porodica se uselila prije pet godina. U objekat je, prema ranijim navodima, uloženo oko 2 miliona eura. Gradnja je trajala dugo jer je pjevač često mijenjao projekte, pa su se pojedini već završeni dijelovi morali rušiti kako bi sve bilo u skladu s njegovom vizijom idealnog doma, piše srbijanski Telegraf.
Luksuzna kuća sadrži bazen, kao i podrum za vino u kojem se nalaze boce iz različitih dijelova svijeta. U posebnom dijelu vile nalazi se i muzički studio opremljen za potrebe Harisa Džinovića.
Objekat ima i prostranu terasu na kojoj je njegova kćerka Đina često vježbala prije nego što je napustila Srbiju. Vila, između ostalog, posjeduje i zlatni lift, što dodatno naglašava njen luksuzni karakter.
Melina će od sada živeti sa Džefrijem u vili od 10 miliona eura u Monaku.
Haris Džinović je nedavno za medije komentarisao Melinin novi brak, poručivši da je to za njega završena priča i da ga više ne zanimaju dešavanja vezana za nju.
Hiljade Iranaca sinoć je izašlo na ulice Teherana kako bi pružili podršku vladi u ratu koji vode protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela.
Na demonstracijama su izrazili “potpuno nepovjerenje” prema Sjedinjenim Američkim Državama i pozvali zvaničnike da ne odustaju.
Jedna od prisutnih Masoumeh Alimohammadi rekla je za Reuters kako SAD nisu ispunile data obećanja.
“Sjedinjene Američke Države do sada nisu ispunile nijedno od obećanja koja su nam dale niti nijedan od sporazuma koje su potpisale s nama. Kao rezultat toga, očekujemo da, iako diplomatski put u svakom slučaju mora napredovati, trebamo nastaviti s potpunim nepovjerenjem prema ovoj Americi koja do sada nije ispunila nijednu od svojih obaveza”, kazala je.
Neki su izrazili punu podršku čvrstom stavu Vlade Irana te naveli kako konstantni napadi na zemlju jačaju njenu snagu.
“Možemo postići mir s ovim čovjekom (Donald Trump op.a.) samo ako pretrpi takve batine da bude prisiljen na predaju”, poručili su demonstranti.
Podsjećamo, Iran je prošle sedmice objavio da je otvoren Hormuški moreuz, ali samo nekoliko sati kasnije ponovo su objavili njegovo zatvaranje.
Razlog tome bila je objava Amerikanaca da iranski potez otvaranja moreuza neće značiti i prestanak američke blokade iranskih luka.
Američka vojska intenzivirala je svoje aktivnosti kada je riječ o presretanju i zapljeni brodova koji se povezuju s Iranom kako u Hormuškom moreuzu tako i šire, a osnovno pitanje koje se postavlja jeste – imaju li na to pravo?
“SAD će aktivno progoniti svaki brod pod iranskom zastavom ili svaki brod koji pokuša pružiti materijalnu podršku Iranu”, rekao je u četvrtak general Dan Caine, načelnik Združenog štaba, napominjući da će američke trupe izvan Bliskog istoka učestvovati u operacijama kako bi spriječile iranski brodski promet.
Produženje blokade dolazi u trenutku kada ekonomski vitalni Hormuški moreuz ostaje gotovo zatvoren za komercijalni saobraćaj, a dvosedmično primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana se bliži kraju.
Stručnjaci za pomorsko i vojno pravo kažu da ovaj potez usklađuje dugogodišnju američku ekonomsku politiku usmjerenu prema Iranu sa trenutnom vojnom kampanjom protiv njega.
Ipak, to postavlja niz pravnih i praktičnih pitanja, piše New York Times.
“Rat je neuredna stvar ne samo sa borbene strane, već i prema nacionalnom i međunarodnom pravu. Sa pravnog stanovišta, blokada je čin rata, tako da je blokada vjerovatno legalna u mjeri u kojoj je legalna Operacija Epski bijes”, rekao je James R. Holmes, predsjedavajući katedre za pomorsku strategiju na Pomorskom ratnom koledžu.
Budući da Kongres nije objavio rat Iranu, ne postoji formalno ratno stanje između Sjedinjenih Američkih Država i Islamske Republike Iran. Međutim, Holmes je primijetio da su neobjavljeni ratovi više pravilo nego izuzetak u historiji SAD-a, pri čemu se zajedničke rezolucije Kongresa, rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i odluke NATO-a koriste kao opravdanje za borbu.
“Ova kampanja je možda jednostranija od većine, ali nije bez presedana”, rekao je.
Prema međunarodnom pravu, zakonitost blokade je “nedvosmislena”, rekla je Jennifer Kavanagh, viša saradnica i direktorica vojne analize u Defense Priorities, think tanku za vanjsku politiku u Washingtonu.
Da bi blokada bila legalna, rekla je Kavanagh, mora biti efikasna, što znači da je i provediva i da se mora provoditi. Neki bi tvrdili da “globalna blokada’ nije dozvoljena u koncepciji” jer je preširoka, rekla je.
Ipak, kroz historiju su se dešavale opsežne blokade, uključujući i tokom Drugog svjetskog rata, kada su države provodile pomorske blokade širom svijeta osim u neutralnim teritorijalnim morima.
Tokom vijekova prije toga, Britanci su blokirali Francusku tokom Revolucionarnih i Napoleonskih ratova, a tokom Rata za američku nezavisnost, kolonije i njihovi saveznici su pljačkali britanske brodove sve do Indijskog okeana.
Međutim, provođenje opsežnih blokada je teško.
“Sedam mora su veliko mjesto, a najveća mornarica ili obalska straža su male u poređenju s tim”, rekao je Holmes. Da li će se američka blokada u konačnici smatrati efikasnom, pravno gledano, zavisit će od toga da li SAD ima dovoljno sredstava poput brodova, aviona, posada za ukrcavanje i obavještajnih podataka da je sprovedu.
“Sada je moguće da naše rukovodstvo tiho pusti brod da nastavi plovidbu kada to odgovara nacionalnom interesu. Na primjer, s obzirom na predstojeći samit između predsjednika Trumpa i generalnog sekretara Xija, Trump će se u maju sastati s kineskim liderom Xi Jinpingom – Washington možda ne želi uznemiriti javnost opstruirajući kineski uvoz nafte”, poručio je Holmes.
(klix.ba)
Bosanskohercegovački muzičar Alen Islamović je u novom intervjuu, između ostalog, govorio o počecima bavljenja muzikom i tome kako je upisao Ekonomski fakultet u Sarajevu i ipak odustao od studiranja.
Na pitanje kako funkcioniše privatno i poslovno s obzirom na to da snima brojne emisije, odnosno kako balansira to sve, rekao je kako u ovom poslu uvijek treba posložiti prioritete i ono što iza toga dođe.
“Ja uvijek unaprijed posložim svoje koncerte. Znam raspored koncerata za tri – četiri mjeseca. Posložim prioritete još oko muzike, ako nešto radim u studiju ili ovo. Ostalo što ostane, odvajam slobodno vrijeme za porodicu”, odgovorio je, prenosi Grand.
Govorio je i tome po čemu pamti svoje početke bavljenja muzikom.
“Svima je nama kad smo u tim srednjoškolskim godinama, ako imaš neki svoj mali bend, svima je nama u snovima da napravimo nešto, da zabilježimo neku svoju muziku koju smo stvarali. Ja sam počeo da stvaram muziku i tekstove s nekih svojih 17 – 18 godina, ali nisam imao baš takvu priliku da mogu da uskočim u neku mašineriju nekog velikog grada – Sarajevo, Zagreb ili Beograd. Ja sam iz male provincije – Bihaća, tako da je bilo jako teško doći do velikog centra i progurati se da nešto napraviš”, kazao je.
Dalje je naveo kako je imao veliku sreću što je došao u Divlje jagode kao bass gitarist. Onda je shvatio da je to posao od kojeg bi se moglo živjeti i zaraditi, a pogotovo raditi nešto iz ljubavi.
“Tako da sam ja u Sarajevo, kada sam došao 1980-ih godina, upisao Ekonomski fakultet i nikad ga više nisam posjetio. Indeks mi je tamo negdje ostao. Nije mi krivo. Nije meni krivo ni za šta. Sve sam ja napravio dobro. Kad pogledam svoje poteze i neka rješenja koja sam pravio i slagao, ja mislim da, što se tiče mene, sve sam napravio dobro”, ispričao je.
(klix.ba)
U okviru inicijative “Blokiraj mržnju.Podijeli ljubav” u Bihaću je provedena akcija čišćenja Gradske otoke, Vejzovca i Ceravaca. Organizirali su je Vijeće Evrope i Evropska unija u saradnji sa Gradskom upravom Bihać, italijanskom organizacijom IPSIA, predstavnicima mladih i korisnicima PPC ‘LIPA’.
Ovom zajedničkim akcijom, s ekološkim predznakom, počelo je obilježavanje Dana planeta Zemlja. Cilj je podignuti svijest o potrebi djelovanja protiv različitih oblika govora mržnje i diskriminacije usmjerenih protiv određenih zajednica i pojedinaca u BiH.
“Mladi Bihaća zajedno s korisnicama kampa na Lipi, danas su pokazali društvenu odgovornost i podigli svoj glas protiv govora mržnje i diskriminacije. Zajedno, ukoliko to želimo, doista možemo mnogo učiniti na zaštiti ljudskog i dostojanstva prirode”, rečeno je danas.
Podršku akciji dao je gradonačelnik Elvedin Sedić.
S dolaskom proljeća krenule su i prve ekološke aktivnosti u našem gradu. Posebno mi je drago što prvu ovogodišnju akciju čišćenja radimo sa ljudima u pokretu. Iako im je Bihać samo privremena destinacija, imaju razvijenu svijest o potrebi očuvanja životne sredine i danas zajedno s nama čiste na tri lokacije. Zahvaljujem se našim međunarodnim partnerima koji su odlučili organizirati ovu akciju u Bihaću”, rekao je gradonačelnik Sedić.
Pored predstavnika lokalne vlasti, u akciji su učestvovali međunarodni zvaničnici i predstavnici IPSIA-e koja je u Unsko-sanskom kantonu prisutna 30 godina kroz brojne humanitarne projekte i podršku lokalnim zajednicama.
Grad Bihać
Na Komemorativnoj sjednici održanoj u Gradskoj vijećnici, Bišćani su se danas oprostili od Nihada Jusufhodžića, jednog od utemeljitelja kultnog benda “Divlje jagode”. O najranijim srednjoškolskim danima i prijateljstvu s rahmetli Nihadom, biranim riječima, kroz suze je govorio Sead Zele Lipovača.
“Naše prijateljstvo je cjeloživotno. Od trećeg razreda gimazije do Nihadove smrti bio je lojalan i vjeran prijatelj kakav se sretne jednom u životu. Bio je izvrstan basista, osnovali smo grupu “Zenit” i organizirali plesnjake u holu Gimnazije nakon kojih smo, nekim čudom, kao potpuni anonimusi, završili na čuvenom BOOM festivalu u Ljubljani.
Po odlasku u Zagreb na fakultet, s Nihadom i Tonijem Jankovićem okupljam bend “Divlje jagode”. Tada su nastale kultne pjesme “Jedina moja” i “Krivo je more”, a sve ostalo je historija. Sve ove godine bili smo nerazdvojni, bez ijedne izgovorene ružne riječi, ili pogleda. Naše iskreno prijateljstvo rezultiralo je neviđenim stvaralačkim entuzijazmom u to vrijeme. Nihad će zauvijek ostati neodvojivi dio mog života. Beskrajno sam tužan zbog njegove smrti ”, kazao je Sead Zele Lipovača.
Ante Toni Janković, prvih vokal Divljih jagoda i autor spomenutih hitova ovog benda, također se dirljivim riječima oprostio od preminulog prijatelja.
“Nihad je bio izvrstan muzičar i zajedno smo sanjali mladalačke snove kroz Divlje jagode. On je bio važan dio naše zajedničke priče, prijatelj i saradnik za poželjeti. Mnogo je zajedničkih trenutaka koje ću pamtiti”, riječi su Tonija Jankovića.
U ime porodice od Nihada Jusufhodžića se oprostio prijatelj Željko Mirković.
“Otišao je tiho i nenametljivo, onako kako je živio. Tako biva s velikim ljudima, onima koji obilježe jedno vrijeme i uđu u legendu, a da to nikada ne ističu. Mogao je birati gdje će živjeti, ali je uvijek birao Bihać, čak i po cijenu da se udalji od muzičke karijere. I rat je proveo u svome gradu, kao pripadnik Petoga korpusa čime je još jednom pokazao pripadnost Bihaću – tih, čvrst i neupitan. Nihadovim odlaskom izgubili smo umjetnika koji je svojim talentom, radom i autentičnošću ostavio neizbrisiv trag na regionalnoj muzičkoj sceni i u duši našeg grada”, riječi su Željka Mirkovića.
Nakon demantija Toromanovića: POMAK reagirao na izjave iz BiscaniNET studija
Nakon što je Ademir Toromanović reagovao demantijem na izjave iznesene tokom gostovanja Elvedin Sedić u podcastu portala BiscaniNET, uslijedila je i reakcija političkog subjekta POMAK.
Iz POMAK-a su se oglasili saopćenjem koje se odnosi na navode iz demantija, a koje prenosimo u cijelosti:
POMAK: Ademiru Toromanoviću želimo srećan dalji politički i profesionalni angažman
Kao politički subjekt smatramo obaveznim osvrnuti se na okolnosti koje su bile povod za javni demantij Ademira Toromanovića nakon gostovanja gradonačelnika Bihaća i predsjednika POMAK-a Elvedina Sedića u podcastu portala Bišćani.net.
Stav POMAK-a u vezi sa Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu bio je jasan i principijelan – takav budžet nije trebalo podržati jer se u njemu nije našao niti jedan značajan razvojni projekat za Unsko-sanski kanton, dok su istovremeno sredstva za projekat Aerodroma u Bihaću dodatno umanjena.
Smatrali smo, a i dalje smatramo, da je nedopustivo da Krajina i u mandatu ove Vlade FBiH ostaje bez strateških investicija koje bi doprinijele njenom ekonomskom razvoju, boljoj saobraćajnoj povezanosti i zaustavljanju negativnih demografskih trendova.
Zastupnica Maja Uremović upravo iz tog razloga prvobitno nije prisustvovala sjednici Parlamenta FBiH na kojoj se glasalo o Budžetu za 2026. godinu, već je u toku same sjednice, pod političkim pritiskom, odnosno pod prijetnjom smjene vršioca dužnosti direktora Nacionalnog parka „Una“ i izvršnog direktora za tehničke poslove JP Ceste FBiH, naknadno otišla na sjednicu. Sa tom činjenicom upoznato je kompletno rukovodstvo POMAK-a i ona predstavlja nedvojbenu istinu, bez obzira na to da li se nekome sviđala ili ne.
Toromanović je upravo na osnovu svog profesionalnog iskustva, kao kadar POMAK-a, obnašao funkciju direktora Zavoda za prostorno uređenje u periodu od početka 2018. do kraja 2023. godine, nakon čega je predložen na poziciju vršioca dužnosti tehničkog direktora JP Ceste FBiH.
Svako ko imalo poznaje političke procese u Bosni i Hercegovini svjestan je koliko je apsurdno tvrditi da se na ovakve pozicije dolazi isključivo na osnovu stručnosti, zanemarujući politički kontekst i način donošenja odluka.
Informacija koja sama po sebi demantuje tvrdnje g. Toromanovića jeste i to da mu je ponuđeno da pređe u SDP kako bi zadržao svoju poziciju. Ukoliko je takvu ponudu prihvatio, želimo mu uspješan nastavak političkog djelovanja i obnašanje dužnosti kao članu SDP-a, te da svoj angažman do kraja mandata iskoristi za dobrobit Krajine, odnosno kako bi projekti JP Ceste FBiH u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu bili realizirani.
POMAK će i dalje jasno i glasno insistirati na principima ravnomjernog razvoja Federacije BiH i u prvi plan stavljati isključivo interese Krajine.
Cijelu emisiju gostovanja gradonačelnika Sedića u podcastu BiscaniNET u nastavku:
