U Bihaću je u toku realizacija projekta izgradnje gradskog bazena, sportskog i rekreativnog objekta koji bi, prema planovima, trebao unaprijediti sportsku infrastrukturu i stvoriti nove mogućnosti za rekreaciju i razvoj plivačkih sportova u gradu.
Za realizaciju projekta osigurana su sredstva sa više nivoa vlasti. Vlada Unsko-sanskog kantona je 2023. godine za ovu namjenu izdvojila 1.000.000 KM, dok je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 2024. godine osigurala dodatnih 2.500.000 KM. U realizaciji projekta učestvuje i Grad Bihać, koji je također uključen u finansiranje i implementaciju izgradnje bazena.
Grad Bihać je 1. septembra 2025. godine potpisao ugovor sa izvođačem radova, čime su zvanično započele aktivnosti na izgradnji bazena.
Izgradnja gradskog bazena planirana je kao projekat koji bi trebao omogućiti građanima kvalitetne uslove za sport i rekreaciju, ali i doprinijeti razvoju plivačkih i vodenih sportova, organizaciji sportskih događaja te jačanju sportske i turističke ponude grada.
Prema dostupnim informacijama, projekat se realizuje kroz saradnju federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa vlasti, a očekuje se da bi novi objekat mogao predstavljati značajan sadržaj za građane Bihaća i okolnog područja.
Gradski bazen je jedan od infrastrukturnih projekata o kojem se u Bihaću govori već duži niz godina, a njegova realizacija predstavlja važan korak u unapređenju sportske infrastrukture u gradu na Uni.
Kako navodi portal Biscani.net, riječ je o projektu koji se realizuje uz zajedničko učešće i podršku svih nivoa vlasti.
Donald Trump uputio je oštro upozorenje NATO-u, poručivši da savez čeka “vrlo loša” budućnost ako američki saveznici ne pomognu u deblokadi Hormuškog moreuza.
U intervjuu objavljenom u nedjelju, američki je predsjednik direktno pozvao evropske nacije da se pridruže njegovim vojnim naporima u Iranu te je najavio da bi mogao odgoditi i summit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom dok ne dobije pomoć Pekinga, piše Financial Times.
“Jedino je primjereno da oni koji imaju koristi od moreuza pomognu osigurati da se tamo ne dogodi ništa loše”, rekao je Trump, ističući kako su Evropa i Kina, za razliku od SAD-a, uvelike ovisne o nafti iz Zaljeva. “Ako ne bude odgovora ili ako on bude negativan, mislim da će to biti vrlo loše za budućnost NATO-a”, dodao je.
Trumpovi komentari, izrečeni u osmominutnom telefonskom razgovoru, uslijedili su dan nakon što je apelirao na Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo da se pridruže “zajedničkim naporima” za otvaranje ključne pomorske tačke kroz koju prolazi petina svjetske nafte, prenosi Index.hr.
Iran je praktički zatvorio moreuz nakon što su SAD i Izrael prije više od dvije sedmice započeli rat, što je izazvalo strah od novog cjenovnog šoka za globalnu ekonomiju. Američki pokušaji deblokade uglavnom su bili neuspješni, a međunarodne cijene nafte u nedjelju navečer dostizale su 106 dolara po barelu, što je porast od oko 45 posto od početka rata.
Uprkos upozorenju, Trump je izrazio pesimizam da će saveznici poslušati njegove molbe. “Imamo nešto što se zove NATO”, rekao je Trump, koji je često kritikovao savez. “Bili smo vrlo blagonakloni. Nismo im morali pomoći s Ukrajinom. Ukrajina je hiljadama milja daleko od nas… Ali pomogli smo im. Sada ćemo vidjeti hoće li oni pomoći nama. Jer dugo govorim da ćemo mi biti tu za njih, ali oni neće biti tu za nas. I nisam siguran da bi bili.”
Na pitanje da pojasni kakvu pomoć traži, Trump je odgovorio: “Šta god je potrebno.” Dodao je da bi saveznici trebali poslati minolovce, kojih Evropa ima mnogo više od SAD-a.
Također je zatražio “ljude koji će eliminisati neke loše aktere duž iranske obale”, aludirajući na potrebu za evropskim komandosima ili drugom vojnom pomoći za uklanjanje Iranaca koji dronovima i pomorskim minama stvaraju “smetnje” u Zaljevu.
“Udaramo ih vrlo snažno”, rekao je Trump. “Nije im preostalo ništa osim da stvaraju male probleme u moreuzu, ali ti su ljudi korisnici i trebali bi nam pomoći da ga nadziremo. Mi ćemo im pomoći. Ali i oni bi trebali biti tamo. Potrebno je mnogo ljudi da pazi na nekolicinu.”
Trump je rekao da očekuje i pomoć Kine u deblokadi moreuza prije nego što otputuje u Peking krajem ovog mjeseca na summit sa Xi Jinpingom, što bi bio njegov prvi posjet Kini u drugom mandatu. “Mislim da bi i Kina trebala pomoći jer Kina dobiva 90 posto svoje nafte iz moreuza”, rekao je Trump.
Naglasio je da bi čekanje do summita bilo prekasno. “Željeli bismo to znati prije. Dvije sedmice su dugo razdoblje.” Dodao je da bi se njegovo putovanje u Kinu moglo odgoditi. “Možda odgodimo”, rekao je, ne navodeći na koliko dugo.
Izjave američkog predsjednika dolaze u vrijeme dok se njegov ministar finansija Scott Bessent u Parizu sastaje s kineskim kolegom He Lifengom kako bi razgovarali o planiranom summitu. Xi je pozvao Trumpa u Kinu tokom njihovog susreta u Južnoj Koreji krajem oktobra 2025., kada su postigli primirje u američko-kineskom trgovinskom i tehnološkom ratu. Peking nije pokazao namjeru odgode summita uprkos ratu u Iranu, koji je ključni dobavljač nafte za Kinu.
Nakon razgovora s britanskim premijerom, Sirom Keirom Starmerom, ranije u nedjelju, Trump je izrazio posebnu frustraciju dosadašnjim odgovorom Britanije. “Ujedinjeno Kraljevstvo se možda smatra saveznikom broj jedan, najdugovječnijim i tako dalje, a kad sam ih zamolio da dođu, nisu htjeli”, rekao je.
“A čim smo u osnovi eliminisali opasne kapacitete Irana, rekli su: ‘Oh, pa poslat ćemo dva broda’. A ja sam im rekao: ‘Trebamo te brodove prije nego što pobijedimo, a ne nakon što pobijedimo’. Dugo sam govorio da je NATO jednosmjerna ulica.”
Trump je ustvrdio da bi svaka opasnost za saveznike koji bi poslali svoje snage u Zaljev bila minimalna jer su SAD i Izrael već uništili iranske vojne kapacitete. “U osnovi smo desetkovali Iran”, rekao je. “Nemaju mornaricu, protuzračnu odbranu, zračne snage, sve je nestalo. Jedino što mogu učiniti jest stvarati male probleme postavljanjem mina u vodu – smetnja, ali i smetnja može uzrokovati probleme.”
Ipak, evropski saveznici već su pretrpjeli štetu u ratu. U četvrtak je u iranskom napadu dronom u Iraku ubijen francuski vojnik, a u nedjelju je u bazi u Kuvajtu uništen talijanski avion.
Trump je također upozorio da je SAD spreman pokrenuti nove napade na otok Kharg, iranski centar za izvoz nafte, te da bi mogao ciljati i njegovu naftnu infrastrukturu. “Vidjeli ste da smo jučer pogodili otok Kharg, sve osim cjevovoda”, rekao je, referirajući se na bombardovanje najavljeno u petak. “To možemo pogoditi za pet minuta. I ne mogu ništa poduzeti u vezi s tim.”
Na pitanje pomaže li Rusija Iranu satelitskim podacima za ciljanje američkih i izraelskih proturaketnih štitova, Trump je odgovorio: “Ne znam ni jedno ni drugo. Ali mogli biste reći i da smo mi pomagali Ukrajini do određene mjere. Teško je reći: ‘Vi nas ciljate, a mi smo pomagali Ukrajini’.”
Trump je dodao da je njegov prethodnik Joe Biden dao Ukrajini 350 milijardi dolara u novcu i opremi. “Zato je teško reći: ‘Bože, što to radite?’ kad smo mi radili istu stvar.”
Gradonačelnik Elvedin Sedić, i pomoćnica za financije, poljoprivredu i privredu, Jasmina Ćoralić, nastavili su obilazak poljoprivrednih proizvođača na području grada Bihaća.
Tim povodom posjetili su domaćinstvo porodice Sušić, obišli njihove plantaže borovnice, plastenike i usjeve. S vlasnicima gazdinstva razgovarali su o protekloj godini, planovima za tekuću sezonu te poslovima i pripremama koje su već uveliko u toku. Predstavnike Gradske uprave Sušići su upoznali i s drugim proizvodima koje imaju u ponudi, uključujući domaće brašno, kruh, tjesteninu, sokove i džemove.
foto:Grad Bihać
Osim toga, posjetili su i farmu Samira Aličića na kojoj ima 25 krava, s kojim su razgovarali o svakodnevnim izazovima u poslu, ali i o značaju kontinuirane podrške te onom što Grad može učiniti.
Posjete su realizirane s ciljem da se kroz direktnu komunikaciju s poljoprivrednicima prepoznaju stvarne potrebe i kreiraju mjere podrške koje će dodatno osnažiti domaću i lokalnu proizvodnju.
Todd Bullock, direktor Kancelarije Ambasade SAD u Banjoj Luci i Ognjen Lukić, asistent za ekonomska pitanja, boravili su danas u službenoj posjeti Gradu Bihaću.
Tokom sastanka s gradonačelnikom Elvedinom Sedićem razgovarali su o aktuelnoj situaciji u gradu, te nizu projekata koji se trenutno realiziraju, s posebnim fokusom na kapitalne infrastrukturne projekte i proces digitalizacije Gradske uprave.
Govorilo se i o razvoju turizma, značaju Nacionalnog parka Una kao jednog od ključnih prirodnih i turističkih potencijala ovog kraja, ali i o izazovima s kojima se Bihać trenutno suočava. Posebna pažnja posvećena je mogućnostima suradnje i inicijativama koje bi mogle doprinijeti daljnjem razvoju grada i jačanju partnerskih odnosa.
(Grad Bihać)
Firma A-M Cars d.o.o. najavila je pokretanje humanitarne inicijative kojom želi dati doprinos lokalnoj zajednici i pomoći osobama kojima je potreban medicinski prevoz.
Kako su saopćili iz ove firme, A-M Cars će svakog mjeseca, koristeći vlastita vozila, omogućiti jedan besplatan prijevoz pacijenta na relaciji prema Sarajevu ili Tuzli, u svrhu odlaska na liječenje, medicinske preglede ili terapije.
Ova vrsta pomoći namijenjena je osobama koje se nalaze u teškoj zdravstvenoj ili finansijskoj situaciji, a kojima je potreban organizovan prijevoz do zdravstvenih ustanova u ovim gradovima.
Iz firme navode kako je cilj ove inicijative, u skladu s njihovim mogućnostima, olakšati odlazak na važne medicinske preglede i terapije onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Dodaju i da će A-M Cars i u narednom periodu nastaviti raditi na aktivnostima koje doprinose društveno odgovornom djelovanju i podršci zajednici.
SRBIJANSKI predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je, u jeku kampanje za lokalne izbore u Srbiji, da je Hrvatska izravno i najsnažnije od svih zemalja sudjelovala u pokušaju obojene revolucije u Srbiji, aludirajući na studentski pokret koji traži borbu protiv korupcije i prijevremene izbore.
Lokalni izbori u Srbiji održavaju se 29. ožujka u 10 lokalnih samouprava, a lista vladajuće Srpske napredne stranke s koalicijskim partnerima u utrci je pod sloganom “Aleksandar Vučić – naša obitelj”, premda Vučića nacionalni ustav člankom 111. obvezuje da “izražava državno jedinstvo Republike Srbije” i isključuje stranačko djelovanje.
U dosadašnjim kampanjama Srpske napredne stranke Hrvatska je često, na dnevno-političkoj razini, bila tema.
Vučić optužio SOA-u i državni vrh Hrvatske
Vučić je u Aranđelovcu ustvrdio da je u pokušajima “obojene revolucije”, kako vlast naziva studentski pokret nastao u prosvjedima nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru u studenom 2024., sudjelovao sam vrh Hrvatske i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), jer su, kako je rekao, željeli Srbiju na koljenima.
“Što se Hrvatske tiče, ona je na najizravniji način sudjelovala u obojenoj revoluciji. I to državni vrh i SOA. Dakle, izravno su u tome sudjelovali i kroz svoje medijske ekspoziture i na sve druge načine. Nijedna zemlja nije toliko strastveno i toliko snažno u svemu sudjelovala kao Hrvatska. Oni su željeli Srbiju na koljenima”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara tijekom kampanje u općini Aranđelovac, izvijestila je agencija Tanjug s tog predizbornog skupa.
Vučić je optužio Hrvatsku da pod svojom zaštitom “protupravno i suprotno svim međunarodnim zakonima drže osobe optužene za teška kaznena djela”, aludirajući na skupinu aktivista koje se u Srbiji optužuje za pokušaj nasilne promjene vlasti i podrivanje ustavnog poretka.
“Ali, kako bih vam rekao, za njih je najveća kazna uvijek slobodna Srbija. Tako da, mi ćemo nastaviti raditi svoj posao u svakom poštovanju prema Hrvatskoj, bez imalo mržnje. Ali, uvijek da čuvamo svoje i da im ne dozvolimo da nas pokore onako kako su to činili nekada koristeći jedna, a nekada potpuno drugačija sredstva”, poručio je Vučić.
Studentski pokret usporedio s talibanima i Polom Potom
On je na mitingu pristalica SNS-a u Aranđelovcu poručio da “država nije igračka”, usporedivši studentski pokret s afganistanskim talibanima i režimom Pola Pota.
Studentski pokret nastao je u valu protuvladinih prosvjeda nakon pogibije 16 pretežito mladih ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog 2024., za što ključnim krivcima vide koruptivne poslove vlasti i izostanak djelovanja institucija. Na popisu studentskih zahtjeva srbijanskim vlastima su, među ostalim, i prijevremeni parlamentarni izbori.
Izbori kao provjera rejtinga SNS-a
Vučić je izbore najavio za kraj ove godine, a drugi predsjednički mandat istječe mu u svibnju iduće godine i, po Ustavu Srbije, više se nema pravo kandidirati.
Predstojeći lokalni izbori smatraju se jednom od ključnih provjera rejtinga SNS-a uoči prijevremenih parlamentarnih izbora čije raspisivanje je Vučić najavio za kraj 2026. Oporba vjeruje da bi se održavanje izbora moglo podudarati s istekom Vučićeva predsjedničkog mandata i da se on namjerava, u slučaju pobjede SNS-a, nametnuti kao kandidat za premijera.
U javnosti su se posljednjih dana pojavile različite informacije o visini primanja izabranih zvaničnika u Unsko-sanskom kantonu, a pojedini mediji su, pozivajući se na podatke iz Registra izabranih i imenovanih lica i rukovodećih državnih službenika, objavili tvrdnje o značajnom povećanju plata.
Tim povodom oglasio se Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona, koji je u cilju tačnog i potpunog informisanja javnosti objavio pojašnjenje o načinu prikaza podataka u Registru, razlici između ranije i sada objavljenih iznosa, te stvarnom procentu povećanja plata u 2026. godini.
U nastavku prenosimo saopćenje za javnost Ureda za borbu protiv korupcije USK u cijelosti:
Budući da su se u posljednjih nekoliko dana u medijskom prostoru pojavile različite informacije u vezi sa ličnim primanjima izabranih zvaničnika u Unsko-sanskom kantonu, pri čemu se kao izvor navode podaci iz Registra izabranih i imenovanih lica i rukovodećih državnih službenika koji vodi Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona, a u cilju tačnog i potpunog informisanja javnosti, Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona objavljuje
SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona objavljuje podatke u Registru izabranih i imenovanih lica i rukovodećih državnih službenika na osnovu podataka koje na propisanom obrascu dostavlja svaka institucija za lica koja u toj instituciji vrše javnu funkciju ili obavljaju poslove koji podliježu obavezi evidentiranja u ovom Registru.
Registar izabranih i imenovanih lica i rukovodećih državnih službenika u Unsko-sanskom kantonu uspostavljen je i javno objavljen u septembru 2024. godine. U momentu objavljivanja Registar je sadržavao podatke o platama nosilaca javnih funkcija bez položajnog dodatka, odnosno prikazan je iznos plate koji se dobije množenjem koeficijenta radnog mjesta, osnovice i boda za obračun plate.
S obzirom na to da je položajni dodatak za pojedine kategorije javnih funkcija utvrđen zakonom ili podzakonskim aktima, a da navedeni podaci ranije nisu bili prikazani u Registru izabranih i imenovanih lica i rukovodećih državnih službenika, Ured za borbu protiv korupcije je početkom 2026. godine, uputio akt svim kantonalnim, gradskim i općinskim institucijama kojim je zatraženo da se u podacima o osnovnoj neto plati, pored iznosa koji predstavlja rezultat množenja osnovice za plaću, boda za obračun plaće i koeficijenta radnog mjesta, dostavljaju i podaci o položajnom dodatku, ukoliko je takav dodatak za određeno radno mjesto utvrđen posebnim propisom.
Dana 9. 3. 2026. godine, objavljena je nova web stranica Ureda za borbu protiv korupcije, koja sadrži ažuriran Registar izabranih i imenovanih lica i rukovodećih državnih službenika. U ažuriranom Registru su, po prvi put, u iznose plata uključeni i položajni dodaci, koji ranije nisu bili iskazani ni za jednu instituciju na području Unsko-sanskog kantona.
Važno je naglasiti da ranije objavljeni iznosi plata nisu uključivali položajni dodatak, dok su u ažuriranom Registru izabranih i imenovanih lica i rukovodećih državnih službenika plate prvi put prikazane zajedno sa položajnim dodatkom, zbog čega se stvara percepcija povećanja u iznosu od 40% kako navode pojedini mediji.
Ističemo da nije moguće utvrditi tačan procenat povećanja plata samo na osnovu poređenja ranije objavljenih iznosa sa trenutno objavljenim podacima zbog različite metodologije prikupljanja i strukture objavljenih podataka, a imajući u vidu činjenicu da je položajni dodatak i ranije postojao kao propisana kategorija.
Istovremeno, na osnovu uporedne analize podataka dostavljenih Uredu, kao i analize odredbi Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Unsko-sanskog kantona, Odluke Komisije za izbor i imenovanja i finansijsko-administrativna pitanja Skupštine Unsko-sanskog kantona o novčanim primanjima izabranih dužnosnika, vanskupštinskih članova, sekretara i tehničkih lica radnih tijela Skupštine i Odluke o utvrđivanju osnovice i boda za obračun plaće za korisnike budžeta Unsko-sanskog kantona za period januar-decembar 2026. godine, evidentno je da povećanje plata izabranih zvaničnika i nosilaca izvršnih funkcija u institucijama Unsko-sanskog kantona od 01. januara 2026. godine iznosi 10% u odnosu na decembar 2025. godine. Navedeno povećanje rezultat je uvećanja osnovice za obračun plata koja se primjenjuje na zaposlene u organima državne službe Unsko-sanskog kantona.
S poštovanjem,
Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona
Pripadnici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo za potrebe snimanja promotivnog spota danas su na trg prekoputa Vijećnice dovezli oklopna vozila, specijalizirano vozilo za suzbijanje nereda i drugu vrijednu opremu i naoružanje.
Spot se, kako saznajemo, snima povodom Dana policije koji se obilježava 6. aprila kada će tradicionalno biti održana i svečanost.
Pored vozila, tu su i dronovi. kvadovi te uniformisani policijski službenici, kao i oni koji su obučeni za specijalne zadatke.
Građani, posebno oni najmlađi, su s velikom pažnjom su pratili šta se dešava prekoputa Vijećnice.
(klix.ba)
Ministar prometa i infrastrukture Turske Abdulkadir Uraloglu govorio je o blokadi Hormuškog moreuza te je rekao kako je jedan turski brod uspio proći kroz blokadu.
Obraćajući se novinarima Uraloglu je izjavio kako je brod dobio dozvolu za prolazak jer je koristio iransku luku.
“Imali smo 15 brodova. Dobili smo dozvolu da prođemo jednim od njih jer koristi iransku luku. Proglasili smo najviši nivo sigurnosti tamo. U stalnom smo kontaktu s brodovima u turskom vlasništvu i našim Glavnim centrom za traganje i spašavanje. Naravno, znate važnost Hormuškog moreuza u svjetskoj trgovini, energetici i tačkama snabdijevanja. Ako pogledamo broj brodova, 14 brodova u turskom vlasništvu je još uvijek tamo, ali kada to saberemo, mogu reći da se u Hormuškom moreuzu još uvijek nalazi 800 brodova različitih klasa”, ističe ministar.
Također, naveo je i kako su u Hormuzu “zaglavljeni” i kruzeri.
“Šest kruzera, zajedno sa svojim putnicima, još uvijek čeka tamo. Kao što sam ranije spomenuo, imali smo 15 brodova. Prošli smo pored jednog od njih nakon što smo dobili dozvolu od iranskih vlasti jer koristi iransku luku. Pokušavamo ostati u kontaktu s iranskom stranom. Naši brodovi koji čekaju trenutno nemaju nikakvih problema”, poručio je.
Također, rekao je i kako je Turska značajno smanjila broj letova za Bliski istok.
“Prije početka sukoba smanjili smo letove za Iran. Letovi za Irak, Jordan, Libanon i Siriju su također obustavljeni. Aerodromi koje smo najlakše koristili bili su Rijad, Džeda, Medina i Muskat, mogli smo ih aktivnije koristiti. Tokom ovog perioda, nakon napada dronom na aerodrom u Nahčivanu, dva azerbejdžanska aviona sletjela su u Igdir. Odatle smo ih sigurno poslali u Nahčivan”, naveo je ministar.
Američki ministar finansija Scott Bessent naglo je prekinuo intervju uživo nakon što mu je pomoćnik poručio da ga odmah traži predsjednik Donald Trump.
Incident se dogodio tokom razgovora za Sky News, a razlog je bio hitan sastanak u kriznoj sobi Bijele kuće zbog razvoja situacije u sukobu s Iran i napetosti u Hormuški tjesnac.
Bessent je razgovarao s novinarom Wilfred Frost za podcast “The Master Investor” u prostoriji za gotovinu (Cash Room) unutar zgrade američkog Ministarstva finansija u Washingtonu.
U 10:22 sati u kadar je ušao pomoćnik i prekinuo intervju riječima: “Predsjednik vas treba odmah.” Bessent je potom bez dodatnog objašnjenja napustio razgovor kako bi se pridružio predsjedniku Trumpu u kriznoj sobi (Situation Room).
Američki ministar finansija vratio se pred kamere oko 12:07 sati, nakon gotovo dva sata provedena na sastanku s predsjednikom i sigurnosnim timom.
Po povratku je djelovao vidno uznemireno, a glas mu je bio primjetno potresen.
Govoreći o razvoju situacije, Bessent je izjavio da “iranska misija napreduje čak i brže nego što je planirano”, dodajući da je predsjednik Trump “u odličnom raspoloženju”.
On je također najavio da će američka mornarica, vjerovatno u saradnji s međunarodnim partnerima, početi pratiti naftne tankere kroz Hormuški tjesnac čim to bude “vojno moguće”, kako bi se osigurala slobodna plovidba kroz jedan od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.
Bessent je potvrdio da je sukob s Iranom do sada Sjedinjene Američke Države koštao oko 11 milijardi dolara. Ipak, naglasio je da “ne postoji cijena zbog koje bi predsjedniku rekao da se rat više ne može priuštiti”.
(Klix.ba)
