Bihać je jutros ostao bez jednog od svojih prepoznatljivih glasova. U 59. godini preminuo je Edin Delić Piksi, dugogodišnji radijski voditelj i uposlenik Radio-Bihaća, kojeg su generacije slušalaca pamtili po energiji, humoru i specifičnom radijskom stilu.
Piksi je rođen 30. decembra 1967. godine u Bihaću, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Svoj profesionalni put gotovo cijeli život vezao je za Radio-televiziju Bihać. U toj medijskoj kući radio je još od sredine osamdesetih godina, a u stalnom radnom odnosu bio je od 1987. godine.
Tokom dugogodišnje karijere ostavio je dubok trag kroz brojne autorske emisije koje su među slušateljima imale gotovo kultni status. Posebno se pamte emisije „Fleke i zvjezdice“ i „DJ Box“, koje su obilježile jedno razdoblje lokalne radijske scene i ostale u sjećanju mnogih Bišćana.
Bio je poznat i po svojoj snažnoj povezanosti s rijekom Unom, učestvujući u aktivnostima vezanim za Unske smaragde i Una-regatu, događaje koji su godinama dio identiteta grada.
Vijest o njegovoj smrti potresla je brojne kolege, prijatelje i slušaoce koji su odrastali uz njegov glas. Iz kolektiva Radio-televizije Bihać uputili su izraze saučešća porodici, naglašavajući da su izgubili dragog kolegu i prijatelja.
Bihać se danas oprašta od čovjeka čiji je glas decenijama bio dio svakodnevice grada.
Da mu Allah podari Džennet, a porodici sabur. Amin!
Ja sam predsjednik brojčano male zemlje. Nisam Donald Trump, Vladimir Putin, veliki predsjednici koji sve rješavaju s lakoćom.
Za mene nema lakih stvari. Naravno da imam strah. Ja sam predsjednik koji želi da njegovo nasljeđe bude mir. Usred ničega pojavljuje vam se vojni savez. Naravno da sam u strahu, za život svakog građanina naše zemlje, to je moja odgovornost, moja obaveza, dužnost. Ja prije svega moram čuvati stabilnost zemlje, jedini stvarno izabran na izborima sam ja, rekao je Aleksandar Vučić večeras o vojnom savezu Hrvatske, Albanije i Kosova.
Predsjednik Srbije prvi je put otvoreno govorio o kineskim raketama, rekavši da ih “ne pokazuju”.
– Andrej Plenković rekao je da Savez nije uperen protiv Srbije, da mi tome pridajemo preveliku važnost. Ja sam ga saslušao i to je to. I dalje imam dozu nelagode i straha. Taj vojni savez direktno je uperen protiv Srbije, ne postoji nijedan drugi razlog, rekao je.
Naveo je da je Hrvatska u proteklih godinu dana učinila sve kako bi srušila Srbiju, prenosi B92.
– Godinu dana slušate priču kako je Srbija kupila polovne rafale, a oni nove, kako će dobiti meteor rakete, kako su sve jači od nas, a mi šutimo. Ja kažem: da, zato što ste jaki, zato imam tu dozu straha kada formirate vojne saveze. Ne bih ja podcjenjivao snagu Vojske Srbije, a još manje njihovu. U čudu su se našli kada su vidjeli da mi imamo te rakete. Imamo stvari koje ne pokazujemo, naveo je.
Vučić je istakao da Srbija sve što radi, radi kako bi zaštitila zemlju.
– Pripremamo se za njihov napad. Oni čekaju trenutak koji će se dogoditi u budućnosti, kada izbije veći sukob između Evropljana i Rusa i još veći na Bliskom istoku. Mi sve što radimo, radimo da bismo odbranili svoju zemlju. Mi ne možemo napadati zemlje NATO-a, a Albanija i Hrvatska su među njima. To su njihove namjere, čekaju povoljan trenutak kada u svijetu zavlada opći haos. Ali ljudi ne moraju brinuti. Reći ću samo da Srbija ima dovoljno odvraćajuće snage za sva ta tri entiteta, dovoljno snage za jasnu poruku odvraćanja. Građani Srbije mogu mirno spavati. Srbija je dovoljno snažna da sačuva svoj teritorijalni integritet, suverenitet, slobodu i sigurnost svojih građana. Neće nas napasti ne zato što ne žele, nego zato što znaju kakav bi bio odgovor, zaključio je Vučić, a prenosi B92.
“Slobodna Bosna” iz sata u sat donosi najnovije informacije i snimke s Bliskog istoka.
Američki predsjednik Donald Trump proglasio je pobjedu u ratu protiv Irana nakon samo 12 dana sukoba, iako borbe i dalje traju, a iranski režim pokazuje znakove otpornosti.
Trump je u javnim nastupima govorio o “završenoj misiji” i “bezuvjetnoj kapitulaciji” Irana, ali analitičari upozoravaju da je riječ o staroj zamci modernog ratovanja, vjerovanju da brza vojna operacija može donijeti trajne političke rezultate, piše CNN:
Primjeri iz Afganistana, Iraka i Ukrajine pokazuju suprotno – napadnuti narodi imaju snažnu motivaciju da brane svoje domove.
Smrt vrhovnog vođe Irana Alija Khameneija 28. februara otvorila je vakuum u iranskom rukovodstvu, koji su popunili tvrdolinijaši okupljeni oko njegovog sina Mojtabe. Islamska revolucionarna garda (IRGC) najavila je osvetu za ubijene komandante, dok su iranske snage nastavile raketne i dron napade, kao i prijetnje u Hormuškom tjesnacu, održavajući cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu.
Sjedinjene Države nastavljaju bombardiranja iranskih baza i infrastrukture, ali analitičari upozoravaju da bi dugotrajna kampanja mogla iscrpiti američke zalihe municije i izazvati političku štetu pred novembarske izbore.
Istovremeno, precizni udari nisu izazvali očekivani ustanak protiv režima u Iranu, već su učvrstili jedinstvo među bombardiranim stanovništvom.
Iran, uz podršku Rusije i Kine, nastoji preživjeti i pokazati da američka vojna sila ne može slomiti režim. Za Teheran, sama upornost predstavlja pobjedu. Trumpova javna želja da okonča sukob dodatno je osnažila iransku strategiju iscrpljivanja protivnika.
Sukob je star tek 13 dana, ali već pokazuje ograničenja američke zračne moći. Dok Washington traži izlaz, Teheran računa na dugotrajnu igru, preživjeti, obnoviti se i nastaviti iritirati SAD kroz asimetrične napade, bez rizika od otvorenog rata.
Trump se sada suočava s izazovom da uskladi vlastitu potrebu da se predstavi kao pobjednik s nepokolebljivom odlučnošću Irana da nikada ne prizna poraz.
Analitičari procjenjuju da bi iscrpljenost ili tiha diplomatija mogli zaustaviti nasilje u narednim sedmicama, ali obje strane će tada tvrditi da su ostvarile pobjedu.
OSLABLJENI ALI NE I UNIŠTENI
Uprkos snažnim američko-izraelskim zračnim napadima, oko 60% iranskih raketnih lansera je uništeno, ali preostali mobilni lanseri i dalje rade, što ih čini teškim za ciljanje. Iranski raketni i napadi dronovima smanjeni su za preko 80%, iako Teheran i dalje zadržava značajne udarne sposobnosti, javlja Bloomberg.
Iranske rakete su uočene na nebu iznad Iraka dok su letjele prema Umm al-Rashrashu (Eilatu) u okupiranoj Palestini.
Iranian missiles were spotted in the sky over Iraq as they flew toward Umm al-Rashrash (Eilat) in occupied Palestine.
Američki predsjednik u istoj je objavi kritizirao The New York Times, tvrdeći da američka vojska raspolaže “neusporedivom vatrenom moći, neograničenim streljivom i obiljem vremena”.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je nove američke napade na Iran, upozorivši da treba “pratiti šta će se dogoditi s tim poremećenim gadovima”. Trump je u više navrata isticao kako SAD pobjeđuje u ratu te da su iranski vojni resursi značajno smanjeni od početka sukoba.
Objava na društvenim mrežama
Svoje stajalište ponovio je u objavi na platformi Truth Social, gdje je napisao da mu je “velika čast” “ubijati ih”, misleći pritom na pripadnike iranskog režima. Američki predsjednik u istoj je objavi kritizirao The New York Times, tvrdeći da američka vojska raspolaže “neusporedivom vatrenom moći, neograničenim streljivom i obiljem vremena”.
“U potpunosti uništavamo teroristički režim Irana, vojno, ekonomski i na druge načine, no, da čitate propali New York Times, pogrešno biste pomislili da ne pobjeđujemo. Iranska mornarica je nestala, njihovo zrakoplovstvo više ne postoji, projektili, dronovi i sve ostalo se desetkuje, a njihovi vođe su zbrisani s lica zemlje. Imamo neusporedivu vatrenu moć, neograničeno streljivo i obilje vremena – Gledajte što će se danas dogoditi s tim poremećenim gadovima. Oni ubijaju nevine ljude širom svijeta već 47 godina, a sada ja, kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ubijam njih. Kakva je to velika čast!”
(SB)
“Iran je član Ujedinjenih naroda i napadnut je bez mandata UN-a”, poručio je predsjednik Hrvatske.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar optužio je hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića za antisemitizam nakon njegovih nedavnih izjava o Izraelu i ratu na Bliskom istoku. Saar je na društvenoj mreži X objavio poruku u kojoj je osudio Milanovićeve riječi i ustvrdio da su njegove izjave neprihvatljive.
“Uvredljiva retorika hrvatskog predsjednika je neprihvatljiva. Njegov jezik pun mržnje prema Izraelu i cionizmu odražava antisemitski pristup”, napisao je Saar.
Dodao je da je Hrvatska članica Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) i da se obavezala boriti protiv antisemitizma.
“Hrvatska pripada Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust i obvezala se suprotstaviti antisemitizmu. Predsjednik je iznevjerio te obveze”, poručio je izraelski ministar.
Uz objavu je podijelio i screenshot Milanovićeve izjave u kojoj hrvatski predsjednik govori o izraelskom veleposlaniku u Hrvatskoj Garyju Korenu i sastanku na Pantovčaku.
Milanović je nedavno komentirao izjave izraelskog veleposlanika koji je poručio da bi Hrvatska trebala provjeriti osoblje iranskog veleposlanstva u Zagrebu zbog moguće povezanosti s terorizmom.
“Iran je zaista, kada je u pitanju Bliski istok, kao i Izrael, sklon određenim terorističkim metodama. Što je ubijanje u Gazi nego terorizam i što je iživljavanje izraelskih vojnika krav magaša nego terorizam? Međutim, kad je u pitanju Europa, Iran u Europi teroristički ne djeluje”, rekao je Milanović novinarima.
Komentirao je i izjave izraelskog veleposlanika Garyja Korena. “Taj neki činovnik iz Tel Aviva ili odakle već je, maltene je rekao da je usred Zagreba teroristička jazbina u iranskoj ambasadi”, rekao je predsjednik.
“Ovo je, braco, Zagreb, nije Tel Aviv”
Koren je nakon toga pozvan na razgovor na Pantovčak. “Mogao je i ne odgovoriti, moji suradnici su rekli sve. Tuđe infekte i bacile u Hrvatskoj nećemo, ni izraelske ni iranske”, rekao je Milanović.
“Ovo je, braco, Zagreb, nije Tel Aviv. Neka se gospoda s tim u skladu izvole i ponašati”, dodao je.
Milanović je u istoj izjavi kritizirao američke i izraelske napade na Iran, koje je i ranije osudio. “Iran je član Ujedinjenih naroda i napadnut je bez mandata UN-a”, poručio je predsjednik Hrvatske.
Iranski dron pogodio je danas zgradu u Međunarodnom finansijskom centru Dubaija (DIFC), jednom od najvažnijih finansijskih čvorišta na Bliskom istoku. Iznad centralnog dijela grada nadvio se gust oblak dima, dok sistemi protivzračne odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) odgovaraju na nove raketne prijetnje.
Brojni svjedoci prijavili su snažnu eksploziju u blizini zgrade “Liberty House” unutar DIFC-a. Riječ je o izuzetno važnom distriktu u kojem posluju brojne velike američke i međunarodne banke.
Ured za medije Vlade Dubaija potvrdio je incident, navodeći da su ostaci nakon zračnog presretanja pali na fasadu jedne zgrade u centru grada.
“Nadležni potvrđuju da su krhotine od uspješnog presretanja izazvale manji incident na fasadi zgrade u centralnom Dubaiju. Za sada nema prijavljenih žrtava niti povrijeđenih osoba”, saopćeno je iz ureda za medije, uz dodatak da nadležne službe provode detaljnu istragu o ovom događaju.
Nacionalna uprava za vanredne situacije, krize i katastrofe UAE kratko je saopćila da se protivzračna odbrana zemlje aktivno nosi s raketnom prijetnjom, ali nisu pružili dodatne detalje o obimu napada.
Podsjećamo, iranske snage u posljednje vrijeme intenzivno napadaju ciljeve u zaljevskim zemljama, sa posebnim fokusom na američke interese. Ovi udari dolaze kao direktan odgovor i znak odmazde za nedavni zajednički izraelsko-američki napad na iransku teritoriju.
(klix.ba)
Sjedinjene Američke Države privremeno odobravaju kupovinu ruske nafte koja je već na moru, izjavio je u četvrtak ministar finansija Scott Bessent.
To je najnoviji potez Trumpove administracije s ciljem da ublaži ratne sankcije koje ograničavaju rusku naftnu industriju dok se svijet bori s visokim cijenama nafte.
Odobrenje će trajati mjesec dana i odnosi se na naftne derivate iz Rusije koji su utovareni na brodove do četvrtka, prema dokumentima koje je izdalo Ministarstvo finansija.
Bessent je rekao da će ovaj potez “omogućiti zemljama da kupuju rusku naftu koja je trenutno nasukana na moru”.
“Ova usko usmjerena, kratkoročna mjera primjenjuje se samo na naftu koja je već u tranzitu i neće pružiti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi, koja većinu svojih energetskih prihoda ostvaruje od poreza obračunatih na mjestu ekstrakcije”, napisao je na X.
Oko 124 miliona barela ruske nafte trenutno se nalazi na moru širom svijeta, saznaje CBS News.
Američki ministar finansija je rekao da administracija pokušava “povećati globalni doseg postojeće ponude”, dok rat SAD-a i Izraela s Iranom paralizira trgovinu naftom, a cijene nafte dostižu najviše nivoe u posljednjih nekoliko godina.
Prošle sedmice, Ministarstvo finansija izdalo je uže sankcije koje su Indiji omogućile kupovinu nafte i naftnih derivata od Rusije tokom jednog mjeseca. Trumpova administracija je prethodno vršila pritisak na Indiju da prestane kupovati rusku naftu.
Ovi potezi daju uvoznicima nafte olakšanje od strogih američkih sankcija koje su otežale poslovanje sa širokim spektrom ruske ekonomije, uključujući i njenu energetsku industriju. Rusija se suočava sa strogim sankcijama otkako je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Privremene mjere odgode izazvale su oštre kritike demokrata u Kongresu, koji tvrde da bi mogle obogatiti vladu ruskog predsjednika Vladimira Putina i potkopati sankcije osmišljene da otežaju Rusiji finansiranje rata protiv Ukrajine.
Demokratski senator Brian Schatz s Havaja objavio je na X u kasnim satima četvrtka, moguće kao odgovor na ublažavanje sankcija: “Izgleda da smo se borili protiv Irana i Rusija je pobijedila.”
Prošle sedmice, vođa manjine u Senatu Chuck Schumer i 11 drugih demokrata kritikovali su Trumpovu administraciju zbog davanja dozvole Indiji za kupovinu ruske nafte. Tvrdili su da je skok cijena nafte već donio Putinu neočekivanu zaradu i da bi mu ublažavanje sankcija moglo dodatno koristiti.
“Umjesto da promijeni kurs, predsjednik samo pogoršava ovu situaciju dajući Putinu, njegovoj floti u sjeni i trgovcima koji još uvijek trguju sankcioniranom naftom slobodne ruke da povećaju isporuke nafte drugom najvećem ruskom uvozniku. Novi kanali za izbjegavanje koje predsjednik otvara, zajedno s dramatično višim globalnim cijenama energije, daju Putinu ogroman finansijski poticaj i sredstva za nastavak njegovog krvavog rata u Ukrajini”, napisali su demokrati.
Dan prije nego što je Ministarstvo finansija u četvrtak izdalo dozvolu za sankcije, ruski izaslanik Kiril Dmitriev sastao se na Floridi s američkim pregovaračima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, saopštile su obje strane .
U objavi, Dmitriev je rekao da je grupa razgovarala o “trenutnoj krizi na globalnim energetskim tržištima”, dodajući da SAD i druge zemlje počinju shvatati “destruktivnu prirodu sankcija protiv Rusiji.”
Ubrzo nakon što je Bessent u četvrtak objavio licencu za sankcije, Dmitriev je na X napisao : “Ruska energija je neophodna za ublažavanje najveće svjetske energetske krize. Birokrati EU će uskoro biti prisiljeni da priznaju ovu stvarnost, priznaju svoje strateške greške i iskupe se.”
Trumpova administracija se bori s krizom opskrbe uzrokovanom ratom. Komercijalni brodski promet kroz Hormuški moreuz, usko grlo kroz koje obično prolazi 20% svjetske nafte, znatno se usporio jer Iran izvodi napade na brodove i prijeti brodarima da ne prolaze, što ozbiljno ograničava količinu nafte od glavnih arapskih proizvođača koja može stići do globalnih tržišta.
Međunarodna referentna nafta, Brent Crude, trgovala se nešto iznad 100 dolara po barelu tokom većeg dijela četvrtka poslijepodneva, u odnosu na oko 72 dolara po barelu dan prije početka rata krajem februara.
Predsjednik Trump i visoki američki zvaničnici predložili su niz drugih opcija za povećanje ponude. Oko 172 miliona barela nafte bit će oslobođeno iz američkih strateških naftnih rezervi, a Trump je razmatrao pratnju brodova američke mornarice kroz Hormuški moreuz ili čak njegovo “preuzimanje”, kako je ranije ove sedmice rekao za CBS News.
Iran je u ranim jutarnjim satima u petak pokrenuo višestruke napade na ciljeve u zaljevskim državama, uključujući desetine dronova prema Saudijskoj Arabiji. Ovo je uslijedilo nakon upozorenja novog vrhovnog vođe Mojtabe Hameneija da Amerikanci moraju zatvoriti svoje baze u regiji.
Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je novim velikim odmazdama.
“Gledajte šta će se danas desiti ovim poremećenim ološima. Iranska mornarica više ne postoji, njihovo ratno zrakoplovstvo više ne postoji, rakete, dronovi i sve ostalo bivaju desetkovani, a njihovi lideri su izbrisani s lica Zemlje”, napisao je Trump na društvenim mrežama.
U svom jutarnjem obraćanju u petak, Trump je poručio da “u Amerika u potpunosti uništava teroristički režim Irana, vojno, ekonomski i na svaki drugi način”.
“Oni već 47 godina ubijaju nevine ljude širom svijeta, a sada ja, kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ubijam njih. Kakva je velika čast to učiniti”, poručio je Trump.
Ove izjave uslijedile su dan nakon što je vrhovni vođa Irana Mojtaba Hameneija obećao da “neće odustati od osvete za krv” ubijenih Iranaca i upozorio zaljevske arapske države da zatvore američke baze, poručujući da je priča o američkoj zaštiti “ništa više od laži”.
Intenzivni zračni udari pogodili su rano u petak područje oko iranske prijestolnice Teherana, kao i okolne regije. Nije odmah bilo jasno šta je tačno bilo meta napada.
Iran napada brodove koji pokušavaju proći kroz moreuz, a Hameneijeve izjave nagovijestile su da će Iran nastaviti blokirati ovaj vodeni put.
Iran je napadao naftnu i drugu infrastrukturu širom zaljevske regije, a u petak je Saudijska Arabija saopćila da je oborila skoro 50 dronova poslanih u više talasa tokom ranih jutarnjih sati.
Sirene su se oglasile i u Bahreinu, upozoravajući na dolaznu vatru iz Dubaija, a crni dim se dizao iz industrijskog područja nakon što su vlasti navele da je krhotina presretnutog projektila izazvala požar.
Gotovo 60 ljudi ranjeno je na sjeveru Izraela nakon što je Hezbollah saopćio da je ispalio nekoliko salvi raketa prema tom području te na izraelske trupe na jugu Libana. Jedna osoba je poginula u jugozapadnom Bejrutu u izraelskom napadu, saopćilo je libansko Ministarstvo zdravstva, a još jedan udar pogodio je stan u glavnom gradu i ostavio ga u plamenu. Nakon ovih napada, izraelska vojska je saopćila da je gađala pripadnika Hezbollaha, grupe povezane s Iranom.
Američka vojska saopćila je da su snage SAD-a do sada pogodile više od 6.000 ciljeva otkako je počela operacija protiv Irana, uključujući više od 30 brodova za polaganje mina.
Belgijska industrijska grupa Etex Group, jedna od većih svjetskih kompanija u oblasti građevinskih materijala, priprema investiciju u Bosni i Hercegovini koja se odnosi na eksploataciju gipsa u Unsko-sanskom kantonu.
Nosilac projekta je Siniat d.o.o. Bihać, kompanija koja posluje u okviru Etex grupe i koja je već duži niz godina prisutna na tržištu BiH.
Firma je nedavno pokrenula proceduru za pripremu projekta eksploatacije gipsa na površinskom kopu “Bukvarine” na lokalitetu Orašac – Kulen Vakuf, na području grada Bihaća.
Planirana eksploatacija gipsa
Prema dostupnoj dokumentaciji, projekat se odnosi na eksploataciju gipsa na površinskom kopu “Bukvarine”, u okviru eksploatacionog polja površine oko 71,6 hektara. Raniji idejni projekti predviđali su ukupne rezerve od oko 13 miliona tona gipsa, uz godišnju proizvodnju od približno 208 hiljada tona i potencijalni vijek eksploatacije duži od šest decenija.
Investitor paralelno priprema novi idejni projekat znatno manjeg zahvata, do oko pet hektara, na zemljištu koje je u vlasništvu kompanije. Taj projekat je zaseban.
Ležište gipsa na ovom području istražuje se još od sredine 2000-ih godina, a prvobitne aktivnosti započete su kroz kompaniju Lafarge Adrija Gips. Nakon reorganizacije poslovanja, firma je 2012. godine promijenila naziv u Siniat d.o.o., preuzevši sve ranije aktivnosti vezane za otvaranje i eksploataciju ležišta na lokalitetu Orašac – Kulen Vakuf.
Ko stoji iza projekta
Siniat je dio međunarodne grupe Etex Group, sa sjedištem u Briselu, koja posluje u više od 40 zemalja svijeta i zapošljava oko 15.000 radnika.
Kompanija je specijalizovana za proizvodnju materijala za modernu gradnju, uključujući gipsane ploče, fasadne sisteme, vlakno-cementne proizvode i rješenja za protivpožarnu zaštitu. Njeni proizvodi koriste se u stambenoj i komercijalnoj gradnji širom svijeta.
Brend Siniat posebno je poznat po sistemima suhe gradnje, odnosno gipsanim pločama i pratećim građevinskim rješenjima.
Gips iz BiH za fabrike u Evropi
Gips predstavlja osnovnu sirovinu za proizvodnju gipsanih ploča i drugih građevinskih materijala koji se koriste u modernoj gradnji. Kompanija Siniat upravo je specijalizovana za proizvodnju sistema suhe gradnje, odnosno gipsanih ploča i pratećih konstrukcija koje se široko koriste u stambenim i poslovnim objektima.
Otvaranje rudnika omogućilo bi kompaniji sigurnije i dugoročnije snabdijevanje sirovinom za svoje fabrike u regionu, čime bi se smanjila zavisnost od uvoza gipsa iz drugih zemalja. Gips iz BiH potencijalno bi mogao biti korišten za proizvodnju u Siniatovim pogonima u jugoistočnoj i centralnoj Evropi, gdje kompanija ima razvijenu mrežu fabrika.
U industriji građevinskih materijala kontrola izvora ključnih mineralnih sirovina često predstavlja važan dio poslovne strategije velikih proizvođača, jer omogućava stabilnije troškove proizvodnje i sigurniji lanac snabdijevanja.
Procedura u toku
Ukoliko projekat dobije potrebne saglasnosti i dozvole, mogao bi predstavljati jednu od značajnijih dugoročnih investicija u rudarskom i građevinskom sektoru Unsko-sanskog kantona, s obzirom na procijenjene rezerve mineralne sirovine i potencijalni višedecenijski period eksploatacije.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da je bio protiv odluke da Bosna i Hercegovina bude kosponzor rezolucije kojom se osuđuju akcije Irana.Vesti iz BiH
Kako je naveo, ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija ga je više puta kontaktirao tim povodom, ali je svaki put dobio isti odgovor.
– Rekao sam mu da sam protiv toga da se pridružujemo toj rezoluciji. U njoj se osuđuje Iran zbog djelovanja u pojedinim državama, ali se ne spominje da je Iran prethodno bio napadnut i da, prema Povelji UN-a, ima pravo na odbranu, kazao je Komšić.
On smatra da kosponzoriranje takvog dokumenta ne donosi nikakvu korist Bosni i Hercegovini, ali bi moglo nanijeti političku štetu. Dodao je i da Predsjedništvo BiH nije zvanično dobilo zahtjev za takvu odluku.
Komšić je naglasio da je, nakon zahtjeva članice Predsjedništva Željke Cvijanović za održavanje vanredne sjednice, postupio u skladu s Poslovnikom i zakazao sjednicu u roku od 24 sata.
Prema njegovim riječima, o stavovima države u ovako osjetljivim međunarodnim pitanjima nadležno je isključivo Predsjedništvo BiH.
