Stranka osuđuje blokade institucija i upozorava na destruktivnu politiku SNSD-a i HDZ-a

Na sjednici održanoj u Bihaću, Predsjedništvo Narodnog evropskog saveza (NES) BiH fokusiralo se na produbljenu političku krizu u državi, žestoko kritikujući postupke SNSD-a i HDZ-a, koje smatraju odgovornima za blokiranje rada ključnih državnih institucija. Iz NES-a upozoravaju da takvo ponašanje direktno koči donošenje zakona od presudnog značaja za ekonomski razvoj i napredak Bosne i Hercegovine.

U saopćenju su poručili da Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara moraju ubrzati procese vezane za otvaranje pregovora s Evropskom unijom. Naveli su i konkretne prioritete: “usvajanje potrebnih zakona (Zakon o Sudovima BiH i Zakon o VSTV-u) i imenovanje pregovarača BiH”.

NES je posebno naglasio i da sve institucije u državi moraju ojačati saradnju s NATO-om, posebno u sadašnjem geopolitičkom trenutku i sigurnosno osjetljivom okruženju.

Podsjećajući na međunarodne obaveze, pozvali su sve nivoe vlasti – posebno ministarstva obrazovanja – da odmah započnu primjenu Rezolucije Generalne skupštine UN-a 78/282 iz maja 2024. godine, naglašavajući da ona podrazumijeva punu osudu poricanja genocida u Srebrenici i razvoj jasnih edukativnih programa koji štite historijske činjenice. U istom tonu, zahtijevaju gašenje prakse “dvije škole pod jednim krovom”, koju smatraju generatorom podjela i netolerancije.

Među najvažnijim porukama je i zahtjev da Tužilaštvo BiH hitno postupi po predmetima koji se odnose na napad na ustavni poredak, korupciju, kriminal i poticanje nacionalne netrpeljivosti.

U tom kontekstu posebno ističu izjave Milorada Dodika, navodeći:

“To se posebno odnosi na bivšeg predsjednika entiteta RS koji taj entitet naziva državom, Bosnu i Hercegovinu neuspjelom državom, a Bošnjake/muslimane predstavlja kao glavnu prijetnju kršćanskoj Evropi, kako bi dobio podršku desničarskih snaga za svoju destruktivnu politiku u BiH.”

Zatražili su i da Parlament BiH usvoji zakon o državnoj imovini, koji su u proceduru uputili zastupnici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović i Elvis Hodžić, te poručili da – ukoliko političke strukture to ponovo blokiraju – visoki predstavnik treba iskoristiti bonske ovlasti.

NES se dotakao i pitanja sistemske diskriminacije, posebno u Stocu, gdje, kako navode, HDZ-ove politike najteže pogađaju Bošnjake. Pozvali su sve policijske, tužilačke i sudske organe da odmah reagiraju i zaštite prava građana.

Također su zatražili da se svi parlamentarni subjekti uključe u rad Radne grupe za pripremu ustavnih amandmana i izmjena Izbornog zakona, koje trebaju provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.

U završnom dijelu saopćenja pozvali su međunarodne aktere da se uključe u rješavanje pitanja ravnopravnosti u entitetu RS. “Da su prava Bošnjaka i Hrvata marginalizirana i ugrožena, najbolje potvrđuje činjenica da Narodna skupština RS imenuje v.d. predsjednika RS, što je suprotno ustavu RS…”, navode iz NES-a.
(crna hronika)

Samo nekoliko sati nakon što je smijenjen sa svih funkcija zbog spornog videosnimka s “drogom”, Vlado Đajić, bivši direktor Univerzitetsko-kliničkog centra RS i predsjednik Gradskog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata, pojavio se sinoć na predizbornoj tribini SNSD-a u banjalučkom salonu “Astorya”.

Na zvaničnoj Facebook stranici SNSD-a Banja Luka objavljena je fotografija na kojoj Đajić zagrljen stoji sa Sinišom Karanom, bivšim ministrom unutrašnjih poslova, sada ministrom za naučno-tehnološki razvoj RS i kandidatom za entitetskog predsjednika na predstojećim prijevremenim izborima koji će se u nedjelju održati u RS. Na fotografiji s Đajićem je i Goran Selak, ministrom pravde RS. Pojavio se i na drugim fotografijama, a u videu sa događaja vidi se da je dočekan aplauzom.

U javnost juče je objavljen snimak na kojem Đajić razgovara s jednim muškarcem o narkoticima, a koji mu daje vreću u kojoj je bio “bijeli prah”.

Nakon toga, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Đajić “sam sebe razriješio” svih funkcija te su uslijedile njegove smjene.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS potvrđeno je da je Đajić 19. novembra saslušan u vezi sa “spornim snimkom”.

(Vijesti.ba)

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je Dejtonski mirovni sporazum srušen i da ne postoji, jer su neki htjeli da od njega uzimaju šta hoće, ali ne i ono što im ne odgovara.

Za bilo kakve intervencije u Dejtonskom sporazumu bilo je neophodno da se postigne sporazum svih strana. Tamo je definisano da su strane Republike Srpska i FBiH, ali su oni dali visokom predstavniku bonska ovlašćenja da on to sprovodi – rekao je Dodik u dokumentarnom filmu RTS-a “Slovo i duh Dejtona – 30 godina Dejtonskog sporazuma”.

Dodik je ukazao da bošnjačka strana potencira nezadovoljstvo Dejtonskim sporazumom i da im u suštini smeta priznanje Republike Srpske kao međunarodnog faktora i međunarodnog subjekta.

Dodik je napomenuo da je Venecijanska komisija 2005. godine utvrdila da aneksi Dejtonskog sporazuma imaju međunarodni karakter, što je značilo da Republika Srpska ima međunarodni karakter.

On je podsjetio da su Republici Srpskoj do Dejtona na ovamo oduzete brojne nadležnosti – da je ukinuta Vojska Republike Srpske, da su joj oduzeti fiskalna politika i druge poluge i nadležnosti i da su uvedene Oružane snage BiH, Granična policija BiH i druge agencije koje Dejton ne predviđa.

Sve to, kao i stalno nametanja zakona i odluka visokih predstavnika, kako je objasnio, dovelo je do toga da Dejtonski sporazum u izvornom obliku praktično ne postoji i da je srušen takvim potezima u cilju unitarizacije BiH.

U tome su, kako je istakao, prednjačili visoki predstavnici, koji su “postavljeni podvalom”.

– Visokog predstavnika po Dejtonu postavljaju strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, a kada ga izaberu, on bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija – naglasio je Dodik.

On je podsjetio da je to bilo poštovano samo u vrijeme prvog visokog predstavnika Karla Bilta, a onda su strane potpisnice Aneksa 10 izbacivane iz odlučivanja.

Dodik je objasnio da je visoki predstavnik uveden zato da ne bi morale da se saglase dvije strane, kako je predviđeno, već da visoki predstavnik donosi odluke, ali ne i zakone iz nadležnosti parlamenta, što se kasnije izvitoperilo i pretvorilo u praksu.

On je ukazao da je nekadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp još 1997. godine ukazao da to nije po Dejtonu, ali su se na Zapadu oglušili o to.

– Mi taj blef živimo 30 godina – istakao je Dodik, dodajući da je to kulminiralo brojnim nametnutim zakonima, a naročito onim Kristijana Šmita o prebacivanju imovine na nivo BiH.

– Mi smo rekli da ćemo proglasiti nezavisnost, ako to objave. Oni su tada rekli: „Hajde da se prvo riješimo Dodika, pa ćemo to ponovo uraditi“ – objasnio je on.

Naglasio je da je posebna priča Ustavni sud BiH, koji su nametnuli visoki predstavnici Volfgang Petrič i Pedi Ešdaun, a u kojem su dva Srbina i dva Hrvata bili preglasavani voljom tri bošnjačka i dva strana člana.

– Kada su to nametnuli, rekli su da to nije po Dejtonu, ali da može da pomogne u razvoju BiH. I ta odluka pokazuje da su išli na to da bezočno sruše Dejtonski sporazum i propagandnom mašinerijom krivili nas i Hrvate da rušimo Ustavni sud – istakao je Dodik.
(crna hronika)