Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić, održao je konferenciju za novinare gdje je govorio o rezultatima iz prošle godine, planovima za tekuću, te aktivnostima i prioritetima na kojima radi Tužilaštvo.

Odgovarajući na pitanje kako će Tužilaštvo postupiti u slučaju blokade Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kajganić je rekao da je iluzorno očekivati da Tužilaštvo rješava “političke probleme.”

– Što se tiče blokade Doma naroda, Tužilaštvo nema nikakve ingerencije nad radom zakonodavne vlasti. Mi postupamo kada su počinjena krivična djela i mi ne možemo rješavati političke probleme – rekao je Kajganić.

U slučaju premještanja tužiteljice Elvire Stanojlović u drugi odsjek, koja je postupala po krivičnoj prijavi Kajganićevog zamjenika Džermina Pašića protiv Kajganića, glavni tužilac je rekao da je bilo potrebno pojačati odsjek za organizovani kriminal.

– Nisam nikoga smijenio. U predmetima u odsjeku za korupciju, svi tužioci su imali ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nisam nikada sumnjao u pristrasnost bilo kojeg tužioca. Kada sam prerasporedio dva tužioca, svi predmeti tih tužilaca su putem CMS-a raspoređeni drugim tužiocima, a oni su zadužili predmete organizvoanog kriminala. Svako ko smatra da sam počinio disciplinsku ili drugu odgovornost, može da pošalje prijavu kancelariji disciplinskog tužioca. Teško mi je da svaki dan demantujem lažne informacije koje pojedine kolege iz Tužilaštva dijele s pojedinim portalima. Trebamo čekati da institucije sistema odluče – pojasnio je.

On je dodao da je zamjenika Pašića preraspodjelio u Odjel za ratne zločine.

– Tužilac Pašić je prebačen u Odjel za ratne zločine, imajući u vidu da je radio u tom odjelu i podizao značajne optužnice koje su rezultirale osuđujućim presudama – rekao je.

Kajganić je naglasio da informacije iz Tužilaštva BiH cure u javnost, što pomaže da “osumnjičeni” izbjegnu pravdu i odgovornost pred zakonom.

– Informacije cure u javnost. Jedan portal je objavio našu naredbu o finansijskoj istrazi, za lica koja nisu znala da su predmet istrage. Na taj način je ta informacija pomogla osumnjičenom da eventualno sakriju imovinu. Kada izdamo naredbu o lišenju slobode, osumnjičeni pobjegnu i izbjegnu hapšenje – rekao je Kajganić.

On je potvrdio da je podnio disciplinsku prijavu protiv svog zamjenika Džermina Pašića.

– Podnio sam prijavu kancelariji disciplinskog tužioca zbog prekršaja koje je kolega počinio. Odnosi se na tretiranje na rad sa službenim zabilješkama. Pozivam da budemo strpljivi i ostavimo prostora kancelariji disciplinskog tužioca da odluči – zaključio je Kajganić.

(Vijesti.ba)

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić održao je danas konferenciju za medije na kojoj je predstavio rezultate rada Tužilaštva Bosne i Hercegovine u prethodnom periodu. U fokusu obraćanja bili su predmeti ratnih zločina, organizovanog kriminala, ali i aktuelne kadrovske rokade, curenje informacija te slučaj “Vila na Dedinju”.

Kajganić je na samom početku istakao da su svi raspoloživi kapaciteti usmjereni na rješavanje predmeta ratnih zločina, zbog čega Tužilaštvo danas ima veliki broj optuženih.

“Procenat osuđujućih presuda je 80 posto i time smo vrlo zadovoljni. Kada je riječ o drugostepenim presudama, taj procenat iznosi 71 posto. To je izuzetno značajan proces, posebno s obzirom na to da se sudi za događaje koji su se desili prije 30 godina”, naglasio je Kajganić.

Ipak, pred Tužilaštvom je još mnogo posla. Trenutno je aktivno 162 krivična predmeta u kojima su poznati izvršioci. Veliki problem, prema riječima glavnog tužioca, predstavlja nedostupnost osumnjičenih. U čak 86 predmeta jedno ili više lica je nedostupno organima gonjenja, a većinom se nalaze u zemljama regije.

Kada je u pitanju organizovani kriminal, Kajganić je potvrdio da je apsolutni prioritet rad na predmetima proizašlim iz dešifrovanja aplikacija Sky i Anom.

Prošle godine podignuto je 10 optužnica protiv 35 lica na osnovu dokaza iz ovih aplikacija. Također, 34 lica su optužena za pranje novca.

Osvrćući se na rad na ovim osjetljivim predmetima, Kajganić je ukazao na ozbiljan problem curenja informacija u medije, što direktno ugrožava istrage.

“Imali smo prošle godine situaciju da je jedan portal objavio naredbu o finansijskoj istrazi. Neka lica nisu ni znala da su predmet istrage, a to objavljivanje im je pomoglo da možda sakriju određene stvari”, upozorio je glavni tužilac.

Dodao je da mu je teško svakodnevno reagovati i demantovati lažne informacije koje, kako tvrdi, pojedine njegove kolege dijele s određenim portalima.

“Kada bih to radio, morao bih svaki dan držati konferencije za medije. Neka institucije rade svoj posao i odluče”, poručio je.

Slučaj “Vila na Dedinju” čeka dokaze iz Srbije

Na novinarsko pitanje o statusu predmeta poznatog kao “Vila na Dedinju” (slučaj kupovine vile Milorada Dodika), Kajganić je potvrdio da se na tom predmetu radi godinama, ali bez konačnog epiloga.

“Taj predmet je u Tužilaštvu od 2015. godine i do sada nije donesena tužilačka odluka. Više tužilaca se smjenjivalo na tom predmetu. Svaki put kada pitam za taj slučaj, odgovor postupajućih tužilaca je da je problem u neustupanju dokaza od strane Republike Srbije”, pojasnio je Kajganić.

Pozadina premještaja tužioca Pašića i disciplinska prijava

Veliku pažnju izazvala su novinarska pitanja o nedavnim kadrovskim promjenama, posebno o premještaju zamjenika glavnog tužioca Džermina Pašića iz Odjela za organizovani kriminal u Posebni odjel za ratne zločine, u trenutku kada su svi kapaciteti, prema tvrdnjama Tužilaštva, potrebni upravo za borbu protiv organizovanog kriminala.

Kajganić je demantovao navode o smjenama, ističući da se radi isključivo o preraspodjeli.

“Nisam nikoga smijenio. Samo sam vršio preraspodjelu, želeći da usmjerim kapacitete Tužilaštva u ono što je u ovom trenutku najpotrebnije, a to je organizovani kriminal. Ovo nije preraspoređivanje jer neko nekome smeta, nego zato što trebamo da radimo. Očekujemo prijem šest novih tužilaca, od kojih će dva odmah biti raspoređena na organizovani kriminal”, kazao je on.

Ipak, upitan zašto je Pašić prebačen u Odjel za ratne zločine, Kajganić je iznio konkretne razloge.

“Tužioca Pašića sam prebacio jer je formirano nekoliko predmeta u kojima se on pominje kao učesnik. Pojavila se informacija koja bi mogla utjecati na njegov integritet u tim predmetima. Postupao sam onako kako sam postupao i do sada kada su se imena tužilaca pojavljivala u sličnim situacijama. Osim toga, on je i ranije radio na predmetima ratnih zločina”, obrazložio je glavni tužilac.

Kajganić je potom otkrio i da je podnio disciplinsku prijavu protiv Pašića.

“Prijavu sam podnio prije nekoliko mjeseci zbog prekršaja za koje smatram da ih je kolega počinio tokom rada u Tužilaštvu. Odnosi se na sporno tretiranje i postupanje sa službenim zabilješkama i informacijama”, potvrdio je.

Odgovarajući na pitanja o eventualnom sukobu interesa i prijavama koje se podnose protiv njega, Kajganić je bio kategoričan.

“Svi predmeti koje su vodili premješteni tužioci dodijeljeni su u rad drugim tužiocima u sistemu. Što se mene tiče, svi tužioci su imali ili imaju podnesene prijave protiv mene, ali ja nikada nisam sumnjao u nepristrasnost bilo kojeg tužioca. Svako ko smatra da sam počinio bilo kakvu disciplinsku ili drugu odgovornost, može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu disciplinskog tužioca. Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje”, zaključio je Kajganić.

Početkom januara predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Borjana Krišto optužila je premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, da je odbijanjem glasanja za finansijske dokumente koji prethode budžetu ugrozio funkcionisanje državnih institucija i održavanje izbora.

Naime, na telefonskoj sjednici Fiskalnog vijeća BiH Nikšić je odbio glasati za globalni fiskalni okvir, kazavši da želi sačekati da se priča oko legalnosti Vlade RS okonča. Nakon što je okončana, Nikšić je glasao za fiskalni okvir početkom februara, no Krišto se dalje nije oglasila.

Da apsurd bude veći, za globalni fiskalni okvir nisu glasali predstavnici RS-a, među kojima i ministar finansija Srđan Amidžić. Time je Amidžić odbio da glasa za prijedlog čiji je zvanični predlagač.

“Ja sam još 3. februara dao saglasnost na fiskalni okvir. Ljudi iz RS su povukli svoje glasanje, nakon što sam ja glasao, očekujući vjerovatno da ja neću glasati. Do njih je, valjda se zna ko je ministar finansija BiH i ko treba da predloži državni budžet”, rekao je Nikšić.

U međuvremenu, službenici zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine najavili su da će 31. marta u 12 sati održati masovni protest.

“Nažalost, dali smo prostora do 31.12. da se ispune i druga dva zahtjeva, budžet za 2026. trebao je biti usvojen, ali od njega do danas nema ništa. Svjesni smo činjenice da je sve usporeno, ali očekivali smo da će naš treći zahtjev što se tiče Izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u kontekstu izmjene odredbe kojom je primjena osnovice plate vezana s primjenom budžeta biti usvojen, ali Dom naroda još nije zasjedao”, kazala je Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

(Vijesti.ba)