Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da je Amerika ostvarila pobjedu u sukobu s Iranom, ali je poručio da će vojne operacije biti nastavljene dok ciljevi ne budu u potpunosti ostvareni.

Govoreći na jednom događaju u saveznoj američkoj državi Kentucky, Trump je rekao da se američke snage neće povući prije nego što, kako je naveo, posao bude završen.

“Ne odlazimo dok taj posao ne bude gotov. A to će se desiti veoma brzo“, kazao je Trump.

Napetosti u regiji naglo su porasle nakon 28. februara, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli zajedničke napade na Iran.

Prema dostupnim podacima, u tim napadima poginulo je više od 1.300 ljudi, među kojima je i bivši vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei.

Trump je naveo da su američke snage tokom operacija onesposobile 58 iranskih ratnih brodova. Ipak, naglasio je da ne želi prerano proglašavati konačnu pobjedu.

“Pobijedili smo. Kažem vam, pobijedili smo. Ipak, nikada nije dobro prerano govoriti o pobjedi. Ali dobili smo ovu bitku. Moglo bi se reći da je sve bilo riješeno već u prvom satu“, izjavio je američki predsjednik.

Govoreći o operaciji protiv Irana, Trump je kazao da je riječ o, kako je naveo, svojevrsnoj „ekskurziji“ američke vojske.

“Znate li šta znači ekskurzija? Morali smo napraviti mali izlet kako bismo se riješili nekih veoma opasnih ljudi. To je trebalo biti učinjeno još prije 47 godina. Ubijali su naš narod“, rekao je Trump.

Dodao je da je Iran, prema njegovim riječima, bio spreman za sukob i upozorio da ta zemlja, kako tvrdi, želi proširiti svoj uticaj na cijeli Bliski istok.

“Veoma su jaki i pokušat će preuzeti cijeli Bliski istok. Uništili bi Izrael. Mislim da još uvijek ne znaju šta ih je snašlo. Nisu očekivali ovakav odgovor američke vojske“, rekao je Trump.

Na kraju je naglasio da američke snage neće napustiti operacije dok svi planirani ciljevi ne budu ostvareni.

“Ne želimo otići prerano. Moramo završiti posao. Tokom posljednjih 11 dana naša vojska je praktično uništila Iran“, zaključio je Trump.

(Vijesti.ba)

U napadu na dva strana tankera za naftu u Perzijskom zaljevu u blizini luke Basra u Iraku ubijen je jedan član posade, izvijestila je u četvrtak iračka državna televizija.

Prema riječima iračkog lučkog zvaničnika, dva strana tankera koja su prevozila iračko lož ulje napadnuta su u teritorijalnim vodama Iraka, što je uzrokovalo požar na oba tankera.

Šef iračke kompanije za luke Farhan al-Fartousi izjavio je iračkoj novinskoj agenciji da su sve operacije naftnih terminala potpuno obustavljene, dok komercijalne luke nastavljaju normalno funkcionirati.

Dodao je da je jedan član posade ubijen, a da je do sada spašeno još 38 osoba. Naglasio je da se “potraga za nestalima nastavlja”, bez navođenja nacionalnosti ili ko je odgovoran za napad.

Iračka vlada je nacionalnoj novinskoj agenciji INA rekla da su “dva tankera bila predmet sabotaže”.

Irački sigurnosni izvor u Basri rekao je za CNN da se smatra da je iranski brod opremljen eksplozivom udario u dva broda, međutim, izvor je dodao da je istraga u toku.

Naftne luke su privremeno obustavile rad nakon napada.

Iran je inače nastavio sa udarima na luke, tankere i naftna postrojenja, a Izrael i SAD su također nastavili sa udarima na Iran.

Pentagon je Kongresu saopćio da je prva sedmica rata s Iranom Sjedinjene Američke Države koštala 11,3 milijarde dolara.

Zvaničnici su o tome informisali Pododbor Kongresa za budžetska sredstva o odbrani, a jedan senator je rekao kako vjeruje da su troškovi i veći i da navedena cifra ne uključuje sve ratne aktivnosti.

“Očekujem da je trenutni ukupni operativni broj znatno veći od toga. Ako gledate samo troškove zamjene korištene municije, oni su već znatno iznad 10 milijardi dolara”, rekao je Chris Coons, demokrata iz Delawarea.

Kada je zatražen komentar, glasnogovornik Pentagona je rekao: “Ne komentarišemo zatvorene rasprave ili pitanja. Što se tiče troškova Operacije “Epic Fury”, nećemo znati troškove dok misija ne bude završena.”

“Slobodna Bosna” iz sata u sat donosi nove informacije i snimke s Bliskog istoka.

U izraelskim napadima pogođena je stambena zgrada u centru Bejruta u srijedu, objavili su libanonski mediji, što je drugi napad na grad u zadnjih nekoliko dana. Izraelska vojska zasad se nije oglasila, a nema ni izvještaja o žrtvama. U napadu u Bejrutu u nedjelju ubijeno je pet pripadnika iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde.

Libanon je dublje uvučen u regionalni sukob nakon što je Hezbolah, kojeg podržava Iran, otvorio vatru na Izrael, rekavši da je to odmazda za ubistvo iranskog vrhovnog vođe.

Stotine poginulih u napadima
Izrael je od tada izveo zračne napade širom južnog i istočnog Libanona te u južnim predgrađima Bejruta. Izraelska vojska u tim je napadima ubila blizu 500 ljudi, među kojima je više od 80 djece, prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva.

Trump podcijenio Iran

Američki predsjednik Donald Trump i njegovi savjetnici uoči napada na Iran umanjivali su rizike za globalna energetska tržišta, smatrajući da kratkoročni poremećaji u opskrbi naftom ne bi trebali zasjeniti cilj vojne operacije protiv iranskog režima, piše The New York Times.

Tri dana nakon što je proglašen nasljednikom svog ubijenog oca na mjestu iranskog vrhovnog vođe, Mojtaba Hamenei još se nije pojavio u javnosti niti se obratio ikakvom izjavom. Jedan od razloga je sigurnosna zabrinutost da bi bilo kakva komunikacija mogla otkriti njegovu lokaciju, no drugi je, prema trojici iranskih dužnosnika, činjenica da je 56-godišnji Khamenei ozlijeđen, piše The New York Times.

Iranski dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, izjavili su da su im visoki vladini izvori potvrdili kako je Hamenei ozlijeđen, među ostalim i na nogama, ali da je pri svijesti i sklonjen na vrlo sigurnu lokaciju s ograničenom komunikacijom.

Prema njihovim riječima, ozljede je zadobio 28. februara, istog dana kada je njegov otac, ajatolah Ali Hamenei, ubijen u izraelskim zračnim napadima na kompleks vodstva u središtu Teherana. U tom su napadu ubijeni i majka, supruga i sin novog vrhovnog vođe te nekoliko visokih iranskih obrambenih dužnosnika.

Informaciju o ozljedi potvrdila su i dvojica izraelskih vojnih dužnosnika.

Stižu nove snimke iz Tel Aviva.

Eksplozija u Iraku
Snažna eksplozija odjeknula je u blizini američkog konzulata u Erbilu na sjeveru Iraka, nakon što su sustavi protuzračne odbrane presreli i uništili dron samoubojicu koji je ciljao to područje. Lokalni mediji javljaju da je aktiviranje protuzračne odbrane i neutralizacija letjelice izazvala jaku detonaciju, piše agencija Anadolija (AA).

Istovremeno s incidentom u Erbilu, sustavi protuzračne odbrane aktivirani su i na području Sorana, gdje su uništena još dva drona samoubojice. Eksplozije i djelovanje protuzračne obrane postali su gotovo svakodnevna pojava u Erbilu otkako je Iran započeo s uzvratnim napadima kao odgovorom na udare SAD-a i Izraela.

Britanska vojska saopćila je da teretni brod gori u Hormuškom moreuzu nakon što ga je pogodio projektil.
(SB)

“Nismo krenuli za tim, ali to možemo učiniti kasnije”, rekao je Trump.

Sjedinjene Države razmatraju mogućnost slanja specijalnih snaga u Iran kako bi zaplijenili zalihe visoko obogaćenog uranija, prenijelo je nekoliko američkih medija pozivajući se na neimenovane izvore upoznate s planovima.

Portal Semafor navodi da je racija specijalnih operacija za zapljenu iranskog nuklearnog materijala jedna od opcija na stolu, dok Axios piše da Washington i Tel Aviv razmatraju potencijalno raspoređivanje kopnenih snaga kako bi osigurali materijal.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako “neko mora otići i pribaviti” visoko obogaćeni uranij za koji SAD procjenjuje da ga Iran trenutno ima najmanje 460 kilograma. Predsjednik Donald Trump također je spomenuo tu mogućnost tokom razgovora s novinarima u zrakoplovu Air Force One. “Ljudi će morati otići i zaplijeniti ga. To bi bilo sjajno, ali trenutno ih samo desetkujemo. Nismo krenuli za tim, ali to možemo učiniti kasnije”, rekao je Trump.

NBC News još je prošle sedmice izvijestio da je predsjednik privatno pokazao ozbiljan interes za slanje “malog kontingenta američkih vojnika” u Iran za posebne strateške operacije. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takva operacija ne bi bila ni jednostavna ni brza.

Pretpostavlja se da se oko 200 kilograma visoko obogaćenog uranija nalazi u nuklearnom postrojenju Isfahan, a da je ostatak u postrojenju Natanz.

No, postoje izvještaji da je Iran od prošle godine možda premjestio dio materijala. Oba su postrojenja prošle godine bila meta američkih zračnih napada, ali ključni dijelovi infrastrukture duboko su pod zemljom, nekoliko stotina metara duboko, u tunelima do kojih je teško doprijeti. Za razliku od nekih drugih nuklearnih objekata ova postrojenja nemaju ventilacijske otvore koji bi predstavljali ranjive točke za zračne napade.

Zbog toga se razmatra mogućnost slanja elitnih jedinica iz američkog Zajedničkog zapovjedništva za specijalne operacije koje bi, samostalno ili u suradnji s izraelskim komandosima, fizički ušle u podzemne objekte i osigurale materijal. No, nije mala stvar prevesti 400 kilograma materijala, čak i ako se nalaze na jednom mjestu. Transport bi također zahtijevao posebne sigurnosne kontejnere, što dodatno komplicira logistiku.

Zbog toga se razmatra i mogućnost da se materijal neutralizira na licu mjesta. Za takve operacije zadužen je američki Tim za nuklearno razoružavanje, specijaliziran za neutralizaciju nuklearnih i radioloških prijetnji. Međutim, stručnjaci upozoravaju da razrjeđivanje obogaćenog uranija zahtijeva složene industrijske procese, posebnu opremu i mnogo vremena.

Zato bi u operaciji vjerovatno morali biti i znanstvenici, najvjerovatnije iz Međunarodne agencije za atomsku energiju. Za razliku od konvencionalnog oružja ili opreme poput centrifuga, fisibilni materijal ne može se jednostavno uništiti eksplozijom.

Dodatni problem predstavlja sigurnost. Dok bi znanstvenici radili na neutralizaciji materijala, vojnici bi morali osiguravati područje, potencijalno u aktivnoj ratnoj zoni i pod prijetnjom iranskih napada. Što bi američke snage dulje ostale na terenu, to bi Iran imao više vremena za organiziranje odgovora.

Prema CNN-u, među jedinicama koje se razmatraju za ovakvu operaciju su Delta Force i Seal Team 6, elitne jedinice obučene za borbu protiv oružja za masovno uništenje. Američke i izraelske specijalne snage desetljećima se obučavaju za ovakve scenarije, a Izrael je već pokazao sposobnost napada na duboko ukopane ciljeve. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi rizici takve operacije bili veoma visoki.

“Logistika i uključeni rizik bili bi, blago rečeno, golemi”, rekao je za CNN jedan izvor upoznat s raspravama. Postoji i opasnost da bi vojnici i znanstvenici mogli ostati zarobljeni, što bi imalo ozbiljne posljedice za Republikansku stranku uoči izbora za Kongres u studenom. Zbog toga Axios navodi da bi se na ovakvu operaciju SAD i Izrael najvjerovatnije odlučili tek kad sa sigurnošću procijene da iranska vojska više ne predstavlja ozbiljnu prijetnju.

Prema posljednjoj procjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju iz juna 2025., Iran raspolaže s oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto čistoće. Stručnjaci upozoravaju da je prelazak sa 60 na 90 posto čistoće, razinu potrebnu za nuklearno oružje, tehnički relativno brz proces.

Procjenjuje se da bi ta količina bila dovoljna za izradu 10 do 11 nuklearnih bombi. Uz to, Iran posjeduje oko 1000 kilograma uranija obogaćenog na 20 posto, koji nije dovoljan za izradu nuklearnog oružja, ali bi se mogao iskoristiti za takozvanu prljavu bombu, eksplozivnu napravu koja širi radioaktivni materijal.
(SB)

No, prema navodima The New York Timesa, pritom su oprezni da takve sumnje ne iznose izravno pred predsjednikom, koji i dalje tvrdi da je vojna operacija potpuni uspjeh.

Američki predsjednik Donald Trump i njegovi savjetnici uoči napada na Iran umanjivali su rizike za globalna energetska tržišta, smatrajući da kratkoročni poremećaji u opskrbi naftom ne bi trebali zasjeniti cilj vojne operacije protiv iranskog režima, piše The New York Times.

Kako navodi taj list, Trumpova administracija uveliko je pogrešno procijenila kako će Teheran reagirati na rat koji iransko vodstvo smatra egzistencijalnom prijetnjom.

Naftna tržišta i Hormuški tjesnac

Dana 18. februara, dok je Trump razmatrao hoće li pokrenuti vojne napade na Iran, američki ministar energetike Chris Wright izjavio je u intervjuu da ga ne zabrinjava mogućnost da bi nadolazeći rat mogao poremetiti opskrbu naftom na Bliskom istoku i izazvati haos na energetskim tržištima.

Čak i tokom izraelskih i američkih napada na Iran prošlog juna, rekao je Wright, tržišta su ostala relativno stabilna. “Cijene nafte nakratko su porasle, a zatim se ponovno spustile”, rekao je.

Prema pisanju The New York Timesa, neki drugi Trumpovi savjetnici privatno su dijelili slično mišljenje te su odbacivali upozorenja da bi Iran ovaj put mogao odgovoriti ekonomskim ratom zatvaranjem pomorskih ruta kojima prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom.

Razmjeri te pogrešne procjene postali su očiti posljednjih dana, kada je Iran zaprijetio napadima na komercijalne naftne tankere koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, strateško usko grlo kroz koje moraju proći svi brodovi koji izlaze iz Perzijskog zaljeva.

Zbog tih prijetnji komercijalni promet u Perzijskom zaljevu gotovo je stao, cijene nafte naglo su porasle, a Trumpova administracija počela je tražiti načine kako ublažiti gospodarsku krizu koja je dovela do rasta cijena goriva u Sjedinjenim Državama.

Agresivniji odgovor Irana

Kako navodi The New York Times, razvoj događaja pokazuje koliko su Trump i njegovi savjetnici podcijenili način na koji će Iran reagirati na sukob.

Teheran je odgovorio znatno agresivnije nego tokom junskog 12-dnevnog rata, lansirajući salve projektila i dronova na američke vojne baze, gradove u arapskim državama na Bliskom istoku te izraelska naseljena područja.

Američki dužnosnici morali su u hodu mijenjati planove – od hitne evakuacije diplomatskih predstavništava do pripreme političkih mjera za smanjenje cijena goriva.

Nakon zatvorenog brifinga Trumpove administracije za američke zakonodavce u utorak, senator Christopher Murphy iz Demokratske stranke na društvenim je mrežama napisao da administracija nema plan za Hormuški tjesnac i da “ne zna kako ga sigurno ponovno otvoriti”.

Unutar same administracije dio dužnosnika sve je pesimističniji zbog nedostatka jasne strategije za završetak rata. No, prema navodima The New York Timesa, pritom su oprezni da takve sumnje ne iznose izravno pred predsjednikom, koji i dalje tvrdi da je vojna operacija potpuni uspjeh.
(SB)